Trasa Jadransko-jonske autoceste

    0

    Najznačajniji gospodarski projekt koji je dominirao sastankom u Berlinu bila je izgradnja Jadransko-jonske autoceste za koju bi prema grubim procjenama trebalo izdvojiti više desetaka milijardi eura. Trasa Jadransko-jonske autoceste (JJAC) položena je uz istočnu obalu Jadrana i Jonskog mora – od Trsta u Italiji do Igoumenitse u Grčkoj, u ukupnoj dužini od približno 1110 km. Prolazi kroz 7 zemalja: Italiju (10 km), Sloveniju (30 km), Hrvatsku (450 km), Bosnu i Hercegovinu (110 km), Crnu Goru (120 km), Albaniju (370 km) i Grčku (20 km).

    Prijedlog BiH

    jj-cestaBosanskohercegovačka strana za izgradnju Jadransko-jonskog cestovnog koridora ima svoj prijedlog kojega je dostavila i predstavnicima zemalja iz regije, te domaćinu skupa u Berlinu. Ekskluzivno objavljujemo zemljovid i prijedlog koji zagovara ured predsjedatelja Vijeća ministara BiH. Po tom prijedlogu Jadransko-jonska autocesta kroz BiH bi se protezala u dužini od 110 kilometara. Iako s Hrvatskom do kraja nije usuglašen ovaj prijedlog, bh. strana predlaže da se nakon graničnog prijelaza kod Ploča, u mjestu Bijači, iskoristi sadašnja dionica na koridoru Vc do Počitelja, otkuda bi autocesta zaobišla područje zaštićenog parka prirode Hutovog blata i Deranjskog jezera, nastavila iz naselja i sela Kruševo, Vinine, Prapratnica, Dobri Do, a u mjestu Čvaljine bi se autocesta usmjerila južnim obodom Popova Polja do mjesta Visočnik, gdje bi dalje vodila prema pograničnom mjestu s Crnom Gorom – Nude Aranđelovac, koji se nalazi južno od Trebinja. Po objašnjenju iz bh. tima, ovaj koridor ima ogromni značajan za BiH, jer se zemlja uključuje u regionalne prometne tokove, pa autocesta na koridoru Vc s Jadransko-jonskim koridorom postaje mreža autocesta i dobiva puni značaj. No, južni dio BiH, kada su u pitanju ceste visoke razine uslužnosti, ne može se prometno planirati bez usuglašavanja s Republikom Hrvatskom i Crnom Gorom. BiH je s Crnom Gorom već postigla dogovor u razgovorima 2011. godine da spojna točka bude u mjestu Nude-Aranđelovac, južno od Trebinja. Najznačajniji dio autoceste kroz Hrvatsku je praktično već izgrađen i radi se o autocesti A1. Ova autocesta ima ogromno značenje za sve zemlje koje su uključene u njegovu gradnju, a ponajprije za Bosnu i Hercegovinu te Hrvatsku. S ovom autocestom BiH postaje čvorište dva velika putna pravca, paneuropskog koridora Vc i JJAC, čime se integrira u europski prostor i povezuje svoje najvažnije kapacitete. Izgradnja ove autoceste bi, primjerice, omogućila da se od Mostara do Dubrovnika stigne za nepunih sat vremena.

    Oživljavanje juga

    Osobito bi to omogućilo oživljavanje južnog dijela zemlje, od Čapljine, preko Stoca, Neuma i Ravnog, Popova Polja i Trebinja. Neum je praktično izoliran od ostatka BiH, jer je s ostatkom zemlje povezan izravno iznimno lošom cestom preko Svitave ili pak preko dva granična prijelaza Republike Hrvatske. U još težem je položaju Ravno. Za Hrvatsku je pak izgradnja autoceste strateško pitanje povezivanja svoga juga, ali i tema koja je opterećena političkim prijeporima koje su pokrenute s izgradnjom Pelješkog mosta. Na kraju se i SDP složio s prijedlogom HDZ-ove vlasti oko izgradnje Pelješkog mosta, ali ne i autoceste, nego brze ceste koja bi na početku povezala Dubrovnik i hrvatski jug. HDZ traži da se Jadransko-jonska autocesta gradi teritorijem Hrvatske, dok sadašnja SDP-ova vlast prihvatljivijim smatra da se južnim dijelom BiH provuče ova trasa autoceste. Najvažnija stvar, koja trenutačno nije osigurana jeste novac, a o čemu se razgovaralo i na sastanku u Berlinu, kojemu je domaćin bila njemačka kancelarka Angela Merkel.

    Prije toga zemlje regije trebale bi provesti nekoliko stručnih studija koje bi dale odgovor oko pitanja je li ovaj projekt isplativ, koliko bi imala utjecaja na okoliš izgradnja Jadransko-jonske autoceste, kao i brojne druge odgovore.

    Zoran Krešić/ VL

    facebook komentari