Pratite nas

TREĆI entitet: Srbi ga prizivaju, Bošnjaci ga se plaše, a Hrvati šute

Objavljeno

na

Nedavnom rezolucijom Europskoga parlamenta, kojom je zadan do sada najteži udarac centralističkoj politici bošnjačkih stranaka, Europa je dala jasne naznake da BiH treba krenuti u proces federalizacije zemlje. To znači u stvaranje triju nacionalnih jedinica

Treći entitet, hrvatska federalna jedinica ili naprosto Hrvatska Republika Herceg Bosna, željeni je političko-pravni okvir devedeset posto bh Hrvata, a ta želja podjednako je izražena i u Središnjoj Bosni, Posavini kao i u Hercegovini. Protiv ideje o stvaranju hrvatskoga entiteta samo je mali broj bh Hrvata, koji uglavnom žive u dominantno bošnjačkim sredinama, s kojima su se stopili, te dio političkih Hrvata koji koriste nacionalnost kao sredstvo za stjecanje određenih pogodnosti, a među Hrvatima uživaju manje podrške nego zagrebački Dinamo s tribina Maksimira.

Taj državotvorni okvir, kojega su Hrvati izgubili daytonskim mirovinim sporazumom, posljednjih je mjeseci postao realna politička tema na najvišim razinama i u javnosti prevladava mišljenje kako je stvaranje federalne jedinice s većinskim hrvatskim stanovništvom neminovnost, ukoliko se želi od BiH napraviti normalnu i funkcionalnu zajednicu naroda i građana.

Hrvatsko kolebanje

No, treći ili hrvatski entitet spominju svi osim, barem javno, političkih predstavnika bh. Hrvata. Nedavnom rezolucijom Europskoga parlamenta, kojom je zadan do sada najteži udarac centralističkoj politici bošnjačkih stranaka, Europa je dala jasne naznake da BiH treba krenuti u proces federalizacije zemlje. To znači u stvaranje triju nacionalnih jedinica, čime bi se ostvarila jednakopravnost naroda i svih njezinih građana, a politika bi se mogla usmjeriti u prijeko potrebno rješavanje nagomilanih socijalnih problema.

U istom trenutku kada je izglasavana rezolucija, u bošnjačkom dijelu Federacije izbili su tzv. socijalni nemiri, koji su u biti bili huliganski napadi na institucije, u prvom redu županijske, a u konačnici i na Predsjedništvo države. Parole koje su isticali prosvjednici poklapale su se s ključnim problemom u BiH, željom bošnjačkih političara za centralizacijom zemlje, drugim riječima dominacijom Sarajeva i većinskog bošnjačkog naroda. Prosvjednici su zahtijevali i donekle još uvijek zahtijevaju, ukidanje županija, stvaranje jedinstvene države, jednog predsjednika itd., što jasno ukazuje na političku organizaciju samih prosvjeda koji su samo u manjoj mjeri imali socijalni karakter. Te argumente prosvjednika iskoristio je i Zlatko Lagumdžija na ovotjednom sastanku sa Stefanom Fuleom, kazavši, kako je to javnosti prenio Milorad Dodik – “To narod od nas traži” – aludirajući jasno na zahtjeve prosvjednika za ukidanjem županija i općenitom centralizacijom zemlje.

Još jedan propali sastanak

Lagumdžiji je to bio argument više za još jedno nepostizanje dogovora oko izmjene Izbornog zakona i Ustava BiH, pri implementaciji famozne presude Sejdić – Finci. Kako navode naši izvori, kod bošnjačkih stranaka je izneseno rješenje po kojemu bi se definirala fiksna područja, odnosno županije iz kojih bi bilo potrebno drugom članu Predsjedništva (koji bude drugi na jedinstvenoj listi u Federaciji) osigurati natpolovičnu većinu. To su većinski hrvatske županije: Posavska, Zapadnohercegovačka, Hercegbosanska te Hercegovačko neretvanska, čime bi bilo onemogućeno da u Predsjedništvo uđe kandidat koji nije dobio potporu na većinskim hrvatskim područjima.

No, Lagumdžija je kazao kako je to novo crtanje karata, što vodi podjeli zemlje te da je njemu takav prijedlog neprihvatljiv. Nakon stanke, iako se u početku nisu protivili takvom rješenju, najednom su protiv bili i druga dvojica bošnjačkih lidera – Fahrudin Radončić i Bakir Izetbegović. Općenito, hrvatski entitet ili bilo kakva njegova naznaka, kod bošnjačkih stranaka znak je za uzbunu. Kolika će uzbuna biti ovisi s koje razine taj prijedlog dolazi.

Kad ideja dolazi od visokih europskih tijela, organiziraju se demonstracije, ruši i pali, u ostalim slučajevima se prekidaju mogući dogovori, a u najblažim slučajevima na scenu stupa ratna retorika kojom se bošnjaci predstavljaju kao zaštitnici jedinstvene BiH, iako takva BiH nikad nije postojala, niti će ikad postojati.

Dodik traži konfederaciju

Jedini koji jasno i bez uvijanja zagovara stvaranje hrvatskog entiteta, odnosno obnovu Herceg Bosne, liderje SNSD-a i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. On jasno zagovara da se BiH treba podijeliti na tri dijela, funkcionirati kao konfederacija, te da bi na razini BiH trebalo formirati manji broj zajedničkih institucija. Iako su bh Hrvati svjesni da takav stav Milorada Dodika nije plod njegove osobite želje za boljim položajem bh Hrvata (iako je njegovo savezništvo s Draganom Čovićem zbilja korektno) nego vrlo mudar način zaštite teritorijalnosti i političko-pravnih nadležnosti Republike Srpske, ipak, među bh Hrvatim se često primijeti doza divljenja čvrstoći i odlučnosti koju Dodik prezentira.

Podršku stvaranju hrvatskog entiteta daju i političke stranke iz Republike Hrvatske, istina ne odveć glasno, a i službeni Zagreb. No, usprkos tome vodeće hrvatske stranke u BiH, dva HDZ-a, ne izlaze s jasnom idejom, niti se usuđuju spominjati nužnost stvaranja hrvatske teritorijalne jedinice unutar BiH.

Iako je Dragan Čović apsolutno najvažnija politička figura među Hrvatima, u izbornoj noći 2010., putem medija iz stožera HDZ-a uputio je pozdrav gledateljima “iz stolnog hrvatskog grada Mostara”, što je dalo naslutiti da će Čovićeva politika u narednom razdoblju biti jasno traženje hrvatskog entiteta. No, usprkos radikalizaciji prilika u Federaciji i formiranju nelegalne vlasti, Čović nijednom nije kazao da se jasno zalaže za stvaranje trećeg entiteta.

Balansiranje ili nedostatak hrabrosti

Nećemo dolijevati ulje na vatru. Čovićev je stav po tom pitanju, a to pokazuju i pregovori oko presude Sejdić – Finci, da je ideja o hrvatskom entitetu stvarni stav njegovog HDZ-a, ali da ipak ostavlja prostor i za druge vidove rješenja. Neki će Čovićev stav nazvati mudrim političkim balansiranjem, s namjerom da se u dogovoru s bošnjačkim liderima izvuče maksimum za bh Hrvate, dok će drugi reći da mu nedostaje političke hrabrosti i doze pozitivne drskosti. U svakom slučaju, Čović bi kao predsjednik stranke koja uživa najveću potporu bh Hrvata, trebao jasnije artikulirati svoje stavove, tj. u konačnici slijediti želje naroda koji mu daje potporu.

Ni stav HDZ-a 1990. nije jasno prezentiran. Iako je nedavno u Parlamentu Božo Ljubić, bivši predsjednik i zastupnik te stranke, postavio retoričko pitanje – “Zašto je problem stvaranje trećeg entiteta, ako već dva postoje” – dalje se od toga nije išlo. Stav Martina Raguža, predsjednika stranke, javnosti je nepoznat.

Hrvatski narodni sabor također ne iznosi jasnu viziju uređenja BiH. Stranke okupljene u tom tijelu ističu potrebu stvaranja okvira u kojem će svi narodi biti jednakopravni, u kojem neće biti nametanja političkih predstavnika, niti preglasavanja. No, ideja o entitetu se jasno ne spominje.

Jedini aktualni političar u hrvatskom korpusu koji već godinama spominje potrebu stvaranja hrvatske federalne jedinice jeI van Musa, predsjednik HKDU-a i dugogodišnji koalicijski partner Čovićevog HDZ-a. No, podrška koju njegova stranka dobiva na izborima nije tolika da bi igrao važnu ulogu na političkoj sceni BiH.

[box_light]

Bošnjački lideri ne žele “fildžan državu”

Strah bošnjačkih stranaka od hrvatskoga entiteta razumljiv je, ne iz političkih razloga niti bilo kakve zaštite virtualno jedinstvene BiH, nego iz ekonomsko teritorijalnih razloga. Stvaranjem hrvatskog entiteta morala bi se mijenjati i porezna politika zemlje, čime bi Sarajevo ostalo bez značajnih sredstava koja dolaze iz hrvatskih područja, a koja se na ista područja vraćaju prijenosom sredstava županijama u deset puta manjim iznosima od onih koja se u Sarajevo šalju s hrvatskih područja. Izgubilo bi i samo Sarajevo kao sjedište entitetske vlasti koju prati brojna birokracija. U konačnici, Bošnjacima je neprihvatljivo da ih “zapadne” manje od 30 posto zemlje, jer su svjesni činjenice da je diranje granica RS-a nemoguća misija. Upravo se zbog toga često od bošnjačkih lidera čuje formulacija kako oni ne žele živjeti u nekoj “fildžan državi”.

Potreban Dayton 2 uz podršku EU i SAD

Europski povjerenik za proširenje Stefan Fule, nakon još jednog kruga propalih pregovora oko implementacije presude Sejdić – Finci, kazao je kako je sada stvar na bh liderima da postignu dogovor i da on više neće u tome sudjelovati. No, postizanje dogovora unutar BiH koji bi značio jasnu zaštitu položaja bh Hrvata, čista je utopija. Jedina stvarna ravnopravnost je hrvatski entitet, a na to bošnjačke strane nikada neće dragovoljno pristati, jer bi bile označene kao izdajnici bošnjačkih interesa, što bi značilo njihov nestanak s političke scene. Jedino rješenje koje se nameće kao mogućnost, održavanje je tzv. Daytona 2 koji bi jasno vodila Europska unija i u kojem bi lideri bili primorani, slično kao i u Daytonu, prihvatiti prijedlog koji će im iznijeti EU uz dogovor sa SAD-om. Bez toga, mišljenja su mnogi, kvalitetnog rješenja za BiH neće biti.

Kronologija borbe za hrvatski entitet

Hrvatski entitet ili obnova Herceg-Bosne, ideja je koja je nastala nedugo nakon formiranja Federacije, ali se intenzivirala krajem devedesetih i u prvim godinama novoga stoljeća, kada su odlukama visokih predstavnika, Hrvati izgubili značajan dio prava koja su imali nakon Daytonskog sporazuma.

U tom kontekstu valja sagledati i stvaranje Hrvatske samouprave, predvođene tadašnjim predsjednikom HDZ-a Antom Jelavićem u ožujku 2001. godine, koja je bila odgovor na obespravljivanje Hrvata u Federaciji. No, uz potpunu nenaklonost međunarodne zajednice, pa čak i protivljenje predstavnika Vatikana te aljkav pristup stvaranju Samouprave, taj je projekt ubrzo ugašen a njezini su čelnici završili na sudovima. Nakon toga ideju o hrvatskom entitetu u HDZ-u BiH nisu spominjali. Postojale su ideje o povezivanju županija ili kantonizaciji, te stvaranju regija, čiji je broj varirao, ali najčešće se spominjala brojka od pet regija. Na ideji hrvatske federalne jedinice bili su, uz predsjednika HKDU-a Ivana Musu i Petar Milić, predsjednik Hrvatskih demokršćana (sada integriran u HSP), te Hrvatski blok nastao od nezadovoljnih članova HDZ-a, a blizak Iviću Pašaliću koji je u to vrijeme bio jedini političar iz Hrvatske koji je jasno zagovarao hrvatski entitet. No, snaga tih stranaka bila je minorna da bi ozbiljnije utjecala na političke procese. Potpora ideji hrvatskog entiteta nije postojala iz Hrvatske sve do dolaska na vlast Zorana Milanovića. Za Sanaderove vladavine potpora Hrvatima u BiH svodila se na nešto proračunskog novca, dok im je politički radio izravnu štetu.

U vrijeme predizborne kampanje za predsjednika Hrvatske, na izborima 2005., Sanader je po Hercegovini promovirao Jadranku Kosor. Nakon jedne konferencije za novinare u zgradi HDZ-a BiH u Mostaru, na pitanje bošnjačkog novinara o istupima Ivića Pašalića, također kandidata, koji je zagovarao treći entitet, Sanader je, izlazeći iz sale, poručio: “Ne bojte se, neće on (Pašalić) dobiti ni dva posto”. To je jasno pokazalo kakav je stav Sanader imao o hrvatskom entitetu. U njegovoj režiji došlo je i do podjele HDZ-a na dvije stranke, a Sanader je i prije stupanja na vlast, uz druge uvjete poput izručenja generala Haagu, europskim centrima moći jasno obećao da će se u potpunosti distancirati od političke zaštite interesa BH Hrvata.

Upravo iz tih razloga u posljednje vrijeme naglo rastu simpatije bh Hrvata prema Zoranu Milanoviću, koji je i posljednjim dolaskom u Mostar okarakteriziran kao lider koji daje jasnu podršku interesima bh Hrvata. Javna je tajna da Milanović daje jasnu potporu liderima bh Hrvata u traženju entiteta. Mnogi su mišljenja da takvu potporu službenoga Zagreba, Hrvati u BiH, nakon Tuđmana, nisu imali.

[/box_light]

7dnevno

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Predsjednica: Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH, nego upravo suprotno

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović smatra kako je Slovenija kompromitiravši arbitražni postupak zapravo ugrozila  međunarodno pravo, piše Hina, koja se poziva na subotnje izdanje Jutarnjeg lista.

Dodaje da “dok se Slovenija sada poziva upravo na poštivanje međunarodnog prava pokušavajući natjerati Hrvatsku da provede arbitražnu presudu o međusobnoj granici”.

Govoreći o pogoršanju odnosa sa Slovenijom u kontekstu arbitraže o graničnom prijeporu, Grabar-Kitarović je rekla kako su Hrvatska i Slovenija dvije prijateljske zemlje, te da “ovo jedno pitanje ne treba stavljati u središte naših odnosa”.

Naglasila je kako oko arbitraže postoji nacionalni konsenzus, da je ona nepovratno kompromitirana i da za hrvatski politički vrh ona ne postoji.

“Slažem se s onim što je premijer Plenković u svom govoru u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda naglasio, jer, legalizira li se protupravno postupanje kroz postupak arbitraže, to daje dobar povod bilo kome drugome da se ponaša na isti način, da se instrumenti međunarodnog prava, koji se koriste za uspostavu međusobnog povjerenja, iskoriste za ostvarivanje vlastitih interesa”, rekla je Grabar-Kitarović.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom koju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Grabar-Kitarović je istaknula kako je Hrvatska spremna rješavati granično pitanje sa Slovenijom bilateralno.

Odnosi s drugim susjedima

Grabar-Kitarović je odbacila tvrdnje da vodi kampanju protiv Bosne i Hercegovine, istaknuvši kako nema osobe koja više zastupa članstvo te države, ali i drugih zemalja u hrvatskom susjedstvu, u euroatlantske saveze, te kako ju za to optužuju oni koji su protiv takvih integracija

Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović u ponedjeljak je uputio hrvatskoj predsjednici pismo u kojemu je ustvrdio kako ona i još neki hrvatski dužnosnici zlonamjerno pokušavaju diskreditirati Bošnjake povezujući ih s terorizmom.

Hrvatska čelnica je naglasila kako nikad nije poistovjećivala prijetnju međunarodnog ekstremizma i terorizma s Bošnjacima niti s učenjem islama, što joj se nameće.

“Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH, nego upravo suprotno”, istaknula je Grabar-Kitarović u Jutarnjem listu.

“Nema te osobe i nema te države koje zastupaju članstvo BiH i ostalih naših susjeda u EU kao što sam to ja osobno i hrvatska vlada”, naglasila je predsjednica.

Ona smatra kako se problemi zapadnog Balkana neće riješiti samo pristupanjem tom savezu, no da ono predstavlja “ozbiljnu matricu za sveobuhvatne procese reformi u državama”.

Članstvo svih hrvatskih susjeda u EU-u preduvjet je za trajni mir, stabilnost i prosperitet, smatra Grabar-Kitarović i dodaje kako dosadašnje inicijative međunarodne zajednice oko pristupanja euroatlantskim savezima nisu bile dovoljno snažne, te kako na tome treba jače raditi s BiH koju vidi kao suverenu državu jednakopravnih konstitutivnih naroda.

Predsjednica je za Jutarnji rekla kako se ne može oteti dojmu da je ona osobno, ali i Hrvatska pod orkestriranim napadima onih koji ne žele ulazak BiH u EU i NATO.

Dodala je i kako je protivljenje bošnjačkih dužnosnika Pelješkom mostu bespredmetno, te da će se taj most graditi u skladu sa svim međunarodnim standardima, uključujući i Konvenciju o pravu mora.

Grabar-Kitarović je u razgovoru izrazila mišljenje da se još uvijek ne može govoriti o prijateljstvu između Hrvatske i Srbije, no da je nepobitno da postoji dobra volja i s njene, ali i sa strane predsjednika Aleksandra Vučića, s kojim je potpisala Deklaraciju o unaprjeđenju odnosa i rješavanu otvorenih pitanja, da se konačno krene u poboljšanje odnosa.

To pokazuju i simbolički koraci poput izgradnje infrastrukture za Hrvate u Vojvodini i dogovor o obnovi rodne kuće bana Josipa Jelačića, smatra predsjednica.

Potez Mađarske i Slovenije da blokiraju hrvatsko članstvo u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) ne smatra dobrim za bilateralne odnose s tim državama.

Otkrila je da je tijekom svog nedavnog posjeta toj državi Mađarima naglasila da blokiranje Hrvatske nije dobar potez, istaknuvši i kako je taj posjet bio dogovoren prije odluke Budimpešte, zbog čega joj “nije bilo ugodno” tamo otići.

Naglasila je da kao predsjednica nema ovlasti ni namjeru pregovarati o pitanju Ina-MOL jer je to u domeni vlade, kao i pitanje statusa šefa MOL-a Zsolta Hernadija.

“Kako su mi kazali mađarski premijer i predsjednik, za Mađare je slučaj Ina-MOL gospodarsko-tehničko-pravno pitanje koje oni ne žele politizirati”, rekla je predsjednica za Jutarnji list.

Odnosi sa svjetskim silama

Predsjednicu je sredinom rujna posjetio posebni izaslanik kineskog predsjednika Meng Jianzhu, pa je u subotnjem intervjuu otkrila da je s njim razgovarala o gospodarskoj suradnji, odnosno o mogućnostima realizacije projekata koje su predstavili u okviru inicijative Triju mora, vrijednih gotovo 50 milijardi eura.

Razgovarali su o suradnji hrvatskih i kineskih luka u izvozu kineskih roba na srednjoeuropsko, ali i zapadnoeuropsko tržište, što je lakše preko Hrvatske nego preko sjevernoatlantske rute, a u tom kontekstu je spomenuta i luka u Vukovaru.

Govoreći o nadolazećem posjetu Rusiji u kojoj će se sastati s predsjednikom Vladimirom Putinom, Grabar-Kitarović je izrazila očekivanje da će se “postaviti novi okvir odnosa koji su dugo bili zanemarivani”.

“Ne očekujem da ćemo ovim posjetom premostiti sve razlike koje postoje, ali očekujem da ćemo dati zamah našim odnosima, a posebice gospodarskima”, rekla je predsjednica, dodavši kako se javio velik broj tvrtki koje će tijekom posjeta sudjelovati na gospodarskom forumu.

Rusija je svjesna hrvatskog članstva u EU-u i NATO savezu, istaknula je predsjednica, naglasivši kako vjeruje u ponovnu uspostavu povjerenja između te dvije države jer između njih ne postoji nikakvo neprijateljstvo.

Rusija je i jedna od članica Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini, pa je time bitan čimbenik u razgovorima o budućnosti jugoistočne Europe, podsjetila je Grabar-Kitarović.

U Moskvi će se razgovarati i o inicijativi Triju mora za koju je Grabar-Kitarović ponovila da nije usmjerena protiv Rusije, nego na brisanje granica između istoka i zapada Europe.

Britanski časopis The Economist je sredinom srpnja u tekstu naslovljenom “Njemačka strahuje da će Trump razjediniti Europu” osvrnuo na podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa toj inicijativi koju su pokrenule Hrvatska i Poljska i o kojoj je tijekom svog posjeta Varšavi on razgovarao s hrvatskom predsjednicom.

Predsjednica je stoga u subotnjem razgovoru za Jutarnji ponovila i da ta inicijativa nije usmjerena protiv Njemačke, te da službeni Berlin na nju nema prigovore, o čemu je nedavno na Malti razgovarala s predsjednikom Frankom-Walterom Steinemierom.

“Berlin sa zanimanjem promatra što se događa u okviru Inicijative, ali držim da su zablude da je ona usmjerena protiv nekoga raspršene. To je inicijativa za, a ne protiv”, rekla je Grabar-Kitarović.

Kazala je i kako je spomenutim sastankom u Varšavi uspostavljena nova dimenzija u odnosima Hrvatske i Sjedinjenih Država, kao i veći interes Trumpa za prostor srednje i jugoistočne Europe.

Najavila je nastavak inzistiranja na potpisivanju Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja jer je to preduvjet za ozbiljnija američka ulaganja u Hrvatsku, ali i općeniti rast trgovinske razmjene.

Sa Sjedinjenim Državama ćemo raditi i na argumentiranju euroatlantskog puta susjednih država, a uloga Washingotna je na ovim prostorima uvijek bila bitna kad je trebalo posredovati u rješavanju otvorenih pitanja, rekla je predsjednica.

“Fokusiranjem SAD-a na ovaj prostor želimo postići ubrzanje procesa kako bismo nadišli zastoj u pristupu EU i NATO-u koji stvara opasan vakuum koji može ispuniti netko treći”, zaključila je Grabar-Kitarović u Jutarnjem listu.

Kolinda Grabar Kitarović: Dosudi li Haag udruženi poduhvat, gubi svaki kredibilitet

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Cerar sazvao novi sastanak državnog vrha nakon Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski političari i mediji u petak se većinom solidariziraju s odlukom premijera Mire Cerara da otkaže sastanak u Zagrebu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem zbog njegova odbacivanja arbitraže pred međunarodnim auditorijem, a neki navode da je Plenkovićev govor u UN-u u kojemu je arbitražni sporazum nazvao ništetnim bio šok za slovensku stranu.

S Cerarom se solidarizirao se i predsjednik države Borut Pahor koji je u petak, uoči otvaranja predizborne kampanje za svoj drugi mandat pred izbore 22. listopada, kazao da je otkazivanje sastanka izazvala “tvrdoglavost” hrvatske politike koja inzistira na kontaminiranosti arbitražnog postupka.

“Tvrdoglavo inzistiranje na nepoštovanju obveza iz arbitražnog sporazuma je neprihvatljivo, no uvjeren sam da će dijalog na koncu omogućiti  mirnu provedbu arbitraže”, kazao je Pahor koji je kao predsjednik vlade 2009. u ime Slovenije potpisao dogovor o arbitraži, čime je Ljubljana uvjetovala ulazak Hrvatske u EU.

“Mi sada na svojoj strani imamo međunarodno pravo i međunarodnu zajednicu, zato moramo nastojati da tu potporu ne izgubimo”, ustvrdio je Pahor u Bovecu na zapadu države.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom jer ju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Ljubljansko “Delo” piše da je Plenkovićev govor u UN-u svojom “nediplomatskom” otvorenošću izazvao pravi “šok”, kao i odluka Cerara da posjet zbog toga otkaže.

“Prema našim informacija, Cerar se s Plenkovićem za posjet Zagrebu bio odlučio iako dnevni red sastanka nije bio usklađen niti dogovoren”, navodi “Delo” koji prijašnji dogovor o sastanku tumači kao Cerarovu nepotrebnu koncesiju hrvatskom premijeru.

Cerar je naime otkazivanje susreta protumačio Plenkovićevim “kršenjem” dogovora po kojemu se u Zagrebu trebalo razgovarati o primjeni arbitražnog sporazuma.

U razgovoru za slovenske medije, Cerar je naknadno, nakon otkazivanja sastanka, kazao da je sada preduvjet za nastavak dijaloga da Hrvatska prizna arbitražni sporazum kao važeći međunarodni ugovor, te da se na idućem sastanku, ako i kada do njega dođe, razgovara o suradnji dviju država na njegovoj provedbi.

Da je takav susret u bliskoj budućnosti malo vjerojatan, govore oštre izjave Cerarova suradnika, predsjednika parlamenta Milana Brgleza, koji je kazao da je Plenkovićevo ponašanje u UN-u bilo ismijavanje međunarodnog prava, zloupotreba govora u svjetskoj organizaciji, da Cerar i nije imao druge mogućnosti nego da sastanak otkaže i da  je jasno kako u atmosferi tako nastalog nepovjerenja s Hrvatskom o provedbi nije moguće govoriti, prenose slovenski mediji.

“Sada je loptica u sporu prebačena na hrvatski dio igrališta”, kazao je Brglez, član Stranke modernog centra (SMC) koju vodi premijer Cerar.

Mediji najavljuju da će se u nastaloj situaciji Cerar ponovno odlučiti da odnose s Hrvatskom i arbitražni spor stavi na dnevni red sastanka političkog vrha, neformalnog susreta na kojemu se obično traži politička homogenizacija oko najvažnijih nacionalnih pitanja, te da će istog dana na istu temu biti sazvan i parlamentarni odbor za vanjske poslove.

Predsjednik tog odbora, Jožef Horvat, zastupnik oporbenih kršćanskih demokrata iz Nove Slovenije (NSI), kakzao je u petak da ga je nastup hrvatskog premijera za govornicom UN-a jako zabrinuo.

Plenkovićeve poruke Sloveniji su po njegovim riječima kontradiktorne jer on s jedne strane ističe privrženost Hrvatske vladavini prava, a s druge strane ne priznaje arbitražnu presudu govoreći da je arbitražni postupak kontaminiran i tako se “sam postavlja u ulogu suca”, kazao je Horvat.

Stier: Potez Cerara pokazuje da Slovenija nije spremna za dijalog

facebook komentari

Nastavi čitati