Pratite nas

Kultura

Trapistička opatija “Marija zvijezda “

Objavljeno

na

Trapisti pripadaju monaškoj obitelji koja slijedi Krista živeći po Pravilu sv. Benedikta iz Nursije, oca zapadnog monaštva, utemeljitelja samostana Subiaco i Monte Cassino.

trapistNadimak “trapisti” dobili su po reformskom pokretu koji je započeo u 17. stoljeću u francuskom cistercitskom samostanu Notre Dame de La Trappe u Normandiji, pod vodstvom opata Armanda Jeana le Bouthilliera de Rancea. Taj je reformski pokret bio nadahnut obnoviteljskim pokretom koji je počeo 500 godina prije u samostanu Cîteaux pokraj Dijona u Francuskoj. Tim se pokretom nastojalo utjecati na promjenu dotadašnjega labavog načina života monaha u mnogim francuskim samostanima. Zato je i službeno ime trapista Ordo Cisterciensis Strictioris Observantiae (O.C.S.O.), tj. Red cistercita strožeg opsluživanja. Trapisti su zapravo reformirani cisterciti koji su svoje djelovanje započeli kao neznatan mjesni reformski pokret, a danas u svijetu djeluju u više od 100 samostana. Manje je poznato da trapisti imaju i žensku granu koja ima 72 samostana, najviše u Europi. Trapisti su kontemplativan red u Katoličkoj crkvi koji služi Bogu i braći ljudima šutnjom, molitvom i tjelesnim radom. Ti tihi monasi i monahinje cijeli svoj život posvećuju Bogu na životnom putu kojim upravlja križ.

trapisti

Trapisti na Sajmu u Mostaru
O župi “Marija Zvijezda”
crkvaŽupu je utemeljio biskup Alfred Pichler 13. svibnja 1973. diobom od župa Petrićevac i Banja Luka, a povjerena je na upravu trapistima. Ime je dobila po čuvenom trapističkom samostanu, osnovanom 1869.

Kao župna crkva služi samostanska crkva čija je gradnja počela 1925., a dovršena je 1929. Teže je oštećena u potresu 1969., ali je obnovljena. Prva samostanska crkva, malo uzvodno uz Vrbas od sadašnje, sagrađena je 1872.

Župni stan nalazi se u samostanu o. trapista. To je već treći samostan na istome mjestu; najnoviji je sagrađen 1983.

Kućanstvo su još od 1964., uz prekid od dvije godine, zbog izmještanja trapističke zajednice u Kloštar Ivanić 1969. i 1970. do 2005. vodile sestre Klanjateljice Krvi Kristove iz obližnjeg samostana Novi Nazaret u Budžaku.

Na području župe postoje kapelice u Česmi, kapelica sv. Josipa radnika, od 1922. bila je drvena, a 1973. sagrađena je nova, koja je spaljena 1995. i nije obnovljena; u Delibašinu Selu, na groblju sv. Ive, 1905. sagrađena je drvena, poslije je podignuta nova; u Mađiru, zidana kapelica posvećena Rođenju BI. Dj. Marije, sagrađena 1936.; u Priječanima, na groblju sv. Ilije, veća kapelica, obnavljana u više navrata posljednji put 2002.

Kapelica sv. Josipa radnika u Česmi posve je spaljena u srpnju 1995. i još nije obnovljena. Kapelica sv. Ilije u Priječanima na groblju oštećena je i opljačkana.

Kako smo već rekli, župom upravljaju oci trapisti, a župi Marija Zvijezda pripadaju ova naselja: Budžak (dio), Česma, Krčmarice, Mađir, Priječani i Slatina.

Od važnijih hrvatskih kulturnih udruga i ustanova na području današnje župe Marija Zvijezda u Delibašinu Selu djelovalo je povjerenstvo Hrvatskoga kulturnog društva Napredak od 1924. do 1926.

Godina popisa Broj katolika

1973. 2 750

1991 2 102

1994. 1 238

1995. 344

2001. 343

2005. 257

Odvajanjem pojedinih naselja od župe Marija Zvijezda utemeljena je nova župa Budžak (1983.).

Broj vjernika po naseljima u župi Marija Zvijezda 1990. bio je ovakav: Budžak (356), Česma (662), Krčmarice i Slatina (51), Kumsale i Rajkovići (155), Mađir (248) i Priječani (650).

Iako rata na području župe Marije Zvijezde između 1991. i 1995. nije bilo broj vjernika po naseljima drastično se smanjio zbog progona koje su provodili ekstremni Srbi, tako da je broj vjernika po naseljima 1998. bio ovakav: Budžak (86 katolika), Česma (114), Krčmarice i Slatina (22), Kumsale i Rajkovici (41), Mađir (30) i Prijecani (41).

Prema podacima od 31. prosinca 2005. župa Marija Zvijezda imala je ukupno 152 katoličke obitelji s 257 katolika.

Ovakvo stanje broja katolika u župi Marija Zvijezda posljedica je njihova nasilnog iseljavanja i protjerivanja koje je predvodila ekstremna srpska politika između 1991. i 1995. te nakon toga.

Izvor: Banjalučka biskupija u riječi i slici od 1881. do 2006.

kamenjar.com

U prilogu: TRAPISTIČKA OPATIJA MARIJA ZVIJEZDA U BANJALUCI (1869-2009)
Katalog izložbe povodom 140 godina od osnivanja, postojanja i djelovanja
BRATISLAV TEINOVIĆ, Banja Luka

Na prijedlog našeg cijenjenog čitatelja Željka Stanića priložit će mo prvi dio dokumentarnog filma:

Sjaji Marija Zvijezda – dokumentarni film; HRT 2010.g.
scenarist i redatelj: Zdravko Fuček; snimatelj: Branko Cahun;
montažer: Zdravko Borko.

Video se sastoji od pet dijelova, ovo je prvi, a ostale možete potražiti na servisu: youtube

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

NOSTALGIJA

Objavljeno

na

Objavio

Čovjek ode iz rodnoga mjesta
I gdje dođe živi u spokoju
Al nemože zaboravit nikad
Rodnu kuću i rodbinu svoju.

Kad odlazi iz svog rodnog mjesta
Da je tužan to niko ne krije
U principu svi idu za boljim
Ali opet nikom lako nije.

Kad mu neko rodni kraj spomene
Glas zadrhti a duša ga boli
Pedeseta prođe kako ode
Al ga srce i sad jako voli.

Svako mjesto od Boga je dano
I slično je drugima u biti
Rodno mjesto svima je posebno
Ne može ga ništa zamjeniti.

Nostalgija to je teška bolest
Tu lijekovi nikakvi ne vrijede
Rodni kraj se u grudima nosi
Do starosti i do kose sijede.

To je teško objasniti onom
Koji nikud odlazio nije
Kada dođeš svome rodnom kraju
Drugačije pjeva se i smije.

  Ivan Čuljak, Rovišće / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Predstavljanje knjige autorice Blanke Matković u Zagrebu

Objavljeno

na

Objavio

Knjiga „Imotska krajina u dokumentima OZN-e, UDB-e i Narodne milicije (1944.-1957.) – Likvidacije i progoni“ autorice Blanke Matković bit će predstavljena 17.10. u Zagrebu.

Promocija knjige održat će se u prostorima Tribine Grada Zagreba, na adresi Kaptol 27.

Organizator je HDP “Dr. Rudolf Horvat”, a uz voditelja Damira Ljubičića, knjigu će predstaviti Ivan Kozlica, Stipo Pilić, Magdalena Vuković i autorica Blanka Matković.

Dokumenti objavljeni u knjizi prikupljeni su između 2006. i 2011. u fondu Sekretarijata za unutrašnje poslove (SUP) za Dalmaciju koji se čuva u Državnom arhivu u Splitu i u fondu Službe državne sigurnosti (SDS) RSUP-a SRH koji se čuva u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, a većina nikada ranije nije objavljena.

Okosnicu ove zbirke dokumenata, na preko tisuću stranica, čine elaborati Narodne milicije iz 1956. i 1957. godine i to za svako selo Imotske krajine zasebno te za tri stanična područja – Imotski, Zagvozd i Cista Provo.

U knjizi se nalaze popisi nestalih 1945., 1946. i 1947. te razni popisi kojima se i ne znaju točni autori obzirom da su neki od njih bez potpisa i pečata. Dokumenti u zbirci uključuju popise likvidiranih, nestalih, suđenih, zatočenih, „narodnih neprijatelja“, „ratnih zločinaca“, iseljenika u prijeratnoj i poslijeratnoj emigraciji, osoba na izdržavanju kazne i osoba kojima je bilo oduzimano državljanstvo.

Ova zbirka dokumenata predstavlja doprinos istraživanju suvremene povijesti Imotske krajine, a brojni dokumenti, objavljeni u ovoj knjizi, po prvi puta otkrivaju stvarnu sudbinu mnogih Imoćana koji su do objavljivanja ove zbirke bili tek „nestali na Križnom putu“.

Posjetitelji će ovu knjigu moći kupiti po promotivnoj cijeni od 200 kn, a ukratko će biti predstavljena i zbirka dokumenata „Split i srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije“ autorice Blanke Matković

Glasnović: Moramo shvatit da smo svi sudionici u odlučnom boju za povijesnu istinu

facebook komentari

Nastavi čitati