Pratite nas

Intervju

Tomislav Karamarko: SDP se ponaša kao politikantska oporba: Napada HDZ-ov program umjesto da zemlju izvlači iz krize!

Objavljeno

na

karamarko naslovnicaAngažiraju strane PR konzultante koji bi trebali „prikriti“ posljedice njihovih propusta i evidentnog neznanja! * Nama je važno pokrenuti gospodarstvo! * Standard naših građana će rasti, radne snage će nam samo nedostajati, a ne da nam mladi odlaze iz Hrvatske! * Profesor Sinn je dao svoj znanstveni osvrt na neke poteze iz prošlosti, a način na koji ti kukuriku amateri pokušavaju polemizirati s njim je smiješan! * Bez ikakvih ograda najavljujem da ćemo Hrvatsku u dva mandata pretvoriti iz uvoznika hrane u izvoznika zdrave hrane! * Izgradit ćemo Pelješki most, ako treba i vlastitim sredstvima – napokon moramo teritorijalno integrirati našu državu! * Mi smo za izbore spremni već sada! * O budućnosti BiH treba govoriti hladne glave i dobre volje – ali neki dijelovi bošnjačke političke elite to ne žele!  – istaknuo je, među inim, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u razgovoru za današnju Slobodnu Dalmaciju. Prenosimo cijeli intervju, zajedno s uvodom novinara Hrvoja Prnjaka:

S gospodarskim temama se budim i s njima idem u krevet, povjerio nam se Tomislav Karamarko neki dan na trajektu iz Splita za Hvar. Po tome, ali i žaru s kojim priča o suradnji s njemačkim IFO institutom, očito je da se Karamarko i HDZ najozbiljnije pripremaju za preuzimanje vlasti, i makar ne treba sumnjati da će kampanja donijeti i nova ideološka zaoštravanja, jasno je kako su svjesni težine posla pred njima. Karamarko je stalno u pogonu, na terenu…

„Nije baš da ne znam gdje se nalazim, ali jedino vikendom uhvatim nešto slobodnog vremena. Odem na ručak kod svojih, popijem čašu vina. Eto, to je moje opuštanje. Inače me drži način života. Pazim što jedem, dva puta tjedno igram squash, do zadnjeg atoma snage. Moram živjeti sportski kako bih sve ovo izdržao“, kazao je kandidat za budućeg hrvatskog premijera.

Kako komentirate cinizam i kritike kojima je u Vladi dočekana suradnja HDZ-a s njemačkim IFO institutom na izradi gospodarskog programa? 

To je sad već posljednja faza apsurdnog ponašanja vladajuće strukture, koje zaslužuje svoje neslavno mjesto u politološkim udžbenicima. Vlast bi trebala imati svoj program. Trebali bi makar pokušavati izvući državu iz krize u koju su nas bacili svojim neradom i neznanjem. Umjesto toga, iako su još na vlasti, ponašaju se kao da su oporba i to ne konstruktivna nego bezidejna i politikantska, koja bjesomučno „kritizira“ naš gospodarski program. Umjesto vrhunskih ekonomskih stručnjaka, angažiraju strane PR konzultante koji bi trebali „prikriti“ posljedice njihovih propusta i evidentnog neznanja. Moram priznati da sam zatečen! Tvrditi, naime, da se u ovoj teškoj gospodarsko-socijalnoj situaciji ne bismo smjeli konzultirati s IFO institutom iz Münchena, koji savjetuje i vladu Bavarske, u kojoj je stopa nezaposlenosti samo pet posto, uistinu je nebulozno. Taj ekonomski institut jedan je od najuglednijih u svijetu, a njegovi eksperti vodili su projekt integriranja gospodarstva Istočne Njemačkog u tržište Zapadne Njemačke. A nama su upravo potrebne slične strukturne reforme kako bismo Hrvatsku napokon integrirali u tržište EU! Nakon ove vlade, valjda je to svakom jasno, više doista nemamo pravo na grešku! Ne možemo se dovesti u poziciju da na vlast dođemo nespremni, s nekakvim pamfletićima poput Plana 21 vladajuće koalicije.

Program je gotov

Je li vaš gospodarski program gotov? To je ostalo nekako nedefinirano nakon nedavne konferencije u Zagrebu? 

Razrađuju se pojedini modeli, rade se simulacije, finaliziraju provedbeni dokumenti. Ali, nećemo još o detaljima, riječ je o ozbiljnom poslu i ozbiljnom partneru, koji ne improvizira. Uostalom, zbog sve gore situacije već smo neke elemente morali mijenjati „u hodu“. Sjetite se što je prof. dr. Hans-Werner Sinn naglasio, mi ne radimo program za HDZ, nego za Hrvatsku. Nama je važno pokrenuti gospodarstvo. Da smo drukčije razmišljali, mogli smo i sami angažirati neku PR agenciju. Svi oni koji tvrde da HDZ nema program ili nisu slušali ili ništa nisu razumjeli. Nemamo namjeru stavljati SDP-u na stol naše provedbene mjere tim više što je svima osim SDP-u posve jasno u kojem smjeru idemo.

Možete li ipak navesti još neke odrednice iz programa?

Snažno ćemo podupirati malo i srednje poduzetništvo; smanjiti administraciju; otvorit ćemo im povoljne izvore financiranja; pomoći u poboljšanju produktivnosti; potaknuti izvoznike i strateške industrijske grane; infrastrukturnim ulaganjima olakšati povezivanje; promijenit ćemo sliku hrvatske poljoprivrede, energetike, informatiziranosti društva počevši od e-usluga države; vodit ćemo poticajnu, jednostavnu i stabilnu poreznu politiku; državnu administraciju staviti u funkciju poduzetnika i građana; pojednostaviti procedure i povećati efikasnost javnog sektora. Standard naših građana će rasti, radne snage će nam samo nedostajati, a ne da nam mladi odlaze iz Hrvatske. Provedbom našeg programa Hrvatska će napokon dobiti pravo tržišno-socijalno gospodarstvo. Jer, kapitalizam kod nas još nije ni zaživio na način o kojem možemo govoriti u kontekstu razvijenih zapadnih zemalja.

Kako, u tom kontekstu, komentirate pojavu antisistemskih stranaka, onih koji tvrde da je kapitalizam izvor svih društvenih nepravdi? 

Ukidale bi kapitalizam, no on, ponavljam, kod nas zapravo nikada nije niti zaživio. Zato smo i zatražili pomoć, odlučili na dobrobit Hrvatske iskoristiti ne samo akumulirano znanje Nijemaca, nego i praktično iskustvo Slovaka, bivšeg premijera Mikulaša Dzurinde i njegova zamjenika ministra financija Ivana Mikloša, reformatora koji su svoju zemlju izvukli iz problema sličnih našima.

Iz SDP-a stižu i kritike na račun tvrdnji da će vam za prve vidljive promjene trebati pet godina?

Po običaju, i to je izvučeno iz konteksta. Prof. dr. Sinn je odgovarao na pitanje o ritmu promjena u jednoj uređenoj, već desetljećima stabilnoj Njemačkoj. Ali, na primjerima gospodarskog oporavka Litve i Irske može se pouzdano predvidjeti da će se u Hrvatskoj već nakon druge godine provedbe osjetiti pozitivni učinci našeg programa. Isto tako, pokušavaju manipulirati i s pričom o deprecijaciji kune, koja ni riječju nije spomenuta na našoj konferenciji. Profesor Sinn je dao svoj znanstveni osvrt na neke poteze iz prošlosti, a način na koji ti kukuriku amateri pokušavaju polemizirati s njim je smiješan!

Iako je skup u Westinu bio energetski intoniran, poljoprivredu niste spominjali? Znači li to da ste je zaboravili? 

Nipošto! Navodnjavanje i odvodnja jedan je od naših glavnih projekata. Već smo pripremili i dva pilot projekta tog tipa – u Zadarskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji – s dvije izraelske tvrtke koje su specijalizirane za navodnjavanje. Poljoprivreda nam je prevažna jer je zbilja apsurdno da uvozimo 70 posto hrane. Bez ikakvih ograda najavljujem da ćemo Hrvatsku u dva mandata pretvoriti iz uvoznika hrane u izvoznika zdrave hrane. U tom nimalo jednostavnom procesu, trebat će nam oko četiri godine da dođemo na pozitivnu  nulu, da možemo kazati kako trošimo ono što i proizvodimo. Nedopustivo je da usred turističke sezone koja je uzgred rečeno prekratka i na čemu ćemo također poraditi, naši hoteli uvoze salatu iz Italije, grah iz Mađarske, a iz Kine luk…

Spominje se i HDZ-ov katalog od 50 velikih projekata. Je li u njemu i Pelješki most? 

Svakako, mi ćemo ga izgraditi, ako treba i vlastitim sredstvima. Mora se naći način. Jer, zaboga, napokon moramo teritorijalno integrirati našu državu. SDP-ova koalicija, kad je došla na vlast, otvoreno je vrijeđala sve one koji su i pomišljali na Pelješki most, a sad im je to jedna od glavnih predizbornih mantri!

Napadi iz BiH 

Pitanje istraživanja Jadrana pokazuje da nam nedostaje konsenzus o važnim razvojnim pitanjima, pa brojne strategije ostaju mrtvo slovo na papiru. Tako ćemo se teško razvijati.

Apsolutno smo za konsenzus kad je riječ o gospodarskom razvoju i nužnim reformama. Ali, kako da vam partner bude netko tko ističe „ili mi ili oni“!? Zauzvrat, mi smo odgovorni i tvrdimo: i mi i oni. O reformama mora postojati konsenzualni okvir, što ne znači da se poništavaju sve ideološke i druge razlike između ljevice i desnice. Iskreno, kad smo pustili u eter ovu priču s IFO institutom, naivno sam očekivao da će se netko iz Vlade javiti i pitati što vi to točno radite jer svi itekako znaju o kakvim je dokazanim stručnjacima riječ. Ali, ništa od toga! Zato danas slušamo smiješne komentare da je to što mi radimo s Bavarcima „ugrožavanje nacionalne sigurnosti“, što je izrekao premijer, ili „vrijeđanje zdrave hrvatske pameti“, kako to neartikulirano pričaju drugi SDP-ovi dužnosnici. A ne vrijeđa ih to što su potpuno uništili gospodarstvo i što, skupa s Ivom Josipovićem, koji je hvala Bogu otišao, nameću ideološke rasprave i produbljuju podjele.

Znači li to da će i HDZ odustati od predizborne retorike u stilu tko voli i ne želi Hrvatsku? 

SDP djeluje po sistemu „drž’te lopova“. Zar se zaboravilo da je aktualna vlast nametala ideološka pitanja i podjele. Još s ukidanjem pokroviteljstva nad komemoracijom u Bleiburgu i ukidanjem Komisije za istraživanje ratnih i poratnih žrtava. I onda kad mi opravdano reagiramo, tvrde da vraćamo društvo u prošlost! A upravo to oni cijelo vrijeme perfidno čine!

Iz BiH i dalje stižu vrlo žestoke reakcije na vašu potporu Hrvatskom narodnom saboru, koje je usvojilo Deklaraciju za federalizaciju BiH?

Napadaju me tzv. ljevičari koji se, kao SDP-ovac Nermin Nikšić, pozivaju na ZAVNOBiH, AVNOJ… Pa, dobro, o čemu ti ljudi uopće pričaju?! Samo sam rekao da Hrvati moraju biti ravnopravni u svojoj domovini, jer je BiH domovina i hrvatskog naroda. Zašto bi Hrvati imali manja prava u svojoj domovini nego što u RH i diljem Europe imaju nacionalne manjine? To ne dolazi u obzir…

Iz Komšićeve Demokratske fronte su vaše izjave ocijenili kao ratnohuškačke? 

Govorim o ravnopravnosti, a oni to nazivaju huškanjem!? Pa tko spominje rat?! O budućnosti BiH treba govoriti hladne glave i dobre volje. Ali neki dijelovi bošnjačke političke elite to ne žele.

Kad bi HDZ-u odgovarao izlazak na birališta? 

Mi smo za izbore spremni već sada. Oni samo moraju odlučiti kad žele izgubiti.

GRAĐANI, OPREZ, OPROST DUGOVA DOĆI ĆE VAM NA NAPLATU 

Kako komentirate aktualne Vladine socijalne mjere? Imaju li one razvojni potencijal? 

Sve to je – ništa. Najprije su neznanjem i neradom doveli ljude na prosjački štap, a sada im u predizbornoj kampanji tobože pomažu. Govorim tobože jer su se reklamirali da će 60 tisuća ljudi osloboditi dugova, a uz svu silnu pompu nisu još došli ni do tisuću. Osim toga, ljudi traže posao i dostojanstvo, a ne milostinju. Što je s onima koji su nezaposleni, bez mobitela, a time i bez dugova za razgovore? Kako je dobro izjavio jedan građanin na televiziji: osigurajte mi posao kako bih uopće mogao priuštiti mobitel. Uostalom, i oprost dugova i sve druge slične mjere netko će morati platiti. A građani će ih na kraju platiti. To je bacanje prašine u oči javnosti.

NE DAMO NAŠE AUTOCESTE

Mi smo od početka protiv ovakvog modela monetizacije, koncesionirati se mogu isključivo neizgrađene dionice. Dakle, izgradi pa koristi. Jer, za očekivati je da će naša transverzala u budućnosti, nakon izgradnje jadransko-jonskog koridora, donijeti veliku korist Hrvatskoj. Uostalom, da se vodi drukčija politika, bilo bi i danas više prihoda od autocesta. Recimo, da zimi uvedemo niže cestarine, više ljudi bi se vozilo autocestom, a nije nebitno ni to što bi se tako sigurnije putovalo. Još nešto: strani se ekonomisti s pravom čude zašto još nismo reprogramirali kredite sada kada je kapital jeftiniji, kada je kamata znatno manja?! Najlakše je reći da moramo dati autoceste u koncesiju, uzeti tri milijarde eura i time pokrpati proračunsku rupu za samo jednu godinu. Pa što ste time postigli?

VRIJEME JE DA SE OSTAVIMO I FAŠIZMA I KOMUNIZMA

Mnoge su zemlje provele lustraciju, mi nismo. I na toj je osnovi prosuta ideološka magla kojom se sve pokušava izjednačiti, kojom se sve relativizira i dovodi do apsurda. Pokušali su tako tuđmanizirati Tita i titoizirati Tuđmana. Izjednačiti Drugi svjetski i Domovinski rat… Želimo stvoriti društvenu klimu koja će raščistiti sa svim totalitarizmima, distancirati se i od nacionalsocijalizma i od fašizma i od komunizma. Sva tri zla 20. stoljeća moramo ostaviti iza sebe, a ne trpjeti njihove recidive i iz njih stvarati nove političke filozofije. Mi smo svakako i antifašisti, ali ne pristajemo na to da se poslijeratni zločini komunističkog režima prikrivaju antifašizmom. Zločine komunizma cijela je Europa jasno osudila.

[ad id=”40551″]

JEDNO JE ISTRAŽIVATI NAFTU, A NEŠTO SASVIM DRUGO PLIN 

Po pitanju istraživanja nafte i plina u Jadranu ja sam od početka oprezan. Turizam je za Hrvatsku prevažna privredna grana, puno ljudi ovisi o njemu. E sad – jedno je nafta, a nešto drugo plin. Nemam ništa protiv toga da utvrdimo što i koliko zapravo posjedujemo, ali mora se vidjeti i koji su stvarni rizici. S plinom bi bilo nešto lakše i manje rizično. Dodatno uznemiruje i to što Vlada prvo potpisuje ugovore o istraživanju, a onda najavljuje referendum! Što svjedoči o njihovoj neozbiljnosti, a otvara i pitanje kakvi ćemo ispasti u očima svijeta, u očima potencijalnih investitora. No kod ove Vlade, nakon svega viđenog, više ništa me ne čudi.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Grčić je, zanemarujući struku, pripremao i ugovarao EU projekte daleko ispod potrebne razine!

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednica HDZ-a i eurozastupnica Ivana Maletić dala je opširan intervju za Slobodnu Dalmaciju. Intervju koji je vodio urednik SD-ova tjednog priloga „Spektar“ Hrvoje Prnjak, prenosimo u cijelosti:

Koliko možemo biti zadovoljni dosadašnjim povlačenjem EU sredstava? Znam da je pitanje slojevito, no kakva bi bila vaša generalna ocjena?

Za brzo i uspješno korištenje EU fondova neophodno je pojednostavniti procedure, pomoći krajnjim korisnicima u pripremi i sufinanciranju, ubrzati ugovaranje, prilagoditi kriterije potrebama korisnika. Posebno je važno uložiti znatna sredstva u pripremu projekata i otkloniti osnovne prepreke, a to su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, presporo sudstvo i dugotrajni postupci dobivanja rješenja, odgovora i potvrda državne uprave. Te prepreke ne usporavaju samo korištenje EU fondova, nego i provedbu svih ostalih projekata financiranih iz drugih izvora te tako smanjuju razinu investicija i razvojni potencijal Hrvatske. Na svim ovim preduvjetima se dugo nije radilo, Vlada je počela otklanjati prepreke, ali rezultati se ne mogu vidjeti odmah. U 2018. ćemo moći sagledati ozbiljnije rezultate Vlade i novo stanje u provedbi.

Nekidan je bivši potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio da je u njegovo vrijeme iskorištenost EU sredstava bila na 87 posto, kritizirao je Vladu za usporavanje korištenja EU fondova i zapitao gdje ste sad Vi da na to upozorite. Što kažete na to?

Bivšem potpredsjedniku Vlade Grčiću nikako ne idu brojke i postoci. Može sad otvoriti stranice Europske komisije i vidjet će da je čak i u ovom trenutku iskorištenost EU fondova iz razdoblja 2007.-2013. ispod postotka o kojem on govori i iznosi 80 posto. Ako govori o ugovorenosti, upravo tu i je problem i na to sam ga upozoravala. Ugovorenost je trebala biti znatno iznad 100 posto da bismo imali šansu uspješno koristiti sredstva. Vlada radi punom parom i popravlja nepopravljivo, godine su iza, projekti se nisu pripremali i ugovarali na razini na kojoj su trebali. Kako sam i rekla, u 2018. ćemo moći dati prve ocjene uspješnosti rada ove Vlade.

Nema dugo, Vlada je odobrila zapošljavanje upravo kadrova koji bi se bavili EU natječajima i povlačenjem sredstava. Navodno je problem i prelazak državnih službenika koji znaju raditi taj posao u privatni sektor, odnosno, u susjedne zemlje koje „barataju“ pretpristupnim fondovima. Jesmo li zakasnili s tom kadrovskom „obnovom“?

Ljudi su jedan od glavnih preduvjeta uspješnog korištenja EU fondova. Konačno smo dobili Vladu koja je to prepoznala i pokrenula zapošljavanje. Plaće tih ljudi se većim dijelom financiraju iz EU fondova, tako da zaista dosadašnja zanemarivanja izgradnje kapaciteta za korištenje EU fondova nisu imala opravdanje. Pred Vladom je sad uvođenje sustavnih edukacija, testiranja i praćenja kvalitete rada zaposlenih jer nas greške mogu skupo stajati. Nikad nije kasno za kadrovsku obnovu i promjenu u pozitivnom smislu, ali obnova tek tijekom 2016. i 2017. odražava se na brzinu provedbe i razinu iskorištenosti sredstava. Kadrovski smo trebali biti ojačani i spremni još 2013. godine.

Kako se što bolje pozicionirati kad je riječ o korištenju EU fondova u bliskoj budućnosti, pred nama je novo razdoblje za povlačenje sredstava?

Već sad bismo trebali raditi na strateškim dokumentima za buduće razdoblje i utvrditi u njima što kao država na kojem području, i to geografski i tematski, želimo postići. Odmah pripremati i projekte te novu perspektivu dočekati na način da već u prvoj godini krenemo s implementacijom. Samo tako ćemo se moći dobro pozicionirati u novom proračunu. Na kongresu Europske pučke stranke održanom na Malti izborili smo se da u dokument EPP-a „Europa osigurava našu budućnost“ uđe amandman kojim se traži da kohezijska politika ostane proporcionalno jednako zastupljena u EU proračunu kao u sadašnjem razdoblju i to je važna politička poruka Europskoj komisiji.

Dosta toga se promijenilo otkako smo se pridružili EU-u; od krimske krize, sankcija Rusiji, odnosno, EU-u od strane Rusije, suočili smo se s izbjegličkim valom iz Sirije i drugih zemalja, tu je i teroristička opasnost koja je postala europska realnost… Koliko se to sve odrazilo na funkcionalnost samog EU-a, odnosno, ideju snažne Unije?

Zaista je ovo vrlo turbulentno razdoblje u kojem se nalazi Europa i cijeli svijet. Odgovor Unije cijelo vrijeme je stabilnost, sigurnost, povjerenje, jačanje zajedništva i solidarnost, uz rad na mjerama za ubrzanje gospodarskog rasta. Sve prepreke i krize pojačale su potrebu za jedinstvom. Čak 74 posto ispitanika iz svih država članica smatra da je puno više zajedničkih točaka koje spajaju EU nego onih koje bi razdvajale EU. Građani žele snažnu i stabilnu Europsku uniju.

Kako Hrvatska može biti lider u jugoistočnoj Europi? Koliko je to uopće važno pitanje?

Hrvatska ima najnovije iskustvo procesa pristupanja Europskoj uniji. Sve zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje u jugoistočnoj Europi korištenjem naših znanja i iskustava mogu biti brže u ispunjavanju i dobrom razumijevanju postavljenih kriterija te implementaciji u praksi. S iskustvom u prekograničnoj suradnji i makroregionalnim strategijama možemo se pozicionirati i kao lider i promotor važnih zajedničkih infrastrukturnih i razvojnih projekata – što je predsjednica s Inicijativom tri mora i započela. Naravno ta Inicijativa ima i puno šire značenje i obuhvat. Upravo to je pravi put, istaknuti se kvalitetnim idejama, znanjem i izvrsnošću i tako se pozicionirati kao lider.

Što mislite, kojom dinamikom će se odvijati daljnje širenje EU-a? Tu prije svega mislim na države u našem susjedstvu?

Raduje me što je predsjednik Europske komisije Juncker u svom govoru o stanju Unije u srijedu u Europskom parlamentu istaknuo da će u sljedećem razdoblju broj članica biti sigurno povećan sa 27. Nijedna država u ovom trenutku nije spremna, ali vrata Unije su otvorena, naravno kada se ispune zadani kriteriji. Još je dosta posla pred državama kandidatkinjama i o tome redovno raspravljamo u Europskom parlamentu, ali europska perspektiva je neupitna.

Brexit je, među ostalim, intenzivirao i polemike oko proračunske i općenito financijske budućnosti Unije. EU proračun će sada biti „tanji“ za oko 11 milijardi eura godišnje, ističe se princip štednje, da svaki uloženi euro mora donijeti dodanu vrijednost, kako je to rekao povjerenik Europske komisije za proračun Guenther H. Oettinger. Upravo se vode razgovori o višegodišnjem financijskom okviru, što u našoj javnosti prolazi nekako nezapaženo, ali to nipošto ne znači da je riječ o nevažnom pitanju. Jednom ste kazali da proračun EU-a svakog Europljanina stoji manje od cijene jedne šalice kave dnevno. Što mislite, hoće li se to mijenjati?

Proračun će se sigurno mijenjati. Jedna je mogućnost povećati izvore financiranja, odnosno prihode i doprinose država članica, a druga je smanjiti rashodnu stranu. Puno je izglednije smanjenje rashodne strane, ali i to je problem s obzirom na nove prioritete na razini EU-a, poput zajedničke obrambene politike, koje u budućnosti treba financirati, a jednako su nam važne i dosadašnje politike, poput kohezijske, koja je od posebnog značaja za Hrvatsku. U svom govoru Juncker je istaknuo da će u svibnju 2018. biti predstavljeno kako će budući proračun zadovoljiti sve ambicije i osigurati da možemo ispuniti obećano. Iz ove najave mogli bismo iščitati da će se ipak ići na povećanje doprinosa država članica u proračun, uključivanje novih prioriteta za financiranje, ali i osiguravanje kontinuiteta kohezijske i poljoprivredne politike.

Upozoravali ste kako regulativa u području kohezijske politike treba biti donesena najkasnije do sredine 2019. godine. Što sve to može značiti za Hrvatsku u predstojećem razdoblju, što će biti s datumima provedbe ako regulativa bude kasnila?

Bilo bi jako važno regulativu za novo razdoblje imati već u 2018. kako bi države sve pripreme za korištenje EU fondova završile do početka novog razdoblja i u prvoj godini započele provedbu. S obzirom na Brexit i rasprave koje se vode, teško možemo očekivati regulativu prije 2019., dobro će biti ako je usvojimo u ovom sazivu Komisije i Parlamenta. Upravo zbog toga države članice bi trebale sve pripreme odraditi neovisno o regulativi i nakon donošenja regulative napraviti samo prilagodbe, ako budu potrebne. U protivnom, u novom razdoblju provedba će kasniti i države članice neće uspjeti iskoristiti sredstva EU fondova.

Svako toliko se povede i priča o Europi u „dvije brzine“, u kojoj bi naprednije zemlje napredovale još brže, a zaostalije bi države-članice bile isključene iz nekih procesa? Bi li to oslabilo EU? Vi zastupate koncept jake monetarne i ekonomske unije?

Tako je. Baš sam predala amandmane i u raspravama o ekonomskim politikama za eurozonu, isticala da se eurozona ne može razvijati bez jedinstvenog pristupa državama članicama u i izvan eurozone, usprotivila sam se posebnom proračunu za eurozonu dok u njoj nisu sve države članice. Jako me obradovalo što je predsjednik Juncker u svom govoru istaknuo da vidi jedinstvenu Europu u kojoj će sve članice biti i članice monetarne unije, i bankovne unije i Schengena. Time se sve ove rasprave prekidaju. Nema Europe više brzina, svi ćemo biti jednaki, ravnopravni i solidarni. Državama koje nisu trenutno u monetarnoj uniji pomoći će se instrumentom tehničke pomoći da što prije zadovolje kriterije. Postavio je vrlo ambiciozan rok za ostvarenje ovog cilja – 30. ožujka 2019. To su dobre vijesti za nas u Hrvatskoj.

Koliko je bliska budućnost u kojoj će hrvatsko gospodarstvo biti spremno za uvođenje eura?

Za ulazak u eurozonu postoje dvije vrste kriterija: ekonomski kriterij i pravni kriterij. Jedan od uvjeta pravnog kriterija je da nema monetarnog financiranja, odnosno da Središnja banka ne smije financirati državni proračun. Jedina država koja to poštuje, a da je izvan eurozone, jest Hrvatska. Od ekonomskih kriterija zanimljiv je onaj koji se veže na stabilnost tečaja. Jedine dvije države izvan eurozone koje imaju stabilan tečaj i vode takvu politiku su Bugarska i Hrvatska. S obzirom na to da Hrvatska ispunjava sve uvjete pravnog i veliki dio ekonomskog kriterija, možemo reći da se kao država de facto nalazimo u eurozoni, ali de jure ne i zato nam je važno što prije i formalno postati dio monetarne unije.

Prije ljetne stanke u EP-u, u povodu izglasavanja rezolucije o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU-a, ukazali ste da se udio industrije u BDP-u EU-a tijekom zadnja dva desetljeća smanjio s 19 na manje od 15,5 posto. „Cilj nam je to promijeniti i do 2020. postići razinu od 20 posto udjela u BDP-u“, kazali ste. Gdje je u toj priči Hrvatska? Gdje smo mi u priči o reindustrrjalizaciji, s kojim kapitalom je to uopće moguće očekivati?

U odnosu na pretkriznu 2008. godinu, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je na kraju 2016. bila niža za 6 posto dok je prosječno u ostalim državama članicama jugoistočne Europe narasla za 14 posto. Dakle, pred nama je veliki posao na oporavku i razvoju industrije. Za ostvarenje tog cilja potreban je potpuni preokret: smanjenje ovisnosti o sirovinama iz drugih zemalja, povećanje energetske učinkovitosti, obrazovanje u skladu s potrebama industrije, povezivanje industrije i znanosti, poticanje inovacija. Za to moramo koristiti sva raspoloživa sredstva EU fondova, Europski fond za strateška ulaganja, povoljne izvore financiranja iz EIB-a, EBRD-a i drugih institucija.

Mađarska se solidarizirala sa Slovenijom i objavila je da neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvom u OECD-u. Očito je riječ o nastavku diplomatskog sukoba sa Slovenijom nakon nedavne arbitraže drugim sredstvima…

OECD je ekonomska organizacija koja štiti poslovnu klimu te lobira za svoje članice, pomaže znanjima, analizom dobrih praksi i razmjenom iskustava. Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak – demokracija i poštivanje ljudskih prava, slobodno-tržišna ekonomija, BDP po glavi stanovnika – koji je bar jednako visok onom najsiromašnije članice OECD-a. Slovenija se poziva na vladavinu prava, a baš temeljem toga ne bi smjela pribjegavati ucjenama i državu koja ispunjava sve kriterije kočiti u procesu učlanjivanja u OECD. Do rješenja trebamo doći razgovorima i dogovorima, ne zato što nam je članstvo u OECD-u neophodno, nego radi razrješenja bilateralnih pitanja i uspostave dobrih odnosa sa susjedima. Mislim da smo sad na dobrom putu. Premijer je sazvao i sve čelnike parlamentarnih stranaka, ne znam kad se to zadnji put u Hrvatskoj nakon pregovora dogodilo.

Najavljuje se i reforma javne uprave. No, nije ovo prva Vlada koja to najavljuje, isto kao i recimo, olakšavanje uvjeta poslovanja za poduzetnike, promjenom famozne „antipoduzetničke klime“. Je li država napokon u stanju pokazati da je spremna mijenjati samu sebe, počevši od javne uprave?

To je definitivno jedna od najvažnijih reformi i mislim da za to više nema prostora za čekanje. Vlada je toga svjesna i vjerujem da su sve pripreme u tijeku. Ta reforma treba rezultirati dobro opisanim i propisanim poslovnim procesima i procedurama u svim ministarstvima i ostalim državnim institucijama pa temeljem toga jasnom podjelom poslova, prava i odgovornosti, koja je temelj za uklanjanje preklapanja i praćenje kvalitete, brzine i uspješnosti obavljanja posla. Bez toga nema niti sustava prepoznavanja izvrsnih kadrova, motiviranja i nagrađivanja. I za lokalne jedinice treba utvrditi mehanizme usporedbe, postaviti kriterije praćenja uspješnosti i na temelju (ne)uspješnosti rada ih reorganizirati.

Dosta ekonomskih analitičara pohvalno je govorilo o poreznoj reformi i vođenju državnih financija… No, porez na nekretnine ipak se pokazao problematičnim, pa je premijer nakon žestokih reakcija u javnosti najavio „odgodu“ primjene. Je li Vlada tu napravila „korake“, prije svega u komunikacijskom smislu?

Vlada čitavo vrijeme u prvi plan stavlja partnerstvo, transparentnost, otvorenu i jasnu komunikaciju. Ne želi nametati rješenja nego ih donositi zajedno sa zainteresiranim stranama. U slučaju poreza na nekretnine tek kada su se počele prikupljati potrebne informacije za njegovu implementaciju postalo je jasno da građani nisu dovoljno upoznati sa značenjem i ciljevima ovog poreza. Vlada nije tu da zastrašuje ljude nego da bude partner i služi građanima. Zato je i donesena odluka da se dok građani ne budu spremni za novo rješenje – a koje je doneseno s ciljem pojednostavljenja i manjih nameta – ne ide s primjenom.

Ovo je primjer kako neka dobra rješenja zbog „loše percepcije“ nastale od prije ne mogu zaživjeti u praksi. Najvažnija je poruka svima da je Vlada pokazala da joj je stalo do stavova građana, da sluša i nema velikih ega koji pošto poto provode ono što su zamislili. To je zaista demokratizacija društva.

U Hrvatskoj se, eto, još uvijek više strasti diže oko tema iz prošlosti, negoli oko uspješnosti korištenja EU fondova. Komunizam i fašizam, ploča sa spornim natpisom „Za dom spremni“ i dalje su važne teme u domaćoj javnosti?

Komunizam i fašizam su našem narodu nanijeli jako puno zla. Braniteljski pozdrav u grbu HOS-a „Za dom spremni“ nešto je sasvim drugo od pozdrava koji se veže uz ustaše. Prema braniteljskom pozdravu i svemu vezanom uz branitelje gajim duboko poštovanje i zahvalnost. Međutim, mnogi su propatili od ljudi koji su vikali „Za dom spremni“ u Drugom svjetskom ratu, kao i od zločina partizana i kasnije komunizma. Sigurna sam da je našim braniteljima i svima nama na prvom mjestu jaka Hrvatska na vrhu ljestvice razvijenosti europskih država, i zato smatram da je vrijeme da osudimo zlo i totalitarne režime, uklonimo njihova obilježja i okrenemo se poduzetnicima, gospodarstvu, znanju, izvrsnosti, ustrajnom i vrijednom radu.

Ovaj tjedan je Europski parlament u Strasbourgu usvojio izvješće kojim se pozdravlja pristupanje Europske unije Istanbulskoj konvenciji o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te se pozivaju države članice da je što prije ratificiraju. Za usvajanje izvješća glasalo je 489 zastupnika, uz 114 glasova protiv i 69 suzdržanih. Zašto ste bili suzdržani?

Ne volim biti suzdržana, ali u ovom slučaju to je najbolje odražavalo moj stav. S jedne strane podržavam Istanbulsku konvenciju jer sam za nultu stopu tolerancije nasilja nad ženama, a s druge strane sam protiv ove Konvencije jer sam protiv nametanja rodne ideologije i uvjeravanja žena da je odluka o pobačaju odluka o njihovu tijelu, a ne o životu i smrti drugog bića. Takve konvencije ne bi trebale ulaziti u svjetonazorska pitanja i to nametati državama. Tada ne bi bilo problema s ratifikacijom u pola država članica EU-a.

Sastav Vlade je dosad doživio nekoliko promjena u hodu, zadnju zbog koaliranja s HNS-om. I Vaše ime se spominjalo u kontekstu izbora ministara nakon pobjede HDZ-a na izborima prije godinu dana, no na kraju niste postali jedna od ministrica. Žalite li za tim na bilo koji način?

Uvijek je izazov i želja biti u Hrvatskoj i raditi u Vladi. Ovaj put smo se tako posložili, trebao je netko od ekonomista ostati i u Europskom parlamentu s obzirom na to da je u Vladi četvero izvrsnih ekonomista, doktora znanosti.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Biskup Košić: Dobio sam tri prijetnje. Ljevičari bi ubijali i nakon 70 godina

Objavljeno

na

Objavio

– Kada bi se provela lustracija, tada bi i naša dijaspora – a računa se da još toliko Hrvata živi diljem čitavoga svijeta koliko nas ima u RH – sudjelovala u tome da se ovdje pokrenu investicije – tvrdi biskup Košić

Sisačkom biskupu Vladi Košiću ne može se reći da je neprincipijelan. Kritizirao je bivšu Vladu Zorana Milanovića, Ivi Josipoviću spočitavao što kao agnostik ide na hodočašća, Most je prozvao jer je bio spreman na koaliciju sa SDP-om, a danas je tu HDZ-ova Vlada premijera Plenkovića, za koju također smatra da nije demokršćanska jer je u koaliciji s HNS-om.

Koja bi to Vlada i kakva bi po Vama onda trebala biti na vlasti u Hrvatskoj?

Volio bih kada bi u Hrvatskoj bili na vlasti političari koji su izraz biračkog tijela i njegove volje, što sada nije slučaj. Naime, kada je na snazi ovaj i ovakav izborni zakon, moguće je da nam život određuje jedna minorna politička skupina i čak nacionalna manjina. Zato se ja zalažem za izmjenu izbornog zakona. Sjetite se kako je u Milanovićevoj Vladi ministar Bauk svojim notornim iznošenjem neistine spriječio referendum koji je pokrenula udruga U ime obitelji upravo radi izmjene izbornog zakona. On je tada tvrdio da je u RH 4,5 milijuna birača što je nemoguće jer je tada bilo toliko stanovnika u RH, a ne birača. Mislim da je ta izmjena zakona pretpostavka boljeg, dapače jedino pravog, demokratskog funkcioniranja naše države.

Je li trebala ostati spomen-ploča poginulim braniteljima HOS-a u Jasenovcu?

Ta je spomen-ploča trebala ostati u Jasenovcu jer su tamo ti naši branitelji poginuli za našu domovinu. Ako nisu smetali kad su ginuli za Hrvatsku, zašto bi smetali danas, 26 godina poslije? I ako su se tada, kad je bilo najteže, tako organizirali i uzeli svoje simbole, zašto to sada nakon toliko godina mijenjati? Moji Gromovi, koji su oslobađali Petrinju – jer sam i sam bio ratni župnik Petrinje i Hrastovice pa sam se s njima susretao i upoznao ih – imaju i danas svoj znak, pesnicu koja je uhvatila gromove s geslom: Jednom grom, uvijek grom. Pa kad to smiju i trebaju imati Gromovi, Tigrovi i sve druge postrojbe HV-a nastale u Domovinskom ratu, zašto to ne bi smjeli imati pripadnici HOS-a? A jednako su ginuli za domovinu, i to 1991.-1995., a ne 1941.-1945. Da, to što pozdrav „za dom spremni“ asocira na NDH nekima ne odgovara, ali nije to bila borba za NDH, nego za suvremenu modernu Hrvatsku. I zato treba ostati spomenik poginulim pripadnicima HOS-a. Ako je političkom trgovinom pogažena žrtva poginulih branitelja, doći će, nadam se, vlast koja će taj spomenik vratiti tamo gdje mu je mjesto. Problematizira se samo mjesto Jasenovac, no o tome bi trebali dati službeno mišljenje stručnjaci, povjesničari i forenzičari. Dok toga nema, politika se poigrava sa žrtvama, ali i s istinom o Jasenovcu, a to nije dobro!

Na Facebooku branite pozdrav “za dom spremni”, potpisnik ste i peticije koju je pokrenuo akademik Pečarić da se taj pozdrav vrati u uporabu u vojsci.

Mnogo je primjera da su taj pozdrav koristili Hrvati u borbi puno prije Drugog svjetskog rata. Npr. Nikola Šubić Zrinski braneći Siget 1566. pošao je u odlučujući boj s povikom: „U boj, za dom!“ Tako je uostalom to 1876. Hugo Badalić, pisac libreta opere Nikola Šubić Zrinski, napisao. K tome je i ban Josip Jelačić pozdravljao svoje vojnike pozdravom: „Za dom!“, a oni su odgovarali: „Spremni umrijeti!“ Kada bismo sve što je bilo u NDH željeli izbaciti iz upotrebe, tada bi bio dugačak popis tih riječi i simbola, a to nije moguće ni potrebno. Ja se pitam kako su se pozdravljali domobrani, redovna vojska NDH? A i oni imaju povijest još od Prvog svjetskog rata pa preko Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata. Kad bi se sve što je postojalo u NDH trebalo ukinuti, zašto su u Domovinskom ratu ponovno oživljeni domobrani, kao vojne postrojbe? Ako je NDH i kompromitirala pozdrav ZDS, opet su ga u najpozitivnijem smislu očistili i afirmirali upravo pripadnici HOS-a koji su se borili i mnogi poginuli za modernu Hrvatsku.

Pobornik ste lustracije. Smatrate li da je moguće danas provesti lustraciju u Hrvatskoj?

Lustracija je moguća još uvijek jer u javnom su prostoru i danas prisutni oni koji su, kako bi to rekao biskup Egidije Živković, okrvavili ruke. Lustracija je u Makedoniji uvedena prije dvije godine, a Hrvatska i Slovenija jedine su dvije zemlje iz bivšeg komunističkog bloka u EU koje nisu provele lustraciju. Ljudi koji su bili dio represivnog totalitarnog sustava ne bi smjeli obnašati javne službe. Samo je o tome riječ i mislim da to moramo kad-tad učiniti. Proces dovođenja pred lice pravde ubojica i zločinaca iz Drugoga svjetskog rata i poraća ide tako sporo, gotovo nikako, jer nije bilo lustracije. Mi činimo što možemo, udruge također, ali država bi to morala preuzeti i već jednom riješiti. Očito to nije moguće kad još uvijek mnogi „s okrvavljenim rukama“ drže mnoge uzde našeg društva i štite sebe i svoje.

Koristite društvene mreže. Koliko su one uopće korisne u društvu, “pomažu” li ili ne u podjelama i hoćete li i dalje prijavljivati one koji vam prijete?

Ja sam dobio već treću prijetnju. Zanimljivo je da je u svim slučajevima – barem su se tako i u prve dvije, koje nisu otkrivene – potpisivali kao Antife, a bilo je to i nakon kritika na račun prijašnjih vlada, kao i u posljednjem slučaju. Dakle, tzv. ljevičari su nasilnici, oni bi još i danas likvidirali i ubijali. Nije li neobično da se nisu ni poslije 70 godina promijenili? I nije li neobično to da je posljednja osoba koja mi je prijetila i dalje član SDP-a, kojeg su i lokalni i nacionalni šef te partije, umjesto da ga isključe kao nepoželjnog, uzeli u zaštitu? Toliko o tome. No, moja je savjest mirna, ja nikome ne želim činiti nasilje, a pravo misli i govora nitko mi ne može oduzeti. I moja je prednost što se ne borim silom, nego istinom. I znam da me Bog štiti jer on je Istina. A danas je sudjelovanje na društvenim mrežama jedan od suvremenih načina kako doći do ljudi i navijestiti im evanđelje našega Gospodina. Pa i kad ne govorim izričito o evanđelju, ali kad govorim o istini koja se prešućuje, o pravednosti koja se progoni i o dobru koje se guši, ja naviještam Gospodina, rekao je sisački biskup Vlado Košić za tiskano izdanje Večernjeg lista

Biskup Košić komentirao ‘sramotno postupanje vlasti, šarafciger-vlasti’

facebook komentari

Nastavi čitati