Pratite nas

Tko, zapravo, najviše radi u Europi?

Objavljeno

na

radniciRumunji i Grci imaju najviše radnih sati u Europi a Hrvati s Bugarima dijele četvrto mjesto, prenose europski mediji rezultate istraživanja koje prkosi uvriježenim stereotipima.

Istraživački institut Coe-Rexecode sa sjedištem u Parizu proveo je istraživanje o broju “stvarnih” radnih sati u zemljama Europske unije u protekle četiri godine, odnosno o vremenu stvarno provedenom na poslu, za razliku od nominalnih sati koji uključuju izostanak s posla zbog bolovanja, brige za djecu, blagdana, štrajkova ili putovanja na posao i nazad.

Utvrđeno je da su prošle godine najviše radnih sati – 2.099 – imali rumunjski radnici s punim radnim vremenom, prenosi informativni portal EUobserver. Drugo je mjesto pripalo Grcima s 2.010 radnih sati, treće Mađarima s 1.969 radnih sati, a četvrto dijele Bugari i Hrvati s po 1.954 radna sata. Slijede Poljaci, Latvijci, Slovaci, Estonci i Turci.

Najmanje su pak po tom istraživanju u 2013. radili finski i francuski radnici, 1.648 odnosno 1.661 sat. Nešto su dulje radili Šveđani, Danci i Belgijanci dok su Britanci i Nijemci bili u sredini, s 1.900 odnosno 1.847 stvarnih radnih sati, s .
Trend između 2010. i 2013. pokazao je da je najviše skraćeno vrijeme provedeno na poslu u Finskoj, Francuskoj, Švedskoj i Italiji.

Britanci i Nijemci također su prošle godine imali manje radnih sati nego 2010., dok je broj radnih sati skočio u Španjolskoj, Nizozemskoj i Portugalu.

Brojke prkose stereotipima iz vremena financijske krize u EU o marljivim sjevernim državama i lijenima na jugu koje traže pomoć, primjećuje EUobserver.

hrt.hr / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Njemačka socijaldemokratska stranka (SPD) nakon dugo vremena odlazi u oporbu

Objavljeno

na

Objavio

REUTERS

Njemačka socijaldemokratska stranka (SPD) je nakon najgoreg izbornog rezultata u poslijeratnoj povijesti u nedjelju isključila mogućnost nastavka tzv. velike koalicije s demokršćanima i najavila odlazak u oporbu, dok izbornu pobjednicu Angelu Merkel očekuje mukotrpno sastavljanje vladajuće koalicije.

“Danas navečer završava naša koalicija s Unijom CDU/CSU. Ja ću kao predsjednik SPD-a voditi oporbu u Bundestagu”, najavio je predsjednik SPD-a Martin Schulz obraćajući se okupljenima u stranačkom stožeru u Berlinu nakon objavljivanja prvih rezultata po kojima su socijaldemokrati pretrpjeli težak poraz i s 20,2 posto ostvarili najgori poslijeratni rezultat.

“Potpuno je jasno da je ovaj rezultat jasan signal birača da smo mi sada oporbena stranka”, rekao je Schulz i time potvrdio prijašnje izjave nekih čelnika stranke o odlasku SPD-a u oporbu.

“SPD neće voditi nikakve koalicijske pregovore. To je u potpunosti isključeno”, rekao je predsjednik zastupničkog kluba socijaldemokrata u Bundestagu Thomas Oppermann.

On je objasnio da će kao najjača stranka oporbe predstavljati “utvrdu demokracije” u svjetlu činjenice da je s 13,5 posto u parlament ušla desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD).

“Ulazak AfD-a je povijesni rez preko kojeg niti jedan demokrat ne može samo tako prijeći”, rekao je Schulz.

Uniji CDU/CSU s kancelarkom Angelom Merkel predstoje pregovori o sastavljanju koalicije. Nakon odluke SPD-a o odlasku u oporbu politički je još jedino moguća koalicija sa strankom Zeleni i liberalima iz FDP-a.

Ovakva konstelacija je od lipnja ove godine na vlasti u saveznoj pokrajini Schleswig Holstein.

Očekuje se da bi sastavljanje tzv. Jamajka koalicije (nazvane tako zbog boja stranaka, crne, žute i zelene) bilo mukotrpno zbog velikih razlika u političkim programima pojedinih stranaka. To posebice vrijedi za razlike između Kršćansko-socijalne unije (CSU) koja slovi za konzervativniji dio Unije i stranke Zeleni koja ne mnogim područjima zastupa suprotne interese od bavarskog CSU-a.

Prema rezultatima izlaznih anketa javnog servisa ARD-a, Unija CDU/CSU osvojila je 32,5 posto glasova, a slijedi Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) s osvojenih 20 posto. Riječ je o najgorem izbornom rezultatu njemačkih socijaldemokrata od 1949. godine.

Desna Alternativa za Njemačku (AfD) je prema izlaznim anketama osvojila 13,5 posto glasova, Liberalno-demokratska stranka (FDP) 10,5, stranka Zeleni 9,5 te stranka Ljevica 9 posto glasova.

AfD, koja se najviše profilirala kroz kritiku izbjegličke politike vlade Angele Merkel, tako je postala treća politička snaga u Njemačkoj.

Prvi nepotpuni službeni rezultati trebali bi biti poznati tijekom večeri.

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Velimir Bujanec: Čestitamo AfD-u na povijesnom uspjehu!

Objavljeno

na

Objavio

NJEMAČKA NIJEMCIMA!

Čestitamo AfD-u na povijesnom uspjehu!

6 milijuna birača na izborima za Savezni parlament dalo je glas Alternativi za Njemačku, a među njima i mnogo Hrvata koji žive u toj velikoj i prijateljskoj zemlji.

Njemačka je napokon krenula pravim putem – 14 posto za AfD je samo početak, ali i dobar putokaz za Hrvatsku.

VIDEO (AfD TV): TVOJA ZEMLJA. TVOJA DOMOVINA. VRATI JE NATRAG!

facebook komentari

Nastavi čitati