Pratite nas

Istaknuto

Tražimo očitovanje HRT-a slijedom teških propusta i netočnosti u izvještavanju sa koncerta MP Thompsona u Slunju

Objavljeno

na

Izvještaj u Podnevnom Dnevniku HRT-a 1  (koji su uređivali Marta Šimić Mrzlečki i Goran Brozović ), 6. kolovoza 2017., s koncerta Marka Perkovića Thompsona u Slunju obilježen je serijom teških propusta. Serijom netočnosti, nejasnih (polu)informacija i natuknica, što nema nikakve veze s odgovornim novinarstvom, stotine tisuća slušatelja i gledatelja mogli su biti i vrlo vjerojatno jesu dovedeni u zabludu o važnim događajima i konkretnim ljudima, čime im je potencijalno nanesena velika šteta. Uredništvo portala Kamenjar.com zatražilo je od nadležnih službi Hrvatske Radio Televizije službeno očitovanje:

From: Kamenjar.com
To: renatokunic, glavniravnatelj, igorcutuk, sluzbenikzainf

Poštovane dame i gospodo,

Molimo Vas očitovanje o uočenim teškim propustima vaših uređivačkih timova, urednika i novinara u emisijama koje su informativno predstavljale hrvatskoj javnosti  proslavu i obilježavanje Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i dana hrvatskih branitelja.

Serijom netočnosti, nejasnih (polu)informacija i natuknica, što nema nikakve veze s odgovornim novinarstvom, stotine tisuća slušatelja i gledatelja mogli su biti i vrlo vjerojatno jesu dovedeni u zabludu o važnim događajima i konkretnim ljudima, čime im je potencijalno nanesena velika šteta.

Izvještaj u Podnevnom Dnevniku HRT-a 1  (koji su uređivali Marta Šimić Mrzlečki i Goran Brozović ), 6. kolovoza 2017., s koncerta Marka Perkovića Thompsona u Slunju obilježen je serijom teških propusta, od kojih su najvažniji slijedeći:

  1. Urednica je u najavi naglasila kako je ovo prvi put da Marko Perković Thompson nije pjevao u Kninu. Riječ je o netočnoj informaciji – Marko Perković Thompson godinama je pjevao u Čavoglavama na Dan pobjede, a ne u Kninu.
  1. U prilogu se ističe da je unatoč očekivanih deset tisuća ljudi, na koncertu u Slunju nazočilo dvadeset tisuća ljudi.

Informacija nema naznačenoga izvora, tko je ocijenio i na temelju čega da je bilo dvadeset tisuća ljudi i iz kojih su izvora te informacije. Naime, primjereno i odgovorno novinarstvo obavezno se zasniva na provjerama informacija koje se prezentiraju javnosti, a jedan od obaveznih izvora u ovome slučaju je policija i njene procjene. Prema objavljenim informacijama organizatora koncerta policija je procijenila, a to je objavljeno tijekom koncerta i bilo dostupno svim medijima, da je u Slunju nazočilo više od pedeset tisuća ljudi.

Ovakav pristup uz netočnosti i izostanak profesionalnoga odnosa u procesu stvaranja i emitiranja informacije, nužno implicira tešku neobjektivnost i antagonizam prema nositeljima događaja u Slunju, pri čemu podsjećamo da je jedan od suorganizatora koncerta i proslave bilo i Ministarstvo branitelja.

  1. U istom prilogu naglašeno je da ipak nije sve prošlo bez izgredate kako je bilo isticanja neprimjerenih simbola.Pitamo vas kao profesionalne novinare i kreatore javne medijske kulture u Hrvatskoj, s posebnom nacionalnom odgovornošću, jer ste nacionalni javni medijski servis – koji su to neprimjereni simboli, tko ih je, kada i na temelju kojih zakonskih propisa proglasio neprimjerenim? Navedena su tri izgreda – nužno je i potrebno opisati sva tri izgreda jer se inače stječe dojam kako su sva tri vezana uz isticanje neimenovanih simbola.

Obaveza je informativnoga programa HRT-a gledateljima hrvatskog javnog medijskog servisa prezentirati točne, ne-afektirane i ne-ostrašćene informacije.

Očekujemo od vas vrlo precizno očitovanje kao i u prva dva navedena slučaja, jer je očito riječ o ozbiljnim pogreškama potpuno neprimjerenim javnom medijskom servisu s takvim nacionalnim značajem i s dubokim obilježjima tendencioznog ideološkog odnosa i svrstanosti prema relevantnim nacionalnim događajima, osobama i institucijama.

HRVATSKI RADIO:

U radijskoj emisiji na prvom programu Hrvatskog radija „dogodilo se na današnji dan“, emitiranoj 4. kolovoza 2017. godine koju uređuju Ivan Kojondžić, Branko Starc, Tihomir Ponoš i Dario Spelić, u prilogu posvećenom obljetnici vojnoredarstvene operacije Oluja navedeno je:

„U tjednima i mjesecima nakon Oluje dio pripadnika hrvatske vojske i policije na oslobođenom području ubio je nekoliko stotina srpskih civila, a na oslobođenom teritoriju zapaljeno je na tisuće kuća i drugih objekata“.

U oba slučaja navođenja konkretnih zločina nakon Oluje ne navode se izvori.

Informacije su potpuno neprecizne i podložne svakojakome tumačenju i interpretaciji – nekoliko stotina? Tako se odgovoran medij, urednik i novinar ne odnosi kada nabraja ljudske žrtve, pogotovo ne kada postoje relevantne informacije o egzaktnome broju.

Ovakva, potpuno subjektivna i neutemeljena interpretacija Hrvatskoj može nanijeti i već jest nanijela velike međunarodne štete.

Informacije koje su istaknute ukazuju na srpske izvore, koji su dokazano lažni.

U sklopu oslobađajuće presude generalima Gotovini i Markaču Raspravno vijeće međunarodnog suda u den Haagu zaključilo je kako su 44 srpska civila ubijena od strane pripadnika hrvatskih oružanih snaga. Dužni ste ispravak netočnog navoda i javnu ispriku.

Isto se odnosi na broj zapaljenih kuća i objekata.

Ovakav vid informiranja s ovakvim sadržajem je teško odstupanje od elementarnih standarda informiranja, novinarske odgovornosti i profesionalizma.

To je ravno sudjelovanju u kleveti Hrvatske vojske, svoga naroda i države i podrazumijeva hitnu istragu i sankcije zbog svega navedenoga prema urednicima i potpisnicima ovakvoga sramnoga informiranja.

Molimo vas stoga da nas izvjestite što ste po istom poduzeli?

Jeste li kao odgovorna javna informativna institucija zatražili očitovanje svih spomenutih i odgovornih urednika?

Što ste poduzeli radi toga i što namjeravate poduzeti da se takve profesionalne pogreške više ne događaju?

Kakve će profesionalne sankcije snositi spomenuti urednici radi navedenih propusta?

_________

Uredništvo portala Kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Ukrcajte se na ‘Vlak slobode’: ‘Sjećamo se dana kada je 100.000 ljudi na Rivi pokazalo što je hrvatsko jedinstvo’

Objavljeno

na

Objavio

Njime se želi očuvati memorija na događaj prije 22 godine kada je “Vlakom slobode” iz Zagreba u Split doputovao tadašnji hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom

“Vlak slobode” Split-Knin-Split, u spomen na istoimeni vlak koji je vozio na današnji dan 1995. od Zagreba do Splita i kojim je označen završetak oslobodilačke vojno-redarstvene operacije “Oluje,” krenuo je u subotu sa splitskog Željezničkog kolodvora, organiziran na poticaj splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare.

Njime se želi očuvati memorija na događaj prije 22 godine kada je “Vlakom slobode” iz Zagreba u Split doputovao tadašnji hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom. Tada se na splitskoj Rivi okupilo više od 100 tisuća građana, podsjetio je gradonačelnik Krstulović Opara.

“Mi u Splitu smo jako ponosni na taj događaj i tadašnji doček ‘Vlaka slobode’ kojim je označeno hrvatsko nacionalno jedinstvo i kraj ‘Oluje’. U povijesti Splita i Republike Hrvatske ostat će sjećanje na tadašnji upit predsjednika Tuđmana okupljenima na splitskoj  Rivi – ‘što im još može obećati’, a oni su svi jednoglasno glasno odgovorili ‘Vukovar’, ‘Vukovar’ ” , naglasio je u izjavi novinarima splitski gradonačelnik.

Direktor HŽ Putnički prrijevoz Željko Ukić, koji se pridružio današnjem “Vlaku slobode” Split-Knin-Split, izjavio je kako su Hrvatske željeznice podržale prijedlog grada Splita za obilježavanje spomena na “Vlak slobode” koji je prije 22 godine  putem od Zagreba do Splita povezao do data razdijeljenu Hrvatsku zbog velikosrpske oružane agresije.

“‘Vlak slobode’ prije 22 godine važan je i za Hrvatske željeznice jer je njime povezan Zagreb i Split,” rekao je Ukić.

U današnjem “Vlaku slobode” su brojni uzvanici među kojima i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. Na putovanju do Knina ovaj vlak staje na mjesnim gradskim i općinskim željezničkim postajama gdje u njega ulaze gradonačelnici i načelnici mjesta.

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

25. kolovoza 1991. – početak bitke za Vukovar

Objavljeno

na

Objavio

Današnji dan 25.08.1991. smatra se početkom bitke za Vukovar. Borbe u gradu i oko grada, sa poginulim i ranjenim, vodile su se od svibnja 1991., ali tog dana grad je napadnut iz svih smjerova svim raspoloživim naoružanjem “JNA”, uključujući avione.

Naime tog dana “Jugoslavenska narodna armija” koja je sve vrijeme uoči napada glumila suzdržanost i neutralnost kao ” tampon zona sukobljenih strana” otvoreno se svrstala na stranu agresora u trenucima kad je bilo vidljivo da regularne hrvatske policijske snage polako preuzimaju nadmoć na terenu nad srpskim teroristima i paravojnim formacijama.

Vidjevši da bi se ratna sreća mogla okrenuti na hrvatsku stranu, “JNA” je sve svoje potencijale, naoružanje i kompletnu ratnu mašineriju stavila na raspolaganje paravojnim srpskim snagama i pridružila se u sveopćem napadu na Vukovar.

To je bila 87-dnevna opsada hrvatskog grada Vukovara od strane “Jugoslavenske narodne armije”, uz pomoć srpskih paravojnih snaga od kolovoza do studenog 1991. godine tijekom Domovinskog rata.

Bitka je završena porazom Zbora narodne garde i jedinica MUP-a, velikim razaranjem Vukovara i brojnim ubojstvima i progonom hrvatskog stanovništva.

Grad je naposljetku potpuno uništen i okupiran 18. studenoga 1991.

Prema specijaliziranom elektroničkom portalu o Domovinskom ratu “Domovinski rat On Line”, ukupan broj stradalih boraca na hrvatskoj strani, gardista i policajaca, procjenjuje se na oko 2.500.
Oko 7.000 osoba, civila i vojnika, završilo je nakon pada grada u logorima u Srbiji. Poginulo je oko 1.000 civila, od čega 86 djece, od kojih je najmlađe imalo 6 mjeseci (Ivan Kljajić), koji je poginuo od krhotina srpske granate dok ga je otac Pavle Kljajić držao u rukama (ranjen u tom napadu, i on je uskoro umro).
Ranjeno je 2.500 osoba od čega su 570 ostali trajni invalidi. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece.
Još uvijek se traži gotovo 500 nestalih Vukovaraca.

Prema istom specijaliziranom elektroničkom portalu ukupan broj stradalih vojnika “JNA” i četničkih snaga na širem području Vukovara procjenjuje se do 8.000 poginulih, do 15.000 ranjenih te između 400-600 uništenih tenkova, oklopnih i transportnih vozila (JNA priznaje 110) , te oko 20 uništenih zrakoplova i helikoptera (“JNA” priznaje dva).

Za mnoge ratne zločine: ubojstva civila, mučenja i ubijanja, progone, etničko čišćenje, potpuno uništenje grada (tzv. famozno „prekomjerno granatiranje“), rušenje bolnice, kulturocid, logore u Srbiji i drugo još nitko nije odgovarao.

facebook komentari

Nastavi čitati