Pratite nas

Komentar

Tomislav Karamarko: Iako odsutan iz politike, nisam prestao razmišljati o problemima s kojima se suočava Hrvatska

Objavljeno

na

Iako odsutan iz politike, nisam prestao razmišljati o problemima s kojima se suočava Hrvatska te promišljati o našoj budućnosti kao nacije.

Stupovi uspjeha moraju se graditi na snažnoj, aktivnoj demokraciji, modernom, inovativnom gospodarstvu te jasnoj i čvrstoj vanjskoj politici.

Počeo sam razvijati ideju o osnivanju instituta za javnu politiku u Hrvatskoj (Think Tank), koji bi ujedinio najbolje umove iz političkog spektra kako bismo se konstruktivno suočili s najvažnijim izazovima. Postigli smo velike uspjehe u naših prvih 25 godina, a sada moramo osmisliti plan razvoja u sljedećih 25 godina.

Tijekom nedavnog posjeta Washingtonu dobio sam izvrsnu priliku razgovarati s američkim političarima o modelima takva pothvata. Nakon tih susreta prožet sam entuzijazmom više nego ikada i uvjeren u to kako bi takva inicijativa mogla pomoći Hrvatskoj.

Počašćen sam time što sam imao prigodu susresti se s mnogim američkim kongresmenima, uključujući senatore i članove kongresa koji su prijatelji Hrvatske, od kojih su mnogi ponudili ideje i podršku u razvoju hrvatskog Think Tanka.

Susreo sam se i s dužnosnicima obiju glavnih stranaka, uključujući senatora Rogera Wickera (predsjedavajući Helsinške komisije), kongresmena Mikea Conawaya (predsjedavajući Odbora za poljoprivredu), kongresmena Davida Pricea (predsjedatelj Demokratskog partnerstva Donjeg doma), kongresmena Eliota Engela (visokopozicionirani član Odbora za vanjsku politiku) te kongresmenicu Kay Granger (predsjedateljica Potkomisije za raspodjelu novčanih sredstava obrane).

Također, s visokim dužnosnicima najutjecajnijih odbora Kongresa razgovarao sam o temama vezanim uz Hrvatsku te čuo njihov stav o razvoju Think Tanka.

Među njima bili su i predstavnici Komisije Donjeg doma i Senata za Oružane snage, Komisije Donjeg doma i Senata za raspodjelu novčanih sredstava, senatske Komisije za vanjske odnose, Komisije Donjeg doma za vanjske poslove, Komisije Donjeg doma za poljoprivredu te predstavnici Helsinške komisije.

Sve u svemu, vrijeme provedeno u Washingtonu bilo mi je iznimno vrijedno te me je učvrstilo u uvjerenju da sve snage treba usmjeriti na jačanje nacije i stvaranje bolje budućnosti.

> Tomislav Karamarko: Podsjetio sam se koliko su duboke veze između Amerike i Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Milijan Brkić: Zakon je jasan – Otvaranjem istrage, saborsko povjerenstvo za Agrokor prestaje s radom!

Objavljeno

na

Objavio

Zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Milijan Brkić osvrnuo se jučer za Novu TV i HTV na temu saborskoga istražnog povjerenstva za Agrokor.

U Članku 4. Zakona o istražnim povjerenstvima stoji da će – ako je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju o kojem je prethodno osnovano istražno povjerenstvo – ono odmah prestati s radom.

Brkić je istaknuo da SDP i Most ovom problemu pristupaju neodgovorno, populistički i demagoški.

– Jako su dobro znali koja je sastavnica zakona, jednako kao što znaju da se istrage koje provode istražna tijela, DORH i policija, ne smiju kontaminirati bilo kojim drugim aktivnostima, a pogotovo ne aktivnostima zakonodavne vlasti. Zakon je tu jasan – otvaranjem sudske istrage, koja će evidentno uslijediti, rad povjerenstva prestaje.

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Marko Jurič: Ima li što zajedničko u slučajevima Ive Sanadera, Nadana Vidoševića i Ivice Todorića?

Objavljeno

na

Objavio

Ima li što zajedničko u slučajevima Ive Sanadera, Nadana Vidoševića i Ivice Todorića?

Osim stila visokog letenja i niskog padanja, istog odvjetničkog ureda koji ih brani, radi li se tu o onom surovom hrvatskom primitivizmu, onoj umivenoj i loše prikrivenoj seljačiji?

Ima li tu nekih poremećaja ili dijagnoza koje počinju s riječju narcisoidnost? Sva su trojica vrlo inteligentni ljudi, a doveli se u jednako glupu situaciju.

Sanader se uspeo na vrhove hedonističkog cinizma pa se strmoglavio Čedi Prodanoviću u naručje. Vidošević se spustio u mračne odaje svojega doma, sladostrasno konzumirao sve što je doteklo, a kad je preteklo i on se otkotrljao u naručje Prodanovića, odnosno Jadranke Sloković.

Ivica Todorić se najdulje penjao i najviše uspeo čak do feudalnih Kulmerovih dvora s kojih puca pogled na kmetstvo, ali i njemu je započelo desetogodišnje razdoblje kada će jutra počinjati s Čedom Prodanovićem.

Zašto u Hrvatskoj ljudi ne čitaju malo više, primjerice Ivana Gundulića i njegovog Osmana, gdje kaže: ‘Kolo od sreće uokoli vrteći se ne pristaje: tko bi gori, eto je doli, a tko doli gori ustaje’. Jer kandidata za ovaj klub Čedinih mušterija ima još, samo oni toga, na njihovu žalost, za sada nisu svjesni.

Navodno su rimski cezari nakon vojnih pohoda kada su Rimom prolazili ispod slavoluka pobjede, praćeni ovacijama svjetine u dnu kola imali šaptača koji im je govorio ‘ne zaboravi ti si samo običan čovjek’.

Možda to nije istina, ali je istina da ovi naši hrvatski cezari imaju gomilu šaptača koji ih uvjeravaju da su postali nadljudi, mesije, božanstva, superstari. A kad hrvatski cezari padnu onda hrvatski šaptači postaju USKOK-ovi pokajnici.

Možda je ovo faza prvobitne akumulacije kapitala, možda ono divlje doba pretpovijesti kada se stvaraju plemići. Čini se da to baš ne uspijeva jer do sada se još ni jedan nije stvorio.

Možda zato što tituli plemić prethodi titula vitez, a ona se stječe plemenitim djelima požrtvovnosti i junaštva. Hrvatski nadri plemići preskaču tu fazu. Draža im je metoda glembajevštine koja žrtvenike prepušta junacima.

Marko Jurič: Izgleda da je Agrokorov neboder bio azil za one koji su trebali završiti u Remetincu

facebook komentari

Nastavi čitati