Connect with us

TOTALITARIZAM POD KRINKOM LJUDSKIH PRAVA?

Published

on

PRAVO NA IZBOR?

 

Kada je prije nekoliko godina roditeljima dano da se očituju koji od dva modula spolnog odgoja žele za svoju djecu, više od četiri petine roditelja preferiralo GROZD-ov program programu Foruma za slobodu odgoja. Nije valjalo. Većina nije bila mjerodavna. Program spolnog odgoja bio je posve povučen iz škola.

 

Kada je MZOS lani nametnuo Jovanovićev Kurikulom ZO, GROZD se usprotivio i zatražio pravo na izbor. Tada su MZOS i AOO ustvrdili da GROZD zastupa tek manjinu roditelja. Nije valjalo. Ni manjina nije bila mjerodavna.

 

U oba se slučaja GROZD usprotivio globalno-politički nametnutoj rodnoj ideologiji, što je nedopustivo.

Živimo, dakle, u državi u kojoj se smije izabrati samo ono što politički lobiji dopuštaju. Ljudska prava i pravo na izbor imaju samo neki. Budimo onda pošteni i iskreno priznajmo da opet živimo u diktaturi.

 

TOTALITARIZAM POD KRINKOM LJUDSKIH PRAVA?

Sanja Juras iz jedne LGBTIQ udruge kaže da većina nema pravo odlučivati o pravima manjine. Po njoj valjda manjina ima svetu dužnost odlučivati što većina smije a što ne smije? Manjina ima svetu dužnost preurediti društvo po svojim mjerilima. Totalitarizam pod krinkom ljudskih prava?

 

NEPRAVDA JE ISTE STVARI TRETIRATI RAZLIČITO ALI I RAZLIČITE STVARI TRETIRATI JEDNAKO.

Veza između žene i muškarca PO NARAVI IMA sposobnost prokreacije. Nesposobnost za prokreaciju je iznimka. Veza između dviju osoba istoga spola PO NARAVI NEMA sposobnost prokreacije. Nesposobnost za prokreaciju je pravilo. Te dvije vrste veza NISU ISTE pa se na njih ne mogu primjenjivati ista pravila.

 

KAŽU…

Kažu zabranit će pitanja na referendumu koja ugrožavaju manjinske skupine. Pa to je isto što i ukidanje referenduma i demokracije. Oko čega se god raspiše referendum postoji većina i manjina i ona većina će nadglasati manjinu i time ih ugroziti. Ako ćemo u svemu zaštićivati manjinu, treba onda i za izbore uvesti da ne smije pobijediti stranka koja će dobiti većinu, jer time ugrožava manjinu onih koji nisu dobili na izborima. (G. Molnar)

 

BRAK NIJE INSTITUCIJA KOJA REGULIRA LJUBAVNA PITANJA

George, Girgis i Anderson, autori knjige „What Is Marriage? Man and Woman: A Defense“, kažu da se brak ne svodi na priznavanje emocionalne ljubavne veze. Brak je tjelesna i emocionalna veza na više razina, koja doživljava svoj vrhunac u prenošenju života. To opravdava njezine distinktivne norme – monogamiju, ekskluzivnost i trajnost – i ideju „konzumacije braka“ u spolnom odnosu. Vlada ne brine o vezama među ljudima zbog njihova ljubavnog odnosa, nego zato što mora jamčiti da će djeca živjeti s ocem i majkom koji su im dali život. Zakonodavac ne smije donositi proizvoljne odluke. Ako zakon homoseksualnim vezama priznaje status „braka“, onda nema nikakvoga pravnog razloga da skupini od troje ili više ljudi „koji se vole“ ne prizna isto.

 

TOLIKO SE PRIČA O LJUDSKIM PRAVIMA…

Evo teksta o ljudskim pravima / pravima čovjeka iz Deklaracije iz 1948. koja vrijedi za sve. To je UNIVERZALNA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA. U to se vrijeme UN još trudio oko univerzalnih transcendentalnih vrijednosti. (vidi http://www.ffzg.unizg.hr/hre-edc/Deklaracijaljp.pdf)

 

Sve što se poslije dodavalo je PARTIKULARNO i ima za cilj POJEDINAČNE INTERESE. Pojedinačni interesi po naravi stvari nisu univerzalni, nego su često čak u sukobu s univerzalnim vrijednostima. Jačanje rodno-feminističkog i lezbijsko-gay-biseksualno-transseksualno/transrodno-interseksualno-queer lobija stvara pojmove kao što su TEMELJNE SLOBODE u koje spadaju seksualna orijentacija i rodni identitet, koji postaju temom međunarodnih preporuka i rezolucija, ali to nikako nisu ljudska prava koja bi se nalazila na istoj razini kao ona univerzalna, proglašena 1948. (vidi http://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_2011_01980000_hr_tra_dr2.pdf)

 

ODTRPJETI NASILJE I MALTRETIRANJE

“Dobivamo jako puno poruka i mailova ljudi zgroženih propagandnom i vrijeđanjem kojem su izloženi svi oni koji se usuđuju misliti drugačije od aktualne vlasti. Važno je ovo nasilje i maltretiranje odtrpjeti, izdržati i u miru se pripremati za referendum. Da se ne radi o našoj zemlji i o pokušajima sužavanja demokratskog prostora – bilo bi smiješno. Jučer je predsjednik Josipović, predsjednik svih državljana RH, profesor na pravnom fakultetu – prije nego što je Sabor uopće raspisao referendum obznanio kako će on na njemu glasati. Kakva žurba da se izjasni, kakav pritisak na saborske zastupnike, birače i Ustavni sud. Od osobe od koje sam očekivala da poznaje Ustav, zakone i demokratske standarde EU” (Željka Markić, “U ime obitelji”) (Vidi i http://uimeobitelji.net/2013/11/05/raspisivanje-referenduma-i-pravo-biraca-na-informiranu-odluku)

 

 

PS:

27.000 MIROVINA SUDIONICIMA NOB-A

Danas, 68 godina poslije završetka NOB-a, Mirovinski fond isplaćuje 27.000 obiteljskih mirovina sudionicima NOB-a. (HTV, Studio 4, utorak, 5.11.2013.)

PITANJE ZA MILIJUN DOLARA

U kojoj će koloni u Vukovaru 18. studenog marširati predstavnici srpske manjine i njihovi zastupnici?

Druge tekstove na ovu temu možete naći na

http://zdravstveniodgoj.com/ i http://hrsvijet.net/index.php?searchword=lidija+paris&ordering=&searchphrase=all&option=com_search#content

 

 

Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda…

 

 

Lidija Paris, Međugorje

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

SDP: Nećemo dići ruke za Zakon o braniteljima

Published

on

By

Premda je saborski Odbor za ratne veterane prije mjesec dana jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima, zastupnici iz redova SDP-a za njega neće glasovati.

U najvećoj opozicijskoj stranci proteklih su mjeseci radili na stručnoj analizi zakona te su, kako kažu, uočili cijeli niz nelogičnosti, pa i nepravilnosti vezano uz brojne odredbe budućeg zakona koji bi se idućeg tjedna trebao naći u saborskim klupama na drugom čitanju, uskoro i na izglasavanju. Osnovne zamjerke, sažete u nekoliko ključnih kritičnih točaka, za Večernji list iznosi Franko Vidović, jedan od istaknutijih hrvatskih branitelja iz redova SDP-a.

Koliko je nezaposlenih?

S obzirom na to da su se nakon izvjesnog vremena promijenile potrebe, pa i starosna dob populacije, dobro je da se počelo s izradom zakona, premda mislim da se to moglo regulirati i izmjenama i dopunama postojećeg. No, kada je već pred nama, treba reći da se prijedlogom zakona broj branitelja povećava, dok se istodobno Registar branitelja zatvara. Evo, 25 godina nakon rata mi nalazimo nove branitelje i to će povećati populaciju za 100, možda i 150 tisuća ljudi. Sada ih je 505 tisuća, a na ovaj način taj će broj otići u nebesa, što će se negativno odraziti i na državni proračun RH – upozorava Franko Vidović.

Nadalje, podsjeća na riječi ministra Medveda kojima je najavio naknade za oko 82 tisuće nezaposlenih hrvatskih branitelja.

– Ako svi ti branitelji prime naknadu za nezaposlene kao što je predviđeno, u tu ćemo svrhu potrošiti milijardu i pol do dvije milijarde kuna više nego što to ministar prezentira u javnosti. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo “samo” 19 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja! Doista ne znam odakle ministru tolika brojka, očito veliča lik i djelo te želi napuhati sposobnosti Plenkovićeve Vlade – kaže Franko Vidović.

Potom je istaknuo da pozdravlja mogućnost da branitelji mogu raditi nakon što odu u mirovinu jer u stvarnosti dobar dio njih i radi “na razne načine pa je u redu da se to na koncu i legalizira”.

U rangu nacionalne izdaje

No, ne pozdravljam uvjete pod kojima ovaj prijedlog zakona to nudi: bez odbijanja i jedne kune od mirovine, branitelj će primati i mirovinu i plaću. Nijedan drugi građanin nema takvu mogućnost i zato bi bilo pošteno da se skine određeni postotak od mirovine, deset posto, što bi bilo primjerenije u odnosu na druge građane, osobito umirovljenike iz sektora rada – kaže.

Ostvare li se ovakve prognoze, iz SDP-a upozoravaju na uzročno-posljedični pad mirovinskog sustava, što bi ugrozilo milijun građana a to je onda, poručuju, u rangu nacionalne izdaje.

Renata Rašović/večernji.hr

facebook komentari

Continue Reading