Pratite nas

Tko je učinio Hrvatsku nesretnom zemljom

Objavljeno

na

Prije odlaska na desetodnevno putovanje na polarni Grenland sa skupinom njemačkih planinara i alpinista, četiri dana smo boravili na Islandu, obišli tamošnje gejzire, vulkane, ledenjake i druga značajna mjesta. I Island je zaista nešto posve drugo od osatlih europskih zemalja. Nepregledna prostranstva pokrivena vulkanskom lavom, vulkanima i ledenjacima, čine 76 % površine.

Obradio je samo 0,1 % a šume prekrivaju 1,2 % zemlje. Mala otočna zemlja usred Atlantskog oceana , oskudna tla i surove klime. I kada sam na kraju puta ljubaznog domaćina Gunara upitao, kako to da su prije dviej godine na referendumu odlučili ne ići u EU, britko mi je odgovorio da su oni prepametan narod da bi kao mala država hranili stotine tisuća bruxelleskih birokrata i podupirali lijenost južnih država. A države koje su izišle iz komunizma EU treba poučiti redu i radu i da se otresu ideologije. I na koncu ti bruxelleski birokrati mogu naučiti više od nas nego mi od njih, govori naš Gunar. Tako mala ponosna zemlja prkosi velikima. A sjetimo se namještanja našeg referenduma za pristup EU.

rejkjavaikGlavna gospodarska grana je ribolov i Island je proglasio svoju gospodarskoribolovnu zonu u širini od 200 nautičkih milja lili 360 kilometara, unatoč protivljenja moćnih susjeda. Island ima smao 340.000 stanovnika ali kada je u pitanju samosvijest i vlastiti ponos prkose velikima, a naši će političari uvijek kao razlog naše nemoći iznijeti da smo mala zemlja. Svi se sjećmao našeg uzmicanja i pokleknuća pod diktatom EU u vezi gospodarskoribolovne zone. Island ima BDP per capita 30.500 dolara, godišnji rast BDP 2,89 % stopa nezaposlenosti samo 5 % država koja je najbrže izišla iz krize a mi smo u njoj najduže. Imaju najveću stopu nataliteta u Europi, kult djece i majčinstva se svugdje osjeti. U zrakoplovima , autobusima, restoranima. Često sam vidio u Reykjaviku da majka na maloj biciklprikolici vozi dvoje ili troje djece. Mi imamo najnižu stopu nataliteta, demografi predviđaju za 50 godina bit će nekoliko milijuna starčadi. Kod nas se promovira partnerstvo bez djece i obiteljskih obveza, još više ono istospolno. Pita se čovjek zašto ej Island zemlja surove klime i vulkana, lave i ledenjaka prospreritetan a mi propadamo i propadamo.

Pa zato što na Islandu vlada pamet , znanje, profesionalnost, samosvijest o identitetu, ponos, upornost, skromnost. Znamo da su bili prva suverena država koja nas je priznala unatoč protivljenju njihović moćnih susjeda britanaca koji krajem 1991 godine nisu htjeli čuti za Hrvatsku. Nikada im to nismo honorirali. Ovdje, pak vlada ideologija, politička podobnost. Kod nas je pola vlade bez ijednog radnog dana u gospodarstvu, ali su politički podobni poslušnici, ponos i samosvijest o identitetu se prezire kao nešto natražno, a mentalitet podaništva pod Bečom, Peštom, beogradom, Bruxellesom prolazi. Na Islandu na čelo vlade i države dolaze najsposbniji, najkompetentniji. Naš predsjednik vlade, umjesto ponosa na vlastitu državu, naziva ju slučajnom, a predsjenik države bavi se prvom ustaničkom puškom, regionom. Koji bi bar malo sličio njegovoj, nesretnoj propaloj tvorevini Jugi, a nigdje drugdje nego u izraelskom Knesetu ukazat će mu se ustaška zmija.

Oni cijene ono malo prirodnog dobra i čuvaju ga , mi se svugdje odričemo olako velikih vrijendosti i prodajemo u bescijenje obiteljsko blago. I kad čovjek uzleti sa zračne luke Keflavik na Islandu, sipi sitna kiša, 10 stupnjeva, naokolo nepregledna lava, a ostavlja zemlju sretnih i ponosnih ljudi, slijeće u zagreb i vidi, suncem obasjana zelena plodna polja i ravnice, 29 stupnjeva, ali dolazi u zemlju zabrinutih, izgubljenih i nesretnih ljudi mora zaključiti da pod hitno treba protjerati s vlasti one koji ovu lijepu zemlju unesrećuju.
Petar Lovrić, Zagreb

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Milijan Brkić: Zakon je jasan – Otvaranjem istrage, saborsko povjerenstvo za Agrokor prestaje s radom!

Objavljeno

na

Objavio

Zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Milijan Brkić osvrnuo se jučer za Novu TV i HTV na temu saborskoga istražnog povjerenstva za Agrokor.

U Članku 4. Zakona o istražnim povjerenstvima stoji da će – ako je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju o kojem je prethodno osnovano istražno povjerenstvo – ono odmah prestati s radom.

Brkić je istaknuo da SDP i Most ovom problemu pristupaju neodgovorno, populistički i demagoški.

– Jako su dobro znali koja je sastavnica zakona, jednako kao što znaju da se istrage koje provode istražna tijela, DORH i policija, ne smiju kontaminirati bilo kojim drugim aktivnostima, a pogotovo ne aktivnostima zakonodavne vlasti. Zakon je tu jasan – otvaranjem sudske istrage, koja će evidentno uslijediti, rad povjerenstva prestaje.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković danas pred Saborom predstavlja izvješće o radu Vlade RH, dakle, rezime protekle godine njegova mandata.

Prije toga, Sabor je tradicionalno rad započeo nizom zahtjeva za stanke, a glavna tema je, očekivano, Agrokor.

Premijer Andrej Plenković predstavlja godišnje izvješće o radu Vlade.

Ovo je bila jedna od najizazovnijih godina za Hrvatsku od Domovinskog rata – politički, gospodarski i vanjskopolitički. Požari i poplave, kriza u Agrokoru, problemi arbitraže oko Ine.., rekao je Plenković na početku.

“U središtu Vlade je hrvatski čovjek. Naš osnovni cilj je ostvariti bolji život i bolji standard. O ljudima ovisi hrvatska budućnosti. Pronalaženje rješenja za demografski izazov je ključan zadatak Vlade. rast gospodarstva i ravnomjeran gospodarski razvoj je nabolja demografska politika”, kazao je dodavši da je u prvoj godini mandata značajno povećana financijska potpora roditeljima.

Naglasio je kako je prvi zadatak zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske. Najavio je i od iduće godine pilot projekte za testiranje obrazovnog programa i kurikularne reforme.

“Novi program treba spojiti obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada. Učenicima treba omogućiti razvijanje digitalne pismenosti, omogućit će im se razvoj s praksom najrazvijenih obrazovnih sustava. restrukturirat ćemo postojeće stručno povjerenstvo za kurikularnu reformu – usmjerit ćemo aktivnosti na sadržaj a ne sastav povjerenstva”, naglasio je.

Premijer je rekao da je njegova Vlada povećala mirovine, da će se boriti za ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada te da će se boriti za radnike i njihova prava.

“Najveći reformski proces koji nismo mogli niti naslutiti prije 12 mjeseci je upravljanje krizom u koncernu Agrokor, kompaniji koja zapošljava u Hrvatskoj više od 30.000 ljudi. Nekontrolirani stečaj i propast koji je bio realna mogućnost prije šest mjeseci imao bi katastrofalne posljedice po Hrvatsku. Danas je svima jasno da Vlada takav scenarij nije smjela dopustiti”, naglasio je Plenković.

“Pokazali smo da država zna i može ragirati brzo. Predložili smo zakonsko rješenje koje je spriječilo tsunami u državi. Otvoreni smo da se o Agrokoru raspravlja u Saboru, ako ne na povjerenstvu onda na odborima ili na plenarnoj sjednici”, predložio je.

Naglasio je da su vjetar u leđa za transformaciju poslovanja u Hrvatskoj dobri ekonomski pokazatelji

“Započeli smo s procesom priprema za uvođenje eura, kao službene valute u Hrvatskoj. Sve nove članice unije, uključujući i Hrvatsku, obezale su se prihvatiti euro, kad se za to ispune uvjeti. Prije nego što postane članica monetarne unije, država treba uz pravnu konvergenciju, zadovoljiti četiri kriterija – stabilnost cijena, održivost javnih financija, koje obuhvaća dva kriterija – proračunski manjak i javni dug, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Strukturne reforme koje provodimo pridonose ispunjavanju navedenih uvjeta, koje moramo provoditi i zbog nas samih.

Trenutno, Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog, a i kod omjera duga opće države i BDP-a, pozitivan je trend dinamike jer ekonomski oporavak i stabilnost javnih financija utječu na njegovo smanjenje. Za Hrvatsku je prema tome ispunjavanje kriterija dostižan i realan cilj.

Brojne analize i komparativna iskustva pokazuju da građani i poduzeća mogu očekivati pozitivne učinke od uvođenja eura. Glavna korist odnosila bi se na uklanjanje valutnog rizika, kojem su izloženi svi s kreditima izraženim u eurima. Poduzeća zadužena u eurima, a prihode ostvaruju u domaćoj valuti, više neće biti ranjiva na deprecijaciju tečaja.

Drugo, korist bi trebala proizići i iz smanjenja kamatnih stopa.

Vlada će s toga, zajedno s HNB-om, krajem listopada predstaviti nacrt strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, čime započinje javna rasprava o ovom procesu”, rekao je Plenković.

Kazao je kako će Pelješki most će biti jedan od najvidljivijih projekata u kojem se vidi korist u članstvu u EU. Rekao je i kako se tri pristigle ponude pregledavaju.

“Krajevi mosta grade se na hrvatskom prostoru. Pitanje izgradnje mosta s razgraničenjem nema veze”, istaknuo je odbacujući opet prigovore BiH na izgradnju mosta.

facebook komentari

Nastavi čitati