Pratite nas

Komentar

Tomislav Karamarko: ‘HDZ posluje kao i svaka poštena tvrtka u Hrvatskoj, jedva spaja kraj s krajem’

Objavljeno

na

“Nemamo nikakvih prihoda osim onih iz proračuna. Imali smo nešto donacija. Poslujemo nažalost kao i većina poštenih tvrtki u Hrvatskoj, koje ne mogu spojiti kraj s krajem. SDP to očito može, pa pitajte odakle im viškovi”, rekao je Karamarko.

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je u četvrtak u Dubrovniku kako nije istina da HDZ planira devalvirati kunu, kako se nada da je Hrvatska spremna za Schengen, te ocijenio kako “HDZ posluje kao i svaka poštena tvrtka u Hrvatskoj, odnosno da jedva spajaju kraj s krajem.”
Karamarko je uoči stranačkog skupa u Dubrovniku rekao kako se premijer Milanović u nedostatku vlastitih rješenja počeo baviti HDZ-om i njihovim programom.

‘Mi ćemo štititi tečaj kune jer se ne može napraviti dodatni udar na građane. Što se tiče našeg programa u pitanju su strukturne reforme, rad javnih poduzeća, poticanje malog i srednjeg poduzetništva itd.”, rekao je Karamarko. Opovrgnuo je da se stranka ikad zalagala za devalvaciju kune te istaknuo da

O sjednici Vlade

HDZ “u najtežim godinama zalagao za stabilnost nacionalne valute’.

Premijer vadi iz konteksta ono što ne treba vaditi iz konteksta, ono što je izrečeno na našem gospodarskog forumu. Ponaša se kao netko tko će uskoro biti u opoziciji, rekao je. A u vezi s današnjom sjednicom Vlade, Karamarko je rekao kako ga je Milanovićev monolog, “skoro čak i domoljubni, iznenadio, ali da je promašio cijelu loptu.”

”Milanović traži drugi mandat služeći se smicalicama i igrom riječi”, ocijenio je predsjednik HDZ-a.

Zaduživanje

Za posljednje zaduživanje Vlade u Ujedinjenim Arapskim Emiratima rekao je “da su postali stručnjaci za zaduživanje”. Na upit je li Hrvatska spremna na Schengen, te očekuje li probleme na granici s Neumom, Karamarko je odgovorio kako bi on volio da Hrvatska bude spremna.

”Hoće li biti problema morate pitati MUP, odnosno što su oni napravili i dogovorili s Bruxellesom”, odgovorio je Karamarko. Na upit o tome zašto je HDZ godinu završio s 10 milijuna kuna minusa, predsjednik stranke Tomislav Karamarko je rekao kako su za to odgovorne pobjedničke kampanje, ali i Vlada.

”Mi smo ove godine bili zakinuti, jer su nam zadnjima isplaćivali iz državnog proračuna, a neke stvari nam nisu ni isplatili. Bili smo na repu. Ne bih to htio pripisati vladajućima i njihovoj malicioznosti, rekao je Karamarko.

Troškovi pobjedničke kampanje

Kako je dodao, HDZ je imao velike troškove, “pobjedničku kampanju koja je koštala oko osam milijuna kuna”.

“Nemamo nikakvih prihoda osim onih iz proračuna. Imali smo nešto donacija. Poslujemo nažalost kao i većina poštenih tvrtki u Hrvatskoj, koje ne mogu spojiti kraj s krajem. SDP to očito može, pa pitajte odakle im viškovi”, rekao je Karamarko.

Predsjednik HDZ nije htio o komentirati uhićenje Branimira Glavaša. Karamarko je u Dubrovnku na predizbornom skup dao podršku kandidatu za gradonačelnika te stranke Mati Frankoviću.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Slaven Letica: Stanković je Bandića tretirao kao mrskog neprijatelja

Objavljeno

na

Objavio

Politički analitičar Slaven Letica komentirao je gostovanje Milana Bandića kod Aleksandra Stankovića u emisiji “Nedjeljom u dva”.

STANKOVIĆ JE BANDIĆA TRETIRAO KAO MRSKOG NEPRIJATELJA

Aleksandar Aco Stanković postavio se prema Milanu Bandiću kao prema ljutom i mrskom neprijatelju, ali na vrlo jasno i jednostavno Bandićevo pitanje nije želio, po cijenu života i vjerodostojnosti, odgovoriti: ‘Je li vama draži Tito ili Republika Hrvatska?’

Da je odgovorio na to pitanje pokazao bi minimum profesionalizma kojeg se, nažalost, davno odrekao: dočekujući snishodljivo sve one čiji mu je svjetonazor blizak, a arogantno, neprijateljski, s pjenom na usnama sve one kojima je Republika Hrvatska draža od Josipa Broza Tita”, napisao je Slaven Letica na Facebooku.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

IMAJU LI KURDI PRAVO NA DRŽAVU?

Objavljeno

na

Objavio

Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Od 3.000 god. pr. Kr. do danas opstao je narod možda najvećih ratnika antike na Bliskom istoku, narod Su ili Karda, danas Kurda kojih na manje-više istom području ima oko 30, a ukupno u svijetu oko 45 milijuna.

Narodu koji je 5.000 godina opstao među svjetskim silama, preživio Sumer, Perziju, Rimsko carstvo, Otomansko carstvo i Tursku, reći da nema pravo na državu zahtijeva snažan i konkluzivan argument, ali treba biti oprezan. Čak i ako bi takav argument bio valjan, moglo bi ga se primijeniti na mnoge postojeće države čije postojanje nitko od onih koji su spremni uputiti takav argument nije spreman na njih primijeniti i posumnjati u njihov međunarodni legitimitet i suverenost.

Turska zasigurno nema povijesno pravo glasa jer su u vrijeme vladavine Kurda bili hrpa raštrkanih divljih plemena po pustopoljinama Anatolije, dok Irak i Iran primjerice imaju neko povijesno pravo glasa, ali u to vrijeme Kurdi su bili dio Sumerskog carstva koje je opstalo (4.500-1.900 god. pr. Kr.) dobrim dijelom zahvaljujući kurdskim vojnicima. Uz to, do konca Srednjeg vijeka Kurdi su bili zoroastristi, tj. vjerovali su u Ahuru Mazdu (vrhovnog duha), a islamizacija je nastupila začuđujuće kasno i sporo (možda su zbog toga, a i sklonosti sinkretizmu u Kurdistanu paralelno opstale zajednice zoroastrista, židova, kršćana i muslimana). Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Izv.prof.dr.Kristijan Krkač

Kurdi počeli glasovati o nezavisnosti

Irački Kurdi počeli su u ponedjeljak glasovati o svojoj nezavisnosti na povijesnom referendumu koji bi trebao otvoriti put državi za koju se bore već gotovo jedno stoljeće.

Glasovanje koje je inicirao kurdski predsjednik Masud Barzani održava se u autonomnoj regiji Kurdistana, na sjeveru Iraka, koja obuhvaća pokrajine Erbil, Sulejmaniju i Dohuk, ali i u zonama u kojima se za prevlast bore Kurdi i središnja iračka vlada.

Referendum međutim predstavlja riskantan potez jer je irački premijer Hajder al-Abadi jasno dao na znanje da će poduzeti “mjere nužne” za očuvanje jedinstva u zemlji.

Susjedne zemlje poput Turske i Irana, zabrinute da će njihove kurdske manjine slijediti taj primjer, također su zaprijetile odmazdom.

Glasački uredi trebali bi ostati otvoreni do 17 sati kako bi se 5.375.000 upisanih birača moglo izjasniti.

Po kurdskoj novinskoj agenciji Rudav, Masud Barzani je nasmiješen i u tradicionalnoj odjeći glasovao rano ujutro.

Ukupno je otvoreno 12.072 birališta u autonomnoj regiji Kurdistana te u zonama na koje pravo polažu Kurdi i središnja iračka vlada.

facebook komentari

Nastavi čitati