Pratite nas

Vijesti

‘Tko ne preda oružje bit će likvidiran’

Objavljeno

na

19:30 ‘Proruski separatisti koji ne predaju oružje bit će likvidirani’, rekao je na istoku Ukrajine general Valerij Krutov, drugi čovjek ukrajinskih specijalnih snaga koji zapovijeda ‘antiterorističkom’ operacijom.

‘Treba ih upozoriti da ćemo ih likvidirati ukoliko ne predaju oružje’, rekao je general, zapovjednik antiterorističkog centra 40 km sjeverno od grada Slavjanska. General Krutov dodao je da su neidentificirani ljudi koji su zaposjeli grad specijalne ruske snage koje imaju puno iskustva u sukobima.To je ‘težak neprijatelj’, rekao je.

Više do 300 u ponedjeljak stiglo u regiju, a većina ih je raspoređena u Slavjansku, rekao je Krutov. Prosvjednici i neidentificirane oružane skupine vodile su niz proruskih upada u nekoliko gradova na istoku zemlje. Rusija je upozorila svog susjeda protiv uporabe sile protiv pobunjenika.

18:40 Rusija je poručila kako je duboko zabrinuta izvješćima o žrtvama na istoku Ukrajine gdje je Kijev započeo operaciju protiv proruskih separatista.

‘Izvješća koja primamo izazivaju duboku zabrinutost. Po svemu sudeći događaji se počinju razvijati po najgorem mogućem scenariju’, kazao je predstavnik ruskog ministarstva vanjskih poslova za ljudska prava prema agenciji RIA novosti.

18:00 Puca se sa svih strana. Kako u unutrašnjosti aerodroma, tako i oko njega. Vatru su navodno ispalila i dva vojna helikoptra koja nadlijeću aerodrom.

Prema navodima ruskih medija već je 11 poginulih u pucnjavama kod ukrajinske zrakoplovne baze, a ukrajinski predsjednik Oleksandar Turčinov potvrdio je da su ukrajinske trupe preuzele kontrolu nad aerodromom.

Reuters javlja da se čuje pucnjava s toga aerodroma u mjestu Kramatorsku. Uočene su ukrajinske snage kako se iskrcavaju iz helikoptera. Dopisnik te agencije javio je da je nad Kramatorskom vidio četiri vojna helikoptera. Dva su sletjela i kad su vojnici izašli iz njih, lokalno je stanovništvo na barikadama vikalo: ‘Stidite se! Vratite se kući!’

Vršitelj dužnosti ukrajinskoga predsjednika Oleksandr Turčinov prije toga je objavio da je počela vojna operacija radi izbacivanja proruskih separatista iz zgrada državne uprave koje su zadnjih dana zauzeli u desetak gradova na istoku zemlje.

Turčinov je izdao priopćenje u kojem kaže kako je Ukrajina zauzela aerodrom u Kramatorsku, a državna služba sigurnosti objavila je da je u tijeku ‘protuteroristička operacija’ u obližnjem gradu Slavjansku.

Čini se kako su operacije u Kramatorsku i drugdje znak daljnje eskalacije najdublje krize između Istoka i Zapada od Hladnoga rata. Povećava se i zebnja na Zapadu i u Kijevu da bi Rusija mogla vojno intervenirati na strani rusofonog stanovništva istočne Ukrajine.

Proruski separatisti koji su u subotu bili zauzeli policijsku postaju u Kramatorsku, izašli su iz zgrade prije operacije, ali jedan predstavnik službe sigurnosti u Kijevu kaže kako su separatisti zatim zauzeli urede državne službe sigurnosti u tome gradu.

17:00 Ukrajinske vojne snage preuzele su kontrolu nad zračnom lukom, između Karamatorska i Slavjanska na istoku Ukrajine, dok su kolone tenkova ukrajinske vojske snimljene su kako idu prema Slavjansku.

Ukrajinske vojne snage upale su u zračnu luku u Kramatorsku, pri čemu ječetvero protuvladinih aktivista poginulo, a dvoje ih je ranjeno, prenosi agencija RIA Novosti.

‘Započeli su pregovore s narodnom milicijom, koja kontrolira zračnu luku. Pucnjava je počela iznenada. Među pripadnicima milicije ima ranjenih, a možda i ubijenih’, rekao je neimenovani pripadnik milicije. Prema tvrdnjama aktivista drugi pripadnici policije blokirali su ulaz u grad Kramatorsk i spremni su da ga brane.

Pucnjevi su se proširili iz unutrašnosti zrakoplovne baze u Krematorsku u Ukrajini nakon što su se vojnici rasporedili za ‘antiterorističku operaciju’ protiv separatista.

Vojni zrakoplovi i helikopteri nadlijeću Kramatorsk pokazuje video snimka objavljena na YouTubeu.

Nakon objave ruskog premijera Dmitrija Medvedeva kako se Ukrajina nalazi na rubu građanskog rata, stigla je i obavijest iz Kijeva. ‘Antiteroristička operacija je u tijeku, a na istok zemlje, prema gradu Slavyansku poslane su trupe oklopnih vozila.

Glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina rekao je kako u istočnoj Ukrajini nema ruskih vojnih snaga i da su sve tvrdnje o njihovu prisustvu apsurdne. Po njegovim riječima zapadne vlade namjerno ignoriraju ruska uvjeravanja s tim u vezi, ocijenivši da one ne žele čuti izjave ruske strane.

Povorka ukrajinskih oklopnih vozila i pripadnika specijalnih snaga stacionirala se na četrdesetak kilometara od Slovjanska, mjesta na istoku Ukrajine koje je u subotu prešlo pod nadzor proruskih naoružanih skupina, izvijestio je AFP.

Novinar te agencije vidio je desetak oklopnih vozila, isto toliko tenkova i sedam autobusa s pripadnicima “specnaza” (snage za specijalne zadaće), blizu Izjuma, 40 km sjeverno od Slovjanska, na cesti koja vodi iz Harkiva.

Vojnici su u pratnji policije postavili na cesti kontrolnu točku s lakim oklopnim vozilom zaštićenim betonskim blokovima. Oni kontroliraju sva vozila koja idu u oba smjera. Ondje je bilo stotinjak ljudi, a dio povorke se sklonio ispod drveća, daleko od očiju znatiželjnika.

Časnik desantne postrojbe koji nije htio otkriti svoj identitet, nije htio reći ni kada je povorka stigla onamo. ‘Nećemo pucati na mirne ljude. Ne bojimo se, učinjeno je sve kako bi ljudi položili oružje. Pregovaralo se, ali bez uspjeha’, rekao je.

Odgovarajući na pitanje hoće li vojnici odmah intervenirati, časnik je rekao da to “posao snaga (ministarstva) unutarnjih poslova. Mi smo ovdje da im pomognemo”.

“Ovdje smo jer ne možemo prepustiti naš teritorij. Mi samo štitimo neovisnost naše zemlje i mir”, zaključio je.

Ministarstvo unutarnjih poslova u Kijevu potvrdilo je da će za intervenciju, ako je bude, biti zadužena nacionalna garda. Tajnik Nacionalnog vijeća za sigurnost i obranu Andrij Parubij rekao je u utorak ujutro da je prva bojna te garde poslana “na bojišnicu”.

U dobrom dijelu istoka Ukrajine, uz granicu s Rusijom, na kojemu se uglavnom govori ruski, već nekoliko dana traje proruska oružana pobuna.

Naoružani proruski pobunjenici u ponedjeljak su na istoku Ukrajine krenuli u ofenzivu, od ruskoga predsjednika Vladimira Putina tražeći pomoć, nakon čega je predsjednik Oleksandr Turčinov najavio protuterorističku akciju na sjeveru Donjecka “koja će se voditi postupno, odgovorno i promišljeno”. Cilj operacije je zaštititi ukrajinske građane, prekinuti teror, kriminal i pokušaje ‘komadanja’ zemlje, kazao je Turčinov.

Ukrajinska vlada u nedjelju je najavila pokretanje protuterorističke operacije širokih razmjera, no nakon toga nije zabilježena nikakva važnija akcija.

Ukrajina ne želi u Ženevi razgovarati o federalnom uređenju

Ukrajina ne želi razgovarati o federalizmu na četverostranim pregovorima između Ukrajine, Rusije, Sjedinjenih Država i Europske unije, predviđenim za četvrtak u Ženevi, rekao je u utorak ukrajinski veleposlanik u UN-u u Ženevi Jurij Klimenko.

Kremlj zadnjih tjedana traži da Ukrajina uvede federalno uređenje kako bi zaštitio rusofonske pokrajine na istoku.

‘Glavni cilj dijaloga je smirivanje stanja. Ukrajina neće raspravljati o unutarnjim pitanjima i zato nećemo razgovarati o pitanjima u vezi s federalizacijom Ukrajine. To pitanje nije na dnevnom redu’, rekao je Klimenko na tiskovnoj konferenciji.

‘Mislimo da pokrajine u Ukrajini moraju imati veću slobodu i ukrajinska vlada je sada veoma odlučna u nakani da provede decentralizaciju i dade veće ovlasti regijama, ali nećemo razgovarati o federalizaciji Ukrajine’ u Ženevi, istaknuo je.

Veleposlanik je uz to kazao da Ukrajina na tim pregovorima želi razgovarati o mjerama za “normalizaciju trgovine i gospodarskih veza” njegove zemlje i Rusije. Rekao je i da će ukrajinsko izaslanstvo voditi ministar vanjskih poslova Andrij Deščica.

Amerikanci, Rusi, Ukrajinci i Europska unija trebaju se u utorak sastati u Ženevi ne bi li pokušali smiriti najtežu krizu između Istoka i Zapada nakon svršetka hladnoga rata.

Gotovo 48 sati prije pregovora, prvih međunarodnih pregovora od početka krize, Rusija ne popušta svoj pritisak.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je u utorak da će svaka ‘kriminalna’ naredba Kijeva za ‘slanje tenkova’ ugroziti taj dijalog.

‘Mislimo da su pregovori jedini način za rješavanje sukoba, ali ako Rusija nastavi svoju agresiju, Ukrajina je spremna upotrijebiti sva sredstva da bi se obranila’, istaknuo je pak Klimenko u utorak.

U Ukrajini se 25. svibnja trebaju održati predsjednički izbori na kojima će se izabrati nasljednik Viktora Janukoviča koji je koncem veljače, nakon tromjesečnih prosvjeda koji su se završili krvoprolićem i gubitkom poluotoka Krima, pripojena Rusiji, morao otići s vlasti.

(M-G./Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati