Pratite nas

BiH

Tri balkanske strategije

Objavljeno

na

Osim sprječavanja informacijskih operacija, a posebice onih iz hibridnoga rata, hrvatska politika s obzirom na tri moćne strategije žurno treba razviti dobre odnose s Velikom Britanijom, a izvrsne sa svojim strateškim partnerom SAD-om, kako bi zajamčila vlastiti opstanak, a time i sustav vrijednosti i interesa svojih partnera

Odluka velikih vođa – Angele Merkel, Francoisa Hollanda, Mariana Rajoya i Paola Gentilonija na mini summitu u blizini Pariza da svoj model t. zv. Europe s više brzina nametnu svim drugim članicama EU nije tek samovoljni čin moćne skupine državnika, nego je riječ i o svojevrsnom exitu njihovih država, koje bi sad bez ikakvih ugovornih obveza napustile jednu, a onda osnovale novu Uniju, u kojoj po svemu sudeći ne će biti mjesta srednjoeuropskim državama, koje tek u podređenu položaju mogu biti drugorazredni partneri novom Reichu.

Balkanskim državama vjerojatno je namijenjena treća brzina pa one nikad i ne će, osim formalno, postati članicama nove unije. Prostor te prvobrzinske unije pokriva nekadašnja područja germanskih plemena koja su u ranom srednjem vijeku zavladala Europom pa ga obnovljena 1200 godina kasnije mnogi već nazivaju IV. Reichom. Jugoistočne granice toga Reicha završavaju na rijeci Sutli, koja Hrvatsku dijeli od Slovenije. Upravo odatle potječe slovenska tvrdoglavost da na granici s Hrvatskom podigne željeznu ogradu. Kad je pak u pitanju balkanski prostor, bez obzira na pripadnost interesnom području, tri su sile – Njemačka, Rusija i Turska gotovo istovjetno zainteresirane za organizaciju toga područja. Naime, one ga gledaju kao jedinstvenu cjelinu, a svaka u sklopu svoga interesnoga području. Njemački se interes očituje u projektu t. zv. Zapadnog Balkana u koji bi spadale sadašnje balkanske zemlje na čelu sa Srbijom, kojima bi Berlin nakon formalnoga ulaska u trećebrzinsku uniju pridružio i Hrvatsku. Koliko je riječ o ozbiljnom njemačkom projektu svjedočila su gotovo istodobna dva nedavna diplomatska posjeta –  Ljubljani predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera te bivšega njemačkog kancelara Gerharda Schroedera Beogradu. Dok je Juncker potpirivao vatru slovenskoj vladi da izgradi što čvršći zid prema Hrvatskoj, bivši je kancelar poticao Srbiju da požuri s ulaskom u EU. Za razliku od njemačkoga modela koji se temelji na bacanju mrvica balkanskim narodima, Moskva svoj veliki projekt zasniva na t. zv. slavenskoj solidarnosti, koja bi joj uz obale Crnoga omogućila prodor i na toplo Jadransko more.

Slavensku „solidarnost“ iz Moskve prate i plinovodne cijevi što je zainteresiranim državama vjerojatno prihvatljivije od krutih pruskih savjeta iz Berlina i Bruxellesa.  Izgradnja Turskoga toka dovest će ruski plin na jug Balkana, u Grčku, a onda preko Makedonije u Srbiju i Republiku Srpsku, što je neizravno Hrvatima poručio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov preko Milorada Dodika, koji je umjesto hrvatskoga plina za rafineriju u Bosankom Brodu, najavio čekanje ruskoga iz Turskog toka. Treći element posebno je privlačan ovisnim narodima i državama o pritiscima sa Zapada koji ih gura u trećebrzinsko stanje unutar EU. Rusi im naime, za razliku od kolonijalnoga položaja unutar EU, bar na početku nude nacionalnu emancipaciju. U slučaju realizacije tog projekta moć ruskoga medvjeda iz neposrednoga zaleđa hrvatske obale dosezala bi i na drugu stranu Jadrana. Još do prije koju godinu čeznutljivi pogledi Carigrada prema Balkanu slovili su tek kao romantično sjećanje na slavno osmansko doba kad je Muhamedov mjesec bio duboko usidren u srednjoj Europi. Turski se interesi preklapaju s ruskima ne samo u izgradnji plinovoda i distribuciji plina europskim državama, nego i u podjeli interesnih područja u BiH. Erdoganova poruka kako su Turci i Bošnjaci jedan narod podrazumijeva i svojevrsno državno zajedništvo, na što ga, kako kaže, obvezuje i t. zv. Alijin amanet, kojim je ovaj islamistički vođa Bosnu ostavio Turcima. Ako Rusija uzima ono što je međunarodnim sporazumom pripalo Srbima, onda će Turska kao i na Cipru uzeti ono što misli da pripada Bošnjacima – Federaciju BiH.

U tom slučaju iz igre potpuno ispadaju hercegbosanski Hrvati, a Carigrad se preko zelene transverzale vraća na pozicije što ih je imao u doba osmanske moći. S te pozicije moći će ucjenjivati Europu kao što to već sad pokazuje svojim porukama kako je Njemačka nacistička zemlja samo zato što mu ne dopušta na svom području organiziranje referenduma. Hrvatska je višestruko ugrožena sa sve tri velike strategije. Unutar sklopa ruske strategije osvajanja balkanskoga područja utkan je i već prepoznatljivi hibridni rat, kojeg vodi protiv ciljanih država unutar NATO saveza. U sklopu tih ruskih operacija, što iz neznanja, a što opet iz „jugoslavenske“ solidarnosti sudjeluju i određene političke snage koje se kriju pod plaštem civilnih udruga, a nerijetko i pojedinci iz sklopa državnih ustanova, na što upozoravaju i hvastave izjava pučke pravobraniteljice Lore Vidović kako je i State Department u ocjeni o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj u velikoj mjeri rabio njezino izvješće. Kao kadar bivše neokomunističke vlade Zorana Milanovića ne bismo se trebali čuditi ako se otkrije  da je hrvatska pravobraniteljica za sastavljanje svoga izvješća rabila ocjenu ruskoga ministarstva vanjskih poslova o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj. 

Osim sprječavanja različitih informacijskih operacija, kao što su navedene, a posebice onih iz hibridnoga rata, hrvatska politika s obzirom na tri  moćne strategije žurno treba razviti dobre odnose s Velikom Britanijom, a izvrsne sa svojim strateškim partnerom SAD-om, kako bi zajamčila svoj opstanak, a time i sustav vrijednosti  interesa svojih partnera.

Ivan Svićušić/Hrvatsko slovo

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Božo Ljubić: Belgijski model, kojeg za BiH predlaže Asdown i sam sam bezbroj puta zagovarao

Objavljeno

na

Objavio

Božo Ljubić: Belgijski model, kojeg za BiH predlaže Asdown i sam sam bezbroj puta zagovarao

Ovakva Bosna i Hercegovina je najveći problem svojim građanima bez obzira kojoj naciji pripadaju

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH i zastupnik u Hrvatskom saboru dr. Božo Ljubić smatra izuzetno važnim što je u tako važnoj zemlji, kao što je Ujedinjeno kraljevstvo i u tako važnoj instituciji, kao što je Dom lordova raspravljano o BiH, pri čemu je bivši visoki predstavnik u BiH lord Paddy Ashdown kazao upravo ono na što već godinama upozoravaju hrvatski političari u BiH, da je Bosna i Hercegovina disfukcionalna država i da će se raspasti bez ustavnog preuređenja. Uz to, lord Ashdown kao riješenje za BiH predložio je belgijski model, kojeg godinama predlažu upravo Hrvati.

-Ovakva Bosna i Hercegovina je najveći problem svojim građanima bez obzira kojoj naciji pripadaju ali kao što vidimo iz zbivanja u BiH i oko BiH zadnjih godina pa i zadnjih dana, da spomenem samo aferu nezakonitog prisluškivanja vlastitih i susjednih dužnosnika, ona sve više postaje problem za susjedstvo a time i za Europu, kaže dr. Ljubić za Hrvatski Medijski Servis.

Ono što se moglo čuti u više navrata u ovoj debati lordova je to što su oni Bosnu i Hercegovinu okarakterizirali kao distopijsko društvo i državu. Ljubić kaže kako mi koji živimo tu realnost u BiH na svojoj koži osjećamo što to znači.

-Lord Asdown se ne zadržava na konstataciji stanja već kao netko tko je u stanju problem Bosne i Hercegovina malo „dublje zagrebati“, predlaže i put rješenja i s time se potpuno slažem. Naravno ne i sa svime što je uradio i ostavio kao nasljeđe svog mandat u BiH, kaže dr Ljubić.

Predsjednik GV HNS BiH dr Božo Ljubić: Slažem se s Peddy Ashdownom kako je potrebno da se taj proces odvija uz pomoć SAD-a i EU uz sudjelovanje susjednih država Hrvatske i Srbije

I sam je, veli, nebrojeno puta, o tome govorio, spominjući Belgiju kao najbliži model za državno uređenje Bosne i Hercegovine.

-Ja, koji nisam politolog, to bih definirao kao dvodimenzionalnu Federaciju tj. federaciju teritorijalnih jedinica-entiteta, republika…- u kojima bi, svaki, jedan od tri naroda bio većina te drugu dimenziju federalizma tj. federaciju tri zajednice, od kojih svaka ima vlastiti kulturni, religijski i jezični identitet, što bi omogućilo svakom od tri naroda da u potpunosti realiziraju svoj identitete bez obzira, da li će živjeti u entitetu(republici) vlastite ili heteroetničke većine, kaže Ljubić.

Ono gdje se još slaže s Peddy Ashdownom je potreba da se taj proces odvija uz pomoć SAD-a i EU uz sudjelovanje susjednih država Hrvatske i Srbije, kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma.

On smatra kako je ova debata britanskih lordova bila važna.

-Iako, nitko od sudionika nije eksplicitno to ustvrdio, iz sadržaja debate nalazim potvrdu za svoju tezu, koju treba uporno ponavljati našim partnerima iz EU i SAD kao i susjedima; pokušaj zadržavanja statusa quo je za Bosnu i Hercegovinu i sve nas mnogo veći rizik nego poduzimanje korjenite ustavne reforme.

Lordovi uzburkali duhove zbog izjava da BiH prijeti raspad

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara

Objavljeno

na

Objavio

U skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka BiH i Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Sud bi povrijedio navedene zakone ukoliko bi odgovarao na pitanja koja su postavljena”.

Tako su iz Suda BiH odgovorili na naše pitanje o tome je li Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) ove zemlje prisluškivala i pratila političke dužnosnike i gospodarstvenike iz Hrvatske i BiH da bi spriječila “ekonomsko podrivanje zemlje”, što je ustvrdio ministar sigurnosti Dragan Mektić, piše VečernjiList

Tjednik Nacional objavio je da agenti OSA-e, kojom upravlja Osman Mehmadagić Osmica, blizak suradnik vladajuće bošnjačke obitelji Izetbegović, prisluškuju gospodarstvenike, ali i državni vrh Hrvatske vezano za Agrokor i Konzum, Aluminij iz Mostara i njegovu privatizaciju te Elektroprivredu Herceg Bosne. Doznaje se da su upravo na meti bili i direktori Konzuma BiH, Velproa, Aluminija, a onda preko njih Vladin povjerenik Ante Ramljak, ali i potpredsjednica Vlade te ministrica gospodarstva Martina Dalić, a onda po logici stvari i sam premijer Andrej Plenković.

Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara. Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić ustvrdio je da nije znao za tajne operacije OSA-e. – Činjenica jest da je u posljednje vrijeme jako velik pritisak na Hrvate u BiH, posebice na one koji obnašaju dužnosti na različitim razinama. OSA se ne smije miješati u takve aktivnosti jer ćemo svi platiti cijenu tih zloporaba. OSA nije privatna institucija, nego institucija BiH koju financiraju porezni obveznici – rekao je Krešić. Najspornije su tvrdnje koje je iznio Večernjakov sugovornik, bivši obavještajni djelatnik, da unutar struktura još uvijek postoje parastrukture nekadašnje bošnjačke tajne službe AID-a, kao i srpske službe pod nadzorom vladajućih stranaka. Sve donedavno bošnjačka politika u BiH pod svojim nadzorom imala je sve alate represivnog aparata, od toga da bi izabranu metu prisluškivala OSA, “hapsila” stranačka policija, optužnicu podizali podobni tužitelji i presuđivali suci po mjeri.

U sadašnjoj su strukturi OSA i Federalna uprava policije (FUP) stranački aparat SDA. Smjenom glavnog državnog tužitelja Gorana Salihovića i predsjednice Suda Meddžide Kreso doslovno je prekinuta ta nit od kompromitiranja dužnosnika preko namještanja dokaza do osude. U posljednje dvije godine u više navrata pokušavalo se na različite načine kompromitirati hrvatske dužnosnike, a ponajprije je meta bio hrvatski lider u BiH Dragan Čović – od pokušaja da ga se poveže s ubojstvom doministra unutarnjih poslova Joze Leutara, zatim s korupcijskom aferom smijenjenog direktora Uprave za neizravno oporezivanje Kemala Čauševića do tvrdnji da su njegovi suradnici povezani s otmicama ili tvrdnje da su Hrvati u BiH zagovornici ruske strane, a protiv članstva u NATO-u i EU…

Posljednja afera izašla je na vidjelo kada je BiH na vrhuncu kriza u odnosima bošnjačkih i hrvatskih stranaka, kao i dužnosnika SDA Bakira Izetbegovića i HDZ-a BiH Dragana Čovića o izmjenama sudbonosno važnih odredbi Izbornog zakona BiH koje bi trebale dovesti do jednakopravnosti bh. Hrvata, te prepucavanja predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i bošnjačkog vodstva o opasnostima od radikalnih islamista i njihova broja u zemlji.

Bošnjačka strana odbacila je prijedloge o izmjenama Izbornog zakona kako bi nastavili političko nasilje nad malobrojnijim Hrvatima po receptu Srba u bivšoj Jugoslaviji. I to upravo u vrijeme kada administracija SAD-a pokazuje ambicije da mijenja Daytonski sporazum da bi se i riješilo hrvatsko pitanje. Kako bi političko Sarajevo to spriječilo, kroz obavještajno podzemlje bh. Hrvate prikazuje se kao rusku ekspozituru.

 

facebook komentari

Nastavi čitati