Pratite nas

Kultura

Tonči Matulić blagoslovio Muzičku Akademiju i nazočne, počevši od Ive Josipovića

Objavljeno

na

Nakon gotovo stotinu godina podstanarstva, Muzička akademija dobila je danas vlastiti životni prostor, a njezinim svečanim otvorenjem na adresi Trg maršala Tita 12, Zagreb je dobio novi simbol izvrsnosti i hram glazbe koji će Hrvatsku i doslovno uvesti u Europsku uniju. Poruke su to s današnjeg svečanog otvorenja dugoočekivane nove zgrade Akademije u nazočnosti niza istaknutih osoba iz kulturnog, obrazovnog i političkog života grada i države te velikog broja zainteresiranih građana.

Jedinstven izgled zgradi daje krovna ovojnica u duginim bojama te 29 metara visoka nakošena iglom i kugla, što je proteklih tjedana izazvalo veliku raspravu u javnosti. No, najviše se pričalo o kugli koja se nalazi ispred zgrade – je li plagijat? Javio se umjetnik Ivan Kožarić koji je ustvrdio kako je kugla plagijat njegovog “Sunca” u Bogovićevoj.  Poznati zagrebački arhitekt Otto Barić Jr tada je objavio na svom Facebook profilu rad talijanskog umjetnika Luigija Mainolfija te Šosteričevo djelo ispred zagrebačke zgrade te ustvrdio kako je Šosterič očito bio inspiriran radom talijanskog umjetnika.


Dok je javnost špekulirala što igla i kugla znače, te jesu li plagijati, Šosterič je ustvrdio kako su igla i kugla nastali iz ideje koju je sanjao. “S arhitektonsko-urbanističkog gledišta zadovoljan sam izvedenim”, kazao je Šosterič u razgovoru za Hinu.

”Igla predstavlja san. To je vertikala koja je iskočila iz vertikala kuće u snu i zatreperila u kosom položaju. Potom sam je fiksirao za tlo tako što sam je proširio pri dnu, a zašiljio pri vrhu i postala je dio oblikovanja”, tumači arhitekt.  Budući da ga je erekcija 29-metara visoke igle podsjetila na falus, Šosterič je ovoj kao kontrast ponudio kuglu. ”Ženski simbol je kugla koja zajedno s iglom čini ravnotežu kao svi kontrasti ako ih stavite zajedno’, pojasnio je umjetnik u razgovoru za Hinu.

“Ta je zgrada bila san mojih prethodnika”

Dekan Muzičke akademije Dalibor Cikojević kazao je kako je riječ o velikom događaju za Zagreb, kakav se može usporediti s otvorenjem zgrade Hrvatskog narodno kazališta (HNK) prije 120 godina. “Ta je zgrada bila san gotovo svih mojih prethodnika a o ovome su trenutku maštale generacije i generacije profesora i nastavnika. Danas mogu reći: ‘Imamo zgradu’ i hvala cijeloj Hrvatskoj na tome”, kazao je Cikojević.

Povijesni događaj za Zagreb i Hrvatsku svojom je nazočnošću uveličao i hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Kazao je kako je “ponosan i sretan” jer “hrvatska glazba danas ulazi u novu epohu”. “Uvjeran sam da će glazbeni život u Zagrebu i Hrvatskoj dobiti novi zamah, da će mnogi mladi ljudi na početku svoje karijere naći dobru osnovu i pravi čvrsti oslonac u toj zgradi”, poručio je Josipović.

I zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ističe da je riječ o povijesnom događaju kojim Zagreb dobiva hram hrvatske kulture te predstavlja civilizacijski iskorak hrvatske metropole. “Ovo je povijesni dan koji su sanjali mnogi prije nas, a mi imamo sreću da smo taj san pretvorili u javu”, kazao je Bandić.

Uz Grad Zagreb i Ministarstvo znanosti, obazovanja i spota (MZOS), treći je partner u projektu Sveučilište u Zagrebu, čiji je rektor Aleksa Bjeliš zahvalio svima koji su pomogli u realizaciji izgradnje Muzičke akademije. “Želim da taj prostor bude prostor novog stvaralaštva”, poručio je.

Nova zgrada ima 12 tisuća kvadrata
Nova zgrada Muzičke akademije, izgrađena prema projektu arhitekta Milana Šosteriča iz 2004., na 12 tisuća četvornih metara raspoređenih na dvije podzemne i osam nadzemnih etaža konačno je dovela pod jedan krov sve odsjeke Akademije s njezinih 150 stalno zaposlenih, nekoliko desetaka vanjskih suradnika i 550 studenata, dosad raspoređenih na četiri gradske lokacije.

tonči

Zgrada je službeno otvorena uz glazbeni program ansambla udaraljki Muzičke akademije biNg Bang i zajedničko fotografiranje svih nazočnih za medijsku fotografiju Šime Strikomana. Vrpcu je presjeklo sedmero najboljih studenata Akademije nakon čega je zgradu i nazočne blagoslovio dekan Katoličko-bogoslovnog fakulteta Tonči Matulić.

Nakon svečane inauguracije, zainteresirana je javnost dobila priliku obići zgradu, u kojoj je preseljenje namještaja i opreme u punome jeku kako bi uskoro nastavna godina mogla početi na novoj lokaciji.

Svečano otvorenje zgrade Muzičke akademije bio je tek početak tim povodom organizirane cjelodnevne manifestacije Dan otvorenog trga, u kojoj nizom programa sudjeluje devet kulturnih i obrazovnih institucija Trga maršala Tita.

Nizom cjelodnevnih organiziranih i improviziranih događanja građanima Zagreba predstavit će se Hrvatsko narodno kazalište (HNK), Akademija dramske umjetnosti (ADU), Muzej za umjetnost i obrt (MUO), Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, Hrvatski školski muzej, Rektorat – Sveučilište u Zagrebu i Pravni fakultet.

Njima su se pridružili i orkestar Zagrebačke filharmonije, te Simfonijski orkestar i Zbor HRT-a, koji su na Zdencu života, zajedno s Orkestrom HNK-a i solistima Opere pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinia u 12 sati otvorili izvedbeni dio programa. Svirali su Uvertiru i Zbor Hrvatica iz opere “Porin” Vatroslava Lisinskog, te Završno kolo iz “Ere s onoga svijeta” Jakova Gotovca.

Program Dana otvorenog trga redateljski potpisuje Anica Tomić, a dramaturški Jelena Kovačić. Manifestaciju prati i bogat popratni program obilazaka institucija na Trgu maršala Tita koji će se održavati svaki puni sat od 13 do 17 sati, dok će u Kazališnoj kavani Kavkaz u 13, 15 i 17 sati biti organizirane “Kavice s čelnim ljudima institucija”.

Sve završava velikim koncertom zagrebačkih Filharmoničara u 19 sati ispred same zgrade Muzičke akademije. (hina/kamenjar)

VIDEO

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

NOSTALGIJA

Objavljeno

na

Objavio

Čovjek ode iz rodnoga mjesta
I gdje dođe živi u spokoju
Al nemože zaboravit nikad
Rodnu kuću i rodbinu svoju.

Kad odlazi iz svog rodnog mjesta
Da je tužan to niko ne krije
U principu svi idu za boljim
Ali opet nikom lako nije.

Kad mu neko rodni kraj spomene
Glas zadrhti a duša ga boli
Pedeseta prođe kako ode
Al ga srce i sad jako voli.

Svako mjesto od Boga je dano
I slično je drugima u biti
Rodno mjesto svima je posebno
Ne može ga ništa zamjeniti.

Nostalgija to je teška bolest
Tu lijekovi nikakvi ne vrijede
Rodni kraj se u grudima nosi
Do starosti i do kose sijede.

To je teško objasniti onom
Koji nikud odlazio nije
Kada dođeš svome rodnom kraju
Drugačije pjeva se i smije.

  Ivan Čuljak, Rovišće / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati