Connect with us

Iz Svijeta

Totalna panika u Rusiji: Banke pred krahom, valuta u slobodnom padu

Published

on

Tvrtke ne moraju vraćati sve dugove u dolarima, 45 posto su pozajmice od off shore tvrtki, ali ruske kamate će ih ubiti

Ruska središnja banka u utorak je podigla kamate sa 10,5 na rekordnih 17 posto kako bi zaustavila urušavanje rublje. Nije uspjelo i do kraja dana rublja je pala 8,2 posto, na 70,22 za dolara. Bio je to najstrmiji pad rublje u posljednjih 16 godina, a valuta je ove godine izgubila čak 54 posto vrijednosti.

ap287378311573

Kako je za Bloomberg izjavio Per Hammarlund, glavni strateg za rastuća tržišta u švedskoj financijskoj grupaciji Skandinaviska Enskilda, “naši traderi javljaju da više nitko ni ne pokušava kupiti rublju. Mislim da će im 17 posto dati barem mjesec dana da uhvate dah, ali svi ovo promatramo u svjetlu događaja iz 1998. i 1999.”, kad je Rusija bankrotirala. Prinosi na desetogodišnje državne obveznice skočili su i prvi put prešli granicu od 15 posto, a dolarski indeks vrijednosnica RTS potonuo je najniže od ožuka 2009.

U najvećem problemu je ruski privatni sektor. Ruski dnevnik Vedomosti u utorak je prenio upravo panične komentare ruskih financijaša uoči sjednice ruske vlade o stanju financijskog sustava koju je najavio premijer Dmitrij Medvedev. Oni smatraju da je središnja banka posljednim intervencijama samo dolila ulje na vatru i pridonijela urušavanju tržišta.

“Uskoro ćemo vidjeti korekciju na burzama, nakon kratke rasprodaje dionica u idućih šest mjeseci tržište će svečano umrijeti, a likvidnost konačno nestati”, najavio je predsjednik investicijske tvrtke Moscow partners Eugene Kogan. Panika na ruskom financijskom tržištu počela se odražavati u istočnoj i srednjoj Europi, dionice austrijske Raiffeisen banke pale su 8 posto zbog njezine izloženosti u Rusiji. “Ovo je kraj ruskog bankarskog sustava”, izjavio je za Vedomosti neimenovani direktor ruske banke.

“Banke će i do 20 posto dignuti kamate na kredite poduzećima, a to je kraj realnog sektora. Jedna od najvećih ruskih banaka danas je najavila da će najvećem energetskom holdingu dignuti kamate za kredit na 19 posto.” Isti sugovornik najavljuje da će banke u 2015. “padati jedna po jedna”, a tvrtke odlaziti u bankrot. Njegova je banka, tvrdi, već prešla na krizni scenarij. Zbog velikih iznosa kredita u dolarima i otežanog pristupa globalnim tržištima kapitala nakon sankcija mnoge su tvrtke stvarale dolarske rezerve, ali se u posljednje vrijeme suočavaju sa sve višom cijenom dolara. No, jučerašnji Wall Street Journal tvrdi da nije sve tako crno.

Prema podacima ruske središnje banke, ruska poduzeća u prosincu moraju platiti oko 22,7 milijardi dolara kredita. Analitičari, pak, tvrde da dospjele rate iznose tek 60 posto od toga. Prema službenim brojkama, poduzeća u prvoj polovici 2015. moraju platiti 40 milijardi dolara kredita, a do kraja godine 77 milijuna, dok analitičari tvrde da su iznosi od 24 milijarde, odnosno 46 milijardi bliže istini, a prosinačke rate ukupno iznose oko 14 milijardi.

Službeni izračuni, naime, ne uzimaju u obzir offshore kompanije koje kreditiraju ruske ili niskorizične transakcije među tvrtkama. Gotovo polovica vanjskog duga ruskih poduzeća uopće se ne mora vraćati u dolarima. “Prema našim podacima, čak 40 do 45 posto ruskog vanjskog duga može se pripisati ovoj vrsti transakcija pa na njega sankcije ne utječu”, citira Wall Street Journal ekonomista Renaissance Capitala Olega Kuzmina.

Rezerve se stanjuju, a prijeti i recesija

Rusija više ne bi trebala braniti rublju, već čuvati rezerve koje su na 416 milijardi dolara i najniže u posljednjih pet godina. Ove godine u rublju su upucali 80 milijardi, a samo od OPEC-ove studenačke odluke da ne smanjuje proizvodnju nafte unatoč padu cijene, morali su je financirati s još 6 milijardi dolara. Kako bi ipak održala povjerenje u financijski sustav, guvernerica središnje banke Elvira Nabjuljina u listopadu je najavila plutajući tečaj rublje. Iz Rusije će se 2014. izvući 134 milijarde dolara kapitala, dvostruko više nego lani i najviše unatrag šest godina. Zemlju bi, ostane li cijena nafte oko 60 dolara, mogla pogoditi najteža recesija od 2009. Rast ruskog BDP-a mogao bi sa 4,7 posto iduće godine pasti na 4,5 posto. (JL)

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Iz Svijeta

Vučić: Srbiju više nitko ne može nekažnjeno napasti

Published

on

By

Vučić: Srbiju više nitko ne može nekažnjeno napasti

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u povodu 73. obljetnice oslobođenja Beograda u 2. svjetskom ratu da Srbija danas pokazuje svoju vojnu spremnost ne zato da bi bilo kome bila prijetnja, već da bi istaknula koliko cijeni živote svojih građana i da više nikome neće dopustiti da je nekažnjeno napadne i ugrozi.

On je naglasio da će zato biti nastavljeno ulaganje u svakog čovjeka, izgradnju puteva, otvaranje tvornica, stvaranje radnih mjesta i da se napravi višak koji će omogućiti da se taj život bolje zaštiti.

“Nikakvih drugih namjera nemamo, jer previše smo života izgubili da ne bismo cjenili i živote svih drugih. Hoćemo modernu, jaku i razvijenu državu, koja će svima biti garant mira i stabilnosti, pouzdan partner i iskren prijatelj”, rekao je Vučić.

On je istakao da Srbija, investirajući u život u svojoj zemlji, investira i u život na cijelom Balkanu, jer želi povezivanje, rad, razmjenjivanje robe, ljudi i kapitala.

facebook komentari

Continue Reading

Iz Svijeta

Katalonija – Put u nepoznato

Published

on

By

Španjolska vlada je u četvrtak priopćila kako će primijeniti članak ustava koji zadire u autonomiju Katalonije kako bi suzbila inzistiranje katalonske vlade na nezavisnosti što komentatori nazivaju “putem u nepoznato”.

Barcelona, glavni grad pokrajine gdje se godišnje proizvede 20 posto svih roba i usluga u Španjolskoj, mogla bi potpasti pod direktno upravljanje Madrida prvi put u 40 godina demokracije.

Španjolski premijer Mariano Rajoy okupit će u subotu svoje ministre kako bi aktivirali članak 155. ustava koji dopušta središnjoj vladi preuzimanje kontrole nad bilo kojom od 17 autonomnih pokrajina ako se neka od njih ne ponaša u skladu sa španjolskim ustavom.

Niti jedan političar dosad nije primijenio tu mjeru no Rajoy kaže da je opravdana jer Katalonija ne priznaje zakon te pritišće središnju vlast namjerom o odcjepljenju nakon referenduma organiziranog 1. listopada. Referendum je zabranio sud, te ga pokušala zaustaviti španjolska policija, no stanovnici su svejedno glasovali u korist uspostavljanja samostalne republike.

Članak nije precizan no u teoriji dopušta Madridu preuzimanje regionalne administracije i postavljanje novih dužnosnika, preuzimanje kontrole nad financijama i policijom te sazivanje prijevremenih izbora.

Njegovo korištenje moglo bi dodatno zategnuti odnose s Katalonijom no Rajoy tvrdi da ga podržavaju dvije od tri najveće oporbene stranke. Odbacio je poziv na dijalog o nezavisnosti upućen iz Barcelone od strane predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta.

Najveća oporbena stranka, lijevi centar PSOE, podržala je vladu no traži da se članak primijeni “proporcionalno” i “ograničeno”.

Vlada kaže kako nema namjeru apsolutno ukinuti autonomiju Katalonije nego ondje provesti specifične mjere kako bi pokrajina poštovala španjolski zakon.

Kako bi članak stupio na snagu potrebno je nekoliko dana jer mjere treba podržati Senat, gornji dom španjolskog parlamenta zadužen za teritorijalna pitanja, gdje Rajoyeva Narodna stranka ima potrebnu većinu.

Kao datum mogućeg glasovanja spominjao se petak 27. listopada no prema pisanju dnevnih novina La Vanguardia sa sjedištem u Barceloni parlament će vjerojatno glasati u ponedjeljak 30. listopada ili utorak 31. listopada. S obzirom na većinu zagovornika uvođenja članka 155., očekuje se brzo usvajanje mjera.

Rajoy bi zatim mogao zamijeniti katalonske dužnosnike svojim političarima ili tehnokratima pa za tri mjeseca organizirati parlamentarne izbore u Kataloniji.

Prijevremene izbore bi mogao sazvati i sam Puigdemont i tako izbjeći da kontrolu nad katalonskim službama preuzmu ministri iz Madrida. To je, međutim, u srijedu odbio Raul Romeva, katalonski dužnosnik za vanjske poslove. Rekao je kako na njihovom dnevnom redu sada nema nikakvih izbora.

Puigdemont je ignorirao Rajoyeve zahtjeve da mu “jasno” i “jednostavno” odgovori da li je proglasio nezavisnost 10. listopada. Umjesto toga je napisao kako bi do formalnog glasovanja o proglašenju nezavisnosti moglo doći ako Madrid nastavi odbijati dijalog i nastavi s represijom u Kataloniji.

Mnogi iz njegovog pisma iščitavaju da nije došlo do nezavisnosti no španjolska vlada ondje vidi nastavak inzistiranja na njoj i “ucjenu”.

Puigdemont se u međuvremenu suočava s pritiskom u vlastitoj koaliciji da proglasi odmah nezavisnost. Antikapitalistička stranka Kandidatura narodnog jedinstva (CUP) ima samo 10 od 135 zastupnika u katalonskom parlamentu, no bez nje vladajuća koalicija nema natpolovičnu većinu. CUP traži proglašenje nezavisnosti “čim prije”. Izgubi li potporu CUP-a, katalonska vlada morat će raspisati prijevremene izbore. Sastanak katalonske vladajuće koalicije i CUP-a trajao je satima u četvrtak a rezultat još uvijek nije poznat.

Nakon policijskog nasilja nad stanovnicima na dan referenduma, Rajoy je oprezan no svjestan da ga podržavaju EU i lideri glavnih zemalja poput Njemačke i Francuske.

Zabrinutost zbog situacije u Kataloniji utrostručila se među Španjolcima u rujnu kada je katalonski parlament izglasao zakon o referendumu, pokazuje istraživanje Centra za sociološka istraživanja (CIS) sa sjedištem u Madridu.

U Kataloniji u mirnim prosvjedima deseci tisuća građana traže puštanje iz pritvora u Madridu dvojice dužnosnika nevladinih organizacija koji zagovaraju nezavisnost. Za subotu, kada će u Madridu biti sastanak španjolskih ministara, održat će se novi masovni prosvjedi u Kataloniji. Oko 80 organizacija najavilo je za subotu u 17 sati okupljanja s kojih će tražiti “oslobađanje političkih zatvorenika”.

Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici organizacija ANC i Omnium, pritvoreni su jer su organizirali stanovnike koji su tijelima “sprečavali rad policije” tijekom referenduma, tvrdi španjolski ministar unutarnjih poslova.

Tenzije bi mogle rasti s obje strane kako se bude približavalo usvajanje članka 155. Dosad osim pojedinačnih incidenata nije eskaliralo nasilje među stanovnicima. Organizatori prosvjeda pozivaju na mirne proteste.

Velika nepoznanica je, međutim, što će se događati na terenu ako Madrid krene s primjenom članka 155. Katalonska policija već je bila otkazala poslušnost Madridu koji može računati na španjolsku civilnu gardu i nacionalnu policiju čiji pripadnici se nalaze još od ranije u Kataloniji. Njih su prosvjednici okupljani ispred hotela povicima tjerali iz Katalonije.

facebook komentari

Continue Reading