Tko je Nina Obuljen – Prisjetimo se dosadašnjeg rada i izjava

5

Nakon što je postalo vrlo jasno da je izbor Andreja Plenkovića za novu ministricu kulture Nina Obuljen, prvi se oglasio Zlatko Hasanbegović, dosadašnji ministar kulture, koji je izjavio: “Tko sam, što sam i što sam zastupao u političkom životu je poznato, poznato je i što o tome misle pristaše i birače HDZ-a. Tko je i što je uvažena gospođa Nina Obuljen i kojim krugovima pripada je također poznato”.

Andrej Plenković je izjavio: “Nina Obuljen je bila državna tajnica u vladi HDZ-a, u kojoj sam i ja bio, ima veliko iskustvo, cijeli svoj život je posvetila hrvatskoj kulturi, ima značajnu europsku dimenziju. Izuzetno je cijenim”. piše narod.hr

Podsjećamo stoga tko je nova ministrica kulture.

Nina Obuljen Koržinek rođena je u Dubrovniku 1970. u obitelji Nikole Ćiće Obuljena, bivšeg dubrovačkog gradonačelnika, a u rodu je s teatrologinjom Mani Gotovac. Nakon što je u Dubrovniku završila osnovnu i srednju školu, 1988. godine upisuje se na Muzičku akademiju sveučilišta u Zagrebu i Filozofski fakultet istog sveučilišta.

Diplomirala je violinu te francuski jezik i komparativnu književnost. Na fakultetu Političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu magistrira politologiju, smjer komparativna politika. Smjer doktora društvenih znanosti u znanstvenom polju politologije stječe na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 2013. godine. Završila je Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih poslova, a usavršavala se na katedri za doktorske studije Sveučlilišta Paris-Dauphine.

Godine 2013. godine, zajedno s Hrvojem Hribarom i Gordanom Vnuk dobila je odFrancuskog veleposlanstva odličje Viteza reda umjetnosti i književnosti jer je “poticala jačanje francusko-hrvatskih kulturnih veza posljednjih godina te se zauzimala za realizaciju festivala hrvatske kulture u Francuskoj”, te ”se već godinama zalaže za zaštitu raznolikosti kulturnih izričaja i razvoj europske kulturne politike”.

Bila je koordinatorica za EU u Ministarstvu kulture RH te članica pregovaračkog tima za pristupanje Republike Hrvatske EU.

Od 2006. do 2011. godine obnašala je dužnost pomoćnice ministra i državne tajnice u Ministarstvu kulture RH, za vrijeme HDZ-ove Vlade, u vrijeme mandata ministra Bože Biškupića, iznimno bliskog Ivi Sanaderu, i njegova nasljednika Jasena Mesića, gdje je bila zadužena za područja kulture i medija. Sudjelovala je u kreiranju Zakona o HRT-u i Zakona o elektroničkim medijima koji su doneseni konsenzusom HDZ-a i SDP-a 2010. Bila je i članica Ravnateljstva Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža do veljače 2012.

Dr. sc. Nina Obuljen Koržinek znanstvena je suradnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose gdje se bavi područjima kulturnih i medijskih politika, posebno u kontekstu europskih integracija. Imenovana je programskom ravnateljicom 7. Svjetskog summita umjetnosti i kulture koji se održava na Malti, od 18. do 21. listopada 2016.

Simpozij pod Radmanovim pokroviteljstvom

Prije dva tjedna Nina Obuljek Koržinek sudjelovala je na simpoziju “Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo” pod Radmanovim pokroviteljstvom na kojem se raspravljao o budućnosti Hrvatske i stanju u kulturi. Uz Gorana Radmana koji je predsjednik Centra, govorili su i Tvrtko Jakovina kao voditelj simpozija i zamjenik predsjednika Upravnog odbora Centra. Na panelu o političkom i pravnom sustavu moderator je bio Ivo Josipović, a o obrazovanju su govorili Neven Budak,Gvozden Flego i Berto Šalaj, član vijeća GONG-a kojemu je Centar dodijelio “Nagradu za doprinos razvoju demokracije i slobode medija za 2010.”

Panel o kulturi na kojem je govorila Nina Obuljen Koržinek moderirali su Vjeran Katunarić i Biserka Cvjetičanin, također znanstvena savjetnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose, nositeljica najvišeg francuskog odličja Légion d’honneur 2003. dodijeljenog za zasluge u promicanju međunarodne kulturne suradnje i između ostalog kolumnistica časopisa bivše ministrice Zlatar Violić. Uz još jednu djelatnicu s Instituta, Aleksandru Uzelac, Deu Vidović, ravnateljicu Zaklade Kultura nova, Žarka Paića, člana Hrvatskog društva pisaca koje je pokrenulo potpisivanje peticije protivaktualnog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, također sudjelovao je i član upravnog odbora Hrvatskog društva pisaca Velimir Visković, blizak SDP-u i HNS-u.

Branila Radmana i napadala Hasanbegovića

Bivši ravnatelj HRT-a, Goran Radman, zadnji direktor zagrebačke televizije u komunizmu, poželio joj je dobrodošlicu kao novoj predsjednici Programskog vijeća HRT-a.

Kritizirala je ministra kulture Zlatka Hasanbegovića koji je od Sabora tražio neprihvaćanje izvješća o radu tog tijela, a branila Radmanov rad.

“Smatram da je potpuno nevažno što bilo koji pojedinac misli o HRT-u, a pogotovo ako su to visoko pozicionirani političari. Jer HRT ne može i ne treba biti u službi ikoje političke opcije. Ali to moramo staviti u kontekst. Jer bez obzira na to kako vi radite, ako dođete na poziciju glavnog ravnatelja voljom jedne političke opcije koja je u tom trenutku na vlasti, svaki vaš potez će biti obrazložen tako da tjerate vodu na mlin toj opciji. Radman je imenovan voljom tadašnje stranke na vlasti i svaki njegov potez stavljao se u taj kontekst. Isto će se to događati i novom vodstvu dok god je na snazi ovakav Zakon”, naglasila je u razgovoru za Nacional o Radmanovom radu.

U vrijeme dok je obnašala dužnost predsjednice Programskog vijeća HRT-a, od kraja 2012. do početka 2015., na HRT-u se dogodilo niz skandala, od javnih televizijskih ispada nekih urednika/novinara, tužbe novinara protiv glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana ali i svih članova Programskog vijeća zbog klevete i sramoćenja, do cenzure serijala Zločini komunizma.

Uloga u HAVC-u

Nina Obuljen članica je Upravnog odbora HAVC-a od 2015., i to u vremenu kada je HAVC financirao s 250.000,00 kuna novca poreznih obveznika Republike Hrvatske pročetnički pamflet ’15 minuta – Masakr u Dvoru’ koji govori o zločinima nad mentalnim bolesnicima u Dvoru na Uni, za što je u filmu optužena Hrvatska vojska, iako HV s tim groznim zločinima nije imao nikakve veze.

Ninu Obuljen Koržinek na to je mjesto kandidirala Hrvatska udruga producenata, na čelu s predsjednikom Hrvojem Osvadićem, a Ministarstvo kulture donijelo je odluku o imenovanju Nine Obuljen Koržinek na mjesto članice Upravnog odbora HAVC-a u veljači 2015.

Zajednica županijskih zajednica udruga hrvatskih invalida Domovinskog rata, Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora i Udruga zagrebačkih branitelja Vukovara zatražile su od državnih tijela gonjenja da dovrše istragu i upoznaju javnost s razmjerom te “neviđene pljačke hrvatskog novca”.

Optužile su ravnatelja HAVC-a Hrvoja Hribara i “cijelu njegovu kliku u HAVC-u”za “financiranje i promoviranje antihrvatskih pamfleta”, filmova “15 minuta – masakr u Dvoru“ i “Chriss the Swiss“ te da je protivno Zakonu o audiovizualnoj djelatnosti dijelio zajedno s članovima Upravnog odbora i AV Vijeća HAVC-a među sobom gotovo 450 milijuna kuna iz hrvatskog državnog proračuna.

Nikola Kajkić, jedan od scenarista filma ‘Ovčara – neispričana priča’, ujedno i predsjednik Nacionalnog sindikata policije prozvao je Ninu Obuljen, članicu Upravnog odbora HAVC-a, koju je na to mjesto postavila bivša ministrica Andreja Zlatar-Violić, ustvrdivši da se upravo ona zalagala za to da film o Ovčari ne dobije ‘ni lipe’. “Ta osoba se treba sramiti i svi oni koji rade u HAVC-u se trebaju sramiti, u ime svih žrtava grada Vukovara, posebno u ime onih koji su ubijeni na Ovčari!”

Prema tvrdnjama iznesenim u televizijskoj emisiji, Nina Obuljen već danima lobira za dolazak na mjesto ministrice kulture i zato se zalaže za smjenu Zlatka Hasanbegovića, ministra koji je jasno izrekao da je temelj hrvatske državnosti – Domovinski rat. Zorica Gregurić iz Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara dodala je da je “buduća ministrica kulture“ Nina Obuljen, članica upravnog odbora HAVC-a, osoba koja je “aktivno i pasivno sudjelovala u financiranju i promoviranju velikosrpskih pamfleta! To je osoba koja je svoju funkciju i autoritet dobila od Hribara i nije pokrenula ništa da bi se korupcija državnim novcem zaustavila, već je naprotiv, u tome samo nastavila antihrvatsku misiju svojih predstavnika.”

Prijava za plagijat

Kao bivša državna tajnica Ministarstva kulture, Nina Obuljen je Sveučilištu u Zagrebu prijavila u svibnju 2013. Martinu Borovac Pečarević, načelnicu Sektora za europske poslove i medije, jer je uvjerena da je ta načelnica u svom doktorskom radu prepisala dijelove njezina magistarskog rada.

Posebno se ističe činjenica da je mentorica na tom spornom doktorskom radu prijavljenom za plagijat bila upravo ministrica Andrea Zlatar Violić, a Nina Obuljen prijavu je podnijela tek nakon što je iz Ministarstva kulture otišla za predsjednicu Programskog vijeća HRT-a, navodi Večernji list.

Nina Obuljen knjige izvornih dokumenata o Domovinskom ratu generala Praljka proglasila šundom

Neki joj “kulturni djelatnici” kao prednost ističu njen “dobro odrađeni posao uBiškupićevoj i Mesićevoj kulturnoj administraciji, kad se čak govorilo da je zapravo ona tehnički vodila Ministarstvo kulture”, navodi tportal.

Možda je dobar posao za neke “kulturne djelatnike” knjige koje istinito i činjenično govore o Domovinskom ratu te obrani hrvatskih interesa proglašavati šundom?

Nina Obuljen šundom je proglasila knjige generala Slobodana Praljka 2008. godine te je Praljkova tvrtka bila dužna platiti državi PDV gotovo pola milijuna kuna.

Praljkove knjige izvorni su dokumenti iz Domovinskog rata, vezane uz rat u BiH te odnose Hrvatske i BiH, međutim Ministarstvo financija je, zahvaljujući Nini Obuljen i njezinoj kvalifikaciji šunda, 7. svibnja s Praljkova računa ovršilo 435 tisuća kuna.

Nina Obuljen, ondašnja državna tajnica iz Ministarstva kulture, knjigu HHO-a koja se bavi “Olujom” i zločinima nakon “Oluje”, falsifikat HHO-a nije vidjela kao problematičan niti ga je proglasila šundom, ali Praljkove je knjige svrstala u kategoriju šunda, čime su potpale pod obvezno plaćanje PDV-a.

Nakon što je generalu Praljku, u to doba već financijski iscrpljenom zbog visokih troškova obrane, odbijena žalba na rješenje, deklarativno su se javili mnogi, od tadašnjeg ministra Matića, do Zorana Milanovića kao predsjednika Vlade koji je ustvrdio da bi “Bilo bi normalno da su dokumenti koje je prikupio i objavio general u svojim knjigama objavljeni uz financijsku potporu hrvatske države”, uz zaključak da se na predmetno izdanje, a neosporno je riječ o knjigama, PDV plaća po stopi od nula posto, istaknuo je Milanović, navodi Večernji list.

General Praljak 1. veljače 2012. od ministrice kulture Andree Zlatar zatražio je novu procjenu tog mišljenja, ali mu nikad nije odgovoreno, a nakladniku knjiga tvrtki Oktavijan stiglo je rješenje Ministarstva financija temeljem kojega mora platiti 628.726,64 kune na ime neplaćenog poreza, navodi maxportal.hr.

“Istodobno, knjiga HHO-a koja se bavi “Olujom” i zločinima nakon “Oluje” u Haagu nije prihvaćena kao vjerodostojna, pa je Sudsko vijeće tijekom prvostupanjske presude Gotovini, Markaču i Čermaku zaključilo da je Žarko Puhovski nevjerodostojan svjedok, kao i podatci iz te knjige koja je, međutim, oslobođena poreza na šund. Meni je to neshvatljivo i skandalozno”, kaže Pero Kovačević, pravni ekspert iz tima generala Slobodana Praljka, navodi Večernji list.

Nina Obuljen potpisala skandalozno očitovanje o knjizi Jezik i nacionalizam

Možda u taj dobar posao Nine Obuljen, koji ističu “kulturni djelatnici”, spada i prihvaćanje novčanog podupiranja od Ministarstva RH (pseudo)znanstvenih projekata koji ne samo da negiraju stožerne odrednice hrvatske kulture nego i samo postojanje kulture naroda nam hrvatskoga. Knjigu Jezik i nacionalizam, kojom se negira postojanje hrvatskoga jezika – kuće bitka i bivanja naroda hrvatskoga – upinjući se u isti mah dokazati da postoji ‘srpskohrvatski jezik’, koji je ‘policentričan’, kako navodi M. M. Letica, financiralo je ministarstvo s Biškupićem na čelu. Na prijavu odgovornih osoba u Ministarstvu kulture Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu iz Ministarstva kulture stiglo je očitovanje potpisano potpisom tadašnje državne tajnice Nine Obuljen u kojem stoji glede skandaloznog financiranja “da su se članovi Komisije vodili kriterijem stručne utemeljenosti i relativne zanimljivosti problematike, a nipošto ideološkim ili dnevno-političkim motivima”.

Podsjetimo, riječ je o knjizi koja ne “raspravlja o sudbini hrvatskog jezika” nego taj jezik ne vidi na lingvističkoj karti Europe, odriče mu zasebnost i pravo na život pod hrvatskim imenom.

narod.hr

facebook komentari

  • Omnes Omnibus

    Pravo pitanje je tko je Andrej Plenković?

    • Alan B’Stard

      Preko ove je i sebe razotkrio

      • EMINƎM

        ovo je konačan pad Vlade, jer tko s mostom gradi o glavi Hrvatu radi

    • EMINƎM

      bar znamo tko je šund ministrica , šumadjinka

  • damirphr

    Plenky je bacio rukavicu u lice hrvatskom narodu – ne toliko s izborom koliko s objasnjenjem: da ce gospodja trebati nesto analizirati. Upravo suprotno gospodja ne treba nista analizirati jer je ona bila na placenom mjestu da analizira. Sada analiziraju organi i ako se pokaze da je gospoja bila na mjestu gdje nije dobro analizirala onda je Plenky u startu u problemu. Pa nismo valjda zaboravili sto su radili Crnoji? Za par stotina kuna. Ovdje govorimo o desecima milijuna eura… Sto nas zanima sto je prazno kino na Terazijama? Neka to plati onaj koga to zanima!