Pratite nas

Tomislav Karamarko: Ne znam pada li Slavko Linić, ali znam da pada ova Vlada!

Objavljeno

na

‘Gori su nego sve dosadašnje vlade zajedno, ništa nisu napravili.’

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko ocijenio je da je sadašnja Vlada napravila više štete nego sve dosadašnje hrvatske Vlade zajedno, a smatra da bi Državno odvjetništvo trebalo ozbiljno uzeti u obzir sve što je sudac Kolakušić rekao o predstečajnim nagodbama.

[dropcap][/dropcap]Mislim da su oni u ove dvije godine napravili više štete hrvatskom gospodarstvu i više štete standardu hrvatskih građana nego sve vlade prije njih rekao je Karamarko u Otoku, u blizini Sinja, odgovarajući na pitanje novinara kako komentira današnju izjavu ministra Željka Jovanovića, koji je rekao kako njega treba pitati zašto su učiteljske plaće tako male jer je, po Jovanoviću, HDZ-ova vlada potrošila novac. Karamarko je istaknuo kako je davati takve izjave nakon duže od dvije godine na vlasti neozbiljno, ali, dodao je, HDZ je navikao na takve izjave jer je sadašnja vlada “u potpunom delirijumu“.

Osnovno pitanje koje se postavlja, rekao je, jest: „A zašto su, zapravo, drugovi ili gospoda dolazili uopće na vlast ako ništa nisu kadri učiniti?“

Na pitanje kako komentira to što je njega i HDZ ministar financija Slavko Linić spomenuo u kontekstu pretvorbe tvrdeći kako je „pljačka stoljeća 45 milijarda neplaćenih računa“, što su „zatekli 2012.“, Karamarko je rekao kako se može referirati na ono što je rekao sudac zagrebačkoga Trgovačkog suda Mislav Kolakušić, koji, kako se izrazio, nije ni diletant ni neznalica.

„Mislim da Državno odvjetništvo treba ozbiljno shvatiti, saslušati, poslušati i vidjeti što učiniti s onim što je rekao sudac Kolakušić“, istaknuo je Karamarko, dodajući da se sadašnja vlast „izvlači“ na pretvorbu.

„Možemo i o pretvorbi pričati pa ćemo vidjeti tko je najviše sudjelovao u njoj, danas među 200 najvećih dioničara u Hrvatskoj imate samo osam ili deset koji su članovi HDZ-a. Ali, o tom potom. Neka Državno odvjetništvo kaže nešto o tome, o predstečajnim nagodbama, sigurno će još biti riječi o tome“, rekao je Karamarko.

Novinare je zanimalo može li HDZ ponuditi nešto drugo umjesto zakona o predstečajnim nagodbama. „Naravno. Moramo naći neke druge načine naplate, ali sigurno ne na ovaj način“, odgovorio je.

„Osim toga, zašto sad povlače taj zakon? Neka se dogovore premijer i ministar (Linić) kad se povlači, da li se povlači, zašto se povlači. Očito su se neki namirili, a neki nisu. Dosta je tu kontroverzi i nedorečenosti“, dodao je.

„Ako je taj zakon na neki način prešao crtu kaznenog djela, i ako se radi, kao što kaže sudac Kolakušić, o pljački koja je veća nego što se dogodila u pretvorbi, onda smo doista u lošoj situaciji“, ocijenio je Karamarko.

Na pitanje hoće li „pasti“ ministar Linić, odgovorio je kako to ne može znati, ali zna da ova vlada polagano, ali sigurno pada.

„Ja znam da ova vlada pada, polagano, ali sigurno, od momenta kad je uopće kreirana počela je padati s obzirom na to da ništa nisu učinili“, istaknuo Karamarko i dodao kako je drugo pitanje koliko će „trajati agonija koja sve nas skupa košta“.

Zamoljen za komentar novinskih napisa u kojima su navedena imena budućih HDZ-ovih ministara, Karamarko je rekao kako su to spekulacije koje on ne bi komentirao, ali, dodao je, „mediji se imaju pravo igrati s takvim stvarima“.

„Naša vlada će biti stručna i neće biti ovisna samo o članstvu u stranci ili strankama pojedinih članova te vlade“, poručio je.

„Hrvatska je u teškoj situaciji, a HDZ će kada dođe na vlast afirmirati načelo po kojem ona zaslužuje najbolje stručnjake u vladi, istaknuo je Karamarko“, koji je sudjelovao na obilježavanju 24. obljetnice utemeljenja HDZ-a u Otoku.

politika+/hrt.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Milijan Brkić: Zakon je jasan – Otvaranjem istrage, saborsko povjerenstvo za Agrokor prestaje s radom!

Objavljeno

na

Objavio

Zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Milijan Brkić osvrnuo se jučer za Novu TV i HTV na temu saborskoga istražnog povjerenstva za Agrokor.

U Članku 4. Zakona o istražnim povjerenstvima stoji da će – ako je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju o kojem je prethodno osnovano istražno povjerenstvo – ono odmah prestati s radom.

Brkić je istaknuo da SDP i Most ovom problemu pristupaju neodgovorno, populistički i demagoški.

– Jako su dobro znali koja je sastavnica zakona, jednako kao što znaju da se istrage koje provode istražna tijela, DORH i policija, ne smiju kontaminirati bilo kojim drugim aktivnostima, a pogotovo ne aktivnostima zakonodavne vlasti. Zakon je tu jasan – otvaranjem sudske istrage, koja će evidentno uslijediti, rad povjerenstva prestaje.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković danas pred Saborom predstavlja izvješće o radu Vlade RH, dakle, rezime protekle godine njegova mandata.

Prije toga, Sabor je tradicionalno rad započeo nizom zahtjeva za stanke, a glavna tema je, očekivano, Agrokor.

Premijer Andrej Plenković predstavlja godišnje izvješće o radu Vlade.

Ovo je bila jedna od najizazovnijih godina za Hrvatsku od Domovinskog rata – politički, gospodarski i vanjskopolitički. Požari i poplave, kriza u Agrokoru, problemi arbitraže oko Ine.., rekao je Plenković na početku.

“U središtu Vlade je hrvatski čovjek. Naš osnovni cilj je ostvariti bolji život i bolji standard. O ljudima ovisi hrvatska budućnosti. Pronalaženje rješenja za demografski izazov je ključan zadatak Vlade. rast gospodarstva i ravnomjeran gospodarski razvoj je nabolja demografska politika”, kazao je dodavši da je u prvoj godini mandata značajno povećana financijska potpora roditeljima.

Naglasio je kako je prvi zadatak zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske. Najavio je i od iduće godine pilot projekte za testiranje obrazovnog programa i kurikularne reforme.

“Novi program treba spojiti obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada. Učenicima treba omogućiti razvijanje digitalne pismenosti, omogućit će im se razvoj s praksom najrazvijenih obrazovnih sustava. restrukturirat ćemo postojeće stručno povjerenstvo za kurikularnu reformu – usmjerit ćemo aktivnosti na sadržaj a ne sastav povjerenstva”, naglasio je.

Premijer je rekao da je njegova Vlada povećala mirovine, da će se boriti za ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada te da će se boriti za radnike i njihova prava.

“Najveći reformski proces koji nismo mogli niti naslutiti prije 12 mjeseci je upravljanje krizom u koncernu Agrokor, kompaniji koja zapošljava u Hrvatskoj više od 30.000 ljudi. Nekontrolirani stečaj i propast koji je bio realna mogućnost prije šest mjeseci imao bi katastrofalne posljedice po Hrvatsku. Danas je svima jasno da Vlada takav scenarij nije smjela dopustiti”, naglasio je Plenković.

“Pokazali smo da država zna i može ragirati brzo. Predložili smo zakonsko rješenje koje je spriječilo tsunami u državi. Otvoreni smo da se o Agrokoru raspravlja u Saboru, ako ne na povjerenstvu onda na odborima ili na plenarnoj sjednici”, predložio je.

Naglasio je da su vjetar u leđa za transformaciju poslovanja u Hrvatskoj dobri ekonomski pokazatelji

“Započeli smo s procesom priprema za uvođenje eura, kao službene valute u Hrvatskoj. Sve nove članice unije, uključujući i Hrvatsku, obezale su se prihvatiti euro, kad se za to ispune uvjeti. Prije nego što postane članica monetarne unije, država treba uz pravnu konvergenciju, zadovoljiti četiri kriterija – stabilnost cijena, održivost javnih financija, koje obuhvaća dva kriterija – proračunski manjak i javni dug, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Strukturne reforme koje provodimo pridonose ispunjavanju navedenih uvjeta, koje moramo provoditi i zbog nas samih.

Trenutno, Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog, a i kod omjera duga opće države i BDP-a, pozitivan je trend dinamike jer ekonomski oporavak i stabilnost javnih financija utječu na njegovo smanjenje. Za Hrvatsku je prema tome ispunjavanje kriterija dostižan i realan cilj.

Brojne analize i komparativna iskustva pokazuju da građani i poduzeća mogu očekivati pozitivne učinke od uvođenja eura. Glavna korist odnosila bi se na uklanjanje valutnog rizika, kojem su izloženi svi s kreditima izraženim u eurima. Poduzeća zadužena u eurima, a prihode ostvaruju u domaćoj valuti, više neće biti ranjiva na deprecijaciju tečaja.

Drugo, korist bi trebala proizići i iz smanjenja kamatnih stopa.

Vlada će s toga, zajedno s HNB-om, krajem listopada predstaviti nacrt strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, čime započinje javna rasprava o ovom procesu”, rekao je Plenković.

Kazao je kako će Pelješki most će biti jedan od najvidljivijih projekata u kojem se vidi korist u članstvu u EU. Rekao je i kako se tri pristigle ponude pregledavaju.

“Krajevi mosta grade se na hrvatskom prostoru. Pitanje izgradnje mosta s razgraničenjem nema veze”, istaknuo je odbacujući opet prigovore BiH na izgradnju mosta.

facebook komentari

Nastavi čitati