Pratite nas

TRI BOŽIĆA NA ISTI DAN

Objavljeno

na

Premda je Uskrs najvažniji kršćanski blagdan, Božić, dan kada se spominjemo Isusova rođenja, kulturološki gledano, najvažniji je dan zapadne civilizacije, oko kojeg su nataloženi najbogatiji i najzanimljiviji običaji.

Božić se danas javlja kao trostruki fenomen. U iste dane supostoje i djelomično se preklapaju tri doživljaja istog blagdana – komercijalni, tradicijski i vjernički.

Komercijalni, laički Božić, koji se u nas javlja u posljednjih dvadeset godina, čista je ekonomska kategorija. Običaj kupovanja darova, od znaka pažnje u povodu dragog blagdana, pervertirao je i prerastao u ozbiljan ekonomski faktor. Četvrtina osobne potrošnje u SAD-u ostvari se u božićno vrijeme. Taj laicizirani Božić, u kojem su se simboli i živopisne tradicije posve odvojili od početnog smisla i počeli živjeti samostalan život, ukratko Božić bez Krista, postao je blagdan i za nekršćane. Kupuju se darovi, zapljuskuju nas božićne akcije, božićne promocije, CD-ovi, nakit za bor, sa svih strana iskače Djed Božićnjak. Taj živopisan lik, u današnjem obliku stvoren u Americi u 19. stoljeću, deriviran je od Svetog Nikole, biskupa Mire iz 3. stoljeća, koji je bio poznat po darivanju djece. Na početku 20. stoljeća već je bio toliko popularan i privlačan da su ga i u ateističkome Sovjetskom Savezu očuvali prekrstivši, ili bolje rečeno, raskrstivši ga kao Djeda Mraza, kako se potom nazivao i u socijalističkoj Jugoslaviji. U tranziciji je nastala pretvorba Djeda Mraza u Djeda Božićnjaka, čija je ikonografija u međuvremenu dobila definitivni oblik kroz reklame Coca-Cole. Tako pojmljen Božić samo je jedna, istina najjača, od komercijalnih kulisa, uz Valentinovo, Halloween i sliče pseudokršćanske šoping-povode. Oko Božića se na ovoj razini stvara toliki pritisak da nas sad prosvjetljuju tekstovima poput „kako preživjeti Božić bez stresa“, koji bit Božića vide isključivo u velikom kulinarskom i darovnom naporu.

Tradicionalni Božić, koji se najčešće ističe kao „pravi“ nasuprot komercijalnom, čuva bližu vezu s kršćanskim korijenom, no često ga zamagljuje ističući kako je Božić prije svega blagdan okupljanja obitelji, bogata stola, zajedničkoga odlaska na ponoćku i sl. Premda se na prvi pogled čini da je to to, takav tradicionalni Božić, ako ostaje samo na pukoj ceremoniji obiteljskog okupljanja, nostalgičnih sjećanja na djetinjstvo i projekcija dubinskih potreba za toplinom, nježnošću, obitelji, unatoč svoj privlačnosti tih lijepih osjećaja s duhovnom biti Božića ima jednako veze koliko i trgovački centri.

Treći je, i iskonski, vjernički Božić kao spomen na dotad nezamislivu vijest – Bog više nije dalek, ne napušta stvoreni svijet, već silazi u njega, u povijest. Rađa se u drugoj božanskoj osobi, postaje čovjekom i donosi spasenje. Rođenje Božje u svojoj je biti skandalozna, nepojmljiva, uznemirujuća stvar. Onome koji ne vjeruje, kako kaže sveti Pavao, to je čista ludost, a vjerniku je jedini smisao i spas. Božić je spomen na čin koji prethodi Uskrsnuću, što onome koji povjeruje preobražava cjelokupan doživljaj svijeta, povijesti i vlastite sudbine.

Dok čestitamo jedni drugima Božić, bilo bi pošteno zapitati se o čemu govorimo. Koji Božić slavimo? Okolnosti događaja kao što su skromna štalica, pastiri, kraljevi te kasnije tradicije – jaslice, okićen bor, Sveti Nikola, obiteljski ručak, Djed Božićnjak i sl. samo su sporedna oprema goleme vijesti o rođenju Bogočovjeka.

Imamo li snage zaoštriti Božić do kraja i upitati se vjerujemo li doista ili ga konzumiramo kao tradicijsku ljušturu nečega što smo nadvladali? Ostajemo li na razini lijepih običaja, koje je komercijalni pogon odavna nanjušio i dodatno ih napumpao ili istinski proživljavamo spomen na događaj od presudnog značenja i za naše živote?

Svakome valja čestitati njegov Božić. Šopingholičaru treba poželjeti dobru kupnju i zabavu. Tradicionalistu, kojem je bit Božića u okupljanju obitelji, dobru društvenu poveznicu. Onome koji vjeruje, pak, treba čestitati na božanskoj ljubavi.

NinoRaspudić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Milijan Brkić: Da Todorić ima hrabrosti, vratio bi se u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Milijan Brkić: Da Todorić ima hrabrosti, vratio bi se u Hrvatsku

Zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Sabora, Milijan Brkić, gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao aktualnu političku situaciju.

Kad podnosite prijavu za posao, morate donijeti potvrdu o nekažnjavaju. Kako je onda moguće da čovjek kojega traži Državno odvjetništvo dobije posao u inozemstvu?

Ne bih se čudio, kao što je i vaš reporter rekao, da Ivica Todorić u jednoj od zemalja u Europi zatraži politički azil. Imali smo u povijesti još ljudi koji su se pozivali na politički progon, a iza toga ne postoji politički progon, nego činjenice, egzaktni podaci i sumnja za provođenje kriminalnih djela. Todorić je samo jedan u nizu političke palete ljudi koji se izvlače na politički progon.

Todorić proziva aktualnu Vladu HNS-a i HDZ-a, a ta je Vlada imala najmanje dodira s njim.

Imamo nekoliko apsurdnih situacija na sceni u Republici Hrvatskoj. Jedna od njih je i ta. Ako itko ima bilo kakvih dodira s Todorićem, to nema ova aktualna vlada na čelu s HDZ-om. Ovoj Vladi je zadnjoj u interesu da skriva i prikriva okolnosti koje su dovele do ove situacije.

Dosadašnje su Vlade bile i samoposluga i bankomat gospodinu Todoriću. On je i od ove Vlade tražio 2,3 milijardi kuna iz državnoga proračuna, što je država odbila. Zaboravljamo da je ova Vlada jedina imala sposobnosti i hrabrosti uhvatiti se u koštac s problemom Agrokora. On je kulminirao kroz godine, a ova vlada je prva rekla dosta, i poručila da to tako ne ide, nije hrvatski proračun ničiji bankomat ni samoposluga, sami ste doveli do ove situacije i sami iz nje trebate izaći ili će Vlada morati poduzeti određene radnje da spasi gospodarstvo, financijsko tržište i radna mjesta. Zaboravljamo da je preko 145 tisuća zaposlenih u dobavljačima samo Konzuma. Zaboravljamo da je pred nama bila turistička sezona. Ova situacija državu nije koštala niti jednu lipu. To se postiglo odgovornom politikom Vlade.

Mislim da se mi političari trebamo izdići iznad tog populizma i jeftine demagogije, nego moramo odgovorno raditi u interesu naroda i države i raditi za opće dobro, a ne za uskopolitičke interese i osobnu promociju. Zanimljivo je da Ivica Todorić objavljuje na svom blogu, koji mu je prozor u svijet. Da ima hrabrosti došao bi u Hrvatsku i sve svoje tvrdnje iznio pred sudom. Ako je domoljub, onda bi poštovao sve institucije hrvatske države.

Oporba koristi argument da HDZ bježi od istražnog povjerenstva za Agrokor.

Mi smo, ovo aktualno vodstvo HDZ-a, zadnji koji bi trebali štititi Agrokor, jer nemamo nikakvih zajedničkih točaka s Agrokorom. Oporba je jako dobro znala sve, i članak 4., koji kaže da u slučaju pokretanja sudske istrage prestaje rad povjerenstva. To je nedvosmisleno, ali neki ljudi to nastoje tumačiti ovako i onako. Moramo se izdići iznad politikantstva i demagogije.

Kakav je status Zdravka Marića kod premijera? Hoće li ga i dalje braniti?

Gledajmo ljudsku dimenziju, kolega Marić se ne nalazi u zahvalnoj situaciji, teško je trpjeti progon. Marić korektno, fer i pošteno obavlja svoj posao. Jedan je od najboljih ministara financija u povijesti Hrvatske i kao takav ima apsolutni potporu svih članova Vlade i HDZ-a, koji stoje iza njega.

Imputiraju mu se neke stvari sa zapovjednom odgovornosti, ali pustimo istražna tijela i istragu neka pokažu je li odgovoran ili nije. Svoj je posao radio kao zaposlenik Agrokora, nije radio na financijskim izvješćima. Oporba će to napadati, ali to su jeftini politikantski pokušaji da se zadobiju politički poeni. On se izuzeo i od odlučivanja u HBOR-u, za razliku od nekih na političkoj sceni koji se nikad nisu izuzeli, kao što je moj kolega Maras.

Sjetimo se Marasa kako je gorljivo agitirao i lobirao da Kuštrak bude predsjednik Gospodarske komore. Sjetimo se Fižulića, koji je bio prijatelj gospodina Agrokora. Sjetimo se Rohatinskog, koji je radio u Agrokoru, zatim otišao u HNB pa se vratio u Agrokor. O tome nitko ne priča.

Kako gledate na rad Vlade, kojoj je HDZ na čelu?

Hrvatska Vlada je puno toga zatekla u situaciji kad je preuzela obvezu upravljanja državom. Mi smo izabrani da bismo napravili pomake i kvalitetniji život u Hrvatskoj. Činjenica je, kao što sam na početku rekao, da se ova imala hrabrosti i petlje uhvatiti u koštac s Agrokorom i to sad dobro plovi. Činjenica je da je premijer Plenković osobnim zalaganjem uspio riješiti gužve na granicama. Činjenica je da smo nakon 15 godina donijeli Strategiju nacionalne sigurnosti.

Jučer je ministar Krstičević govorio o sustavu nacionalne sigurnosti. Ima li država novca za to?

Hrvatska država mora naći novca za sigurnost, jer on je pretpostavka za život u Hrvatskoj. Sigurnost ima svoju cijenu, ali ne možemo je stavljati sa strane sve dok se nešto ne dogodi.

Kako ocjenjujete rad ministra unutarnjih poslova, Davora Božnovića, koji je naslijedio Vlahu Orepića na toj funkciji?

Zanimljivi su oni koji dođu sa strane, padnu padobranom i misle da sve znaju. Orepić je član Mosta. Po meni je Most jedno osvježenje na političkoj sceni i oni po mom dubokom uvjerenju imaju dobre namjere za Hrvatsku i dobrodošli su da budu korektiv, ali mi u našem poslu moramo biti odgovorni i imati kompetencije za obavljanje nekih poslova. Za vrijeme Orepića dogodili su se određeni potresi u sustavu policije. Treba se ići u kompletan preustroj sustava policije.

Mnogo se priča o frakcijama u HDZ-u. Jeste li koherentni?

Mi smo se u Domovinskom ratu borili za demokratsko društvo i sustav, pa tako i unutar jedne političke obitelji kao što je HDZ. Mi argumentiramo unutar političke obitelji, ali kad se dogovorimo, onda svi idemo u tom smjeru. Različita mišljenja da, ali te različitosti za stolom uvijek će iznjedriti zajedničkim rješenjem, ali ne za HDZ, nego gledamo uvijek interes države i naroda, a HDZ je političko sredstvo za kvalitetniji život u Hrvatskoj.

Ivan Hrstić: Todorić vjerojatno nikad neće u zatvor

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Putin iznenadio: “Mogu otkriti malu tajnu razgovora s hrvatskom predsjednicom…”

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je na susretu sa sudionicima svjetskog susreta studentske mladeži u Sočiju rekao da je Rusija spremna sudjelovati u plinofikaciji hrvatskih regija, čime bi se poboljšala kvaliteta zraka.

Kako izvještavaju ruski portali, Putin je odgovarajući na neformalnom susretu na pitanje jednoga hrvatskog studenta o sadržaju razgovora s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, odgovorio kako može otkriti “malu tajnu razgovora”, o kojoj nije službeno izvještavano.

“Kada smo načeli temu o lošoj ekološkoj situaciji u pojedinim hrvatskim regijama, rekao sam predsjednici da Rusija može plinoficirati kompletne hrvatske regije, naravno ako je Hrvatska za to zainteresirana”, rekao je Putin.

Ruski je čelnik, izvještavaju portali, dodao da radi pročišćavanja zraka Rusija može kreditirati program plinofikacije ili isporučiti dodatne količine plina.

Kako je objasnio, to bi oslobodilo neke regije Hrvatske od prekomjerne potrošnje ugljena, što šteti ekologiji.

Ruski utjecaj na kvalitetu zraka u Hrvatskoj uglavnom se veže uz emisije štetnih plinova iz rafinerije nafte u Brodu u Bosni i Hercegovini, u vlasništvu ruskog Zarubežnjefta, zbog čega trpe stanovnici Slavonskog Broda i okolice.

Vlada je u listopadu prihvatila protokol kojim se predviđa priključenje te rafinerije na plinsko-transportni sustav Republike Hrvatske, čijom bi realizacjiom kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu i okolici trebala biti znatno bolja, a zdravstveni rizici smanjeni.

Plin za pogon rafinerije dopremio bi se iz Hrvatske, prenamjenom sadašnjeg produktovoda Slobodnica-Brod u izravni plinovod.

facebook komentari

Nastavi čitati