Pratite nas

Nebuloze

Tri naredna koraka na europskom putu

Objavljeno

na

Bosna i Hercegovina je europska zemlja. Nema nikakve sumnje da je njeno zasluženo mjesto u Europskoj uniji. Znam da je i ogromna većina iz cijele Bosne i Hercegovine istog stava. Iz tog razloga Europska unija, kao i do sada, nastavlja sa aktivnim angažmanom na pružanju pomoći BiH. Od obnove infrastrukture nakon rata sa više od milijardu KM uloženih od 2007. godine u unapređenje obrazovnih, pravnih, administrativnih i socijalnih usluga do reagovanja Europske unije tokom i nakon poplava. Mi smo tu sa vama.

Osobno, bila mi je čast pomagati tokom protekle tri godine kako bi europska budućnost postala stvarnost u Bosni i Hercegovini. Svako prijateljstvo koje sam stekao i gotovo svaki razgovor koji sam vodio ostavili su na mene dubok utisak o važnosti projekta Europske unije za Bosnu i Hercegovinu.

Na početku, rad u ovoj zemlji je podrazumijevao konkretne zadatke koji su ostvareni, poput poticanja formiranja vlasti, poticanja i usvajanja budžeta, uspostave Vijeća za državnu pomoć i osiguranja provođenja popisa stanovništva. Jednako je važno napomenuti da smatram da se Europska unija i Bosna i Hercegovina sada međusobno bolje poznaju. Vi znate šta je potrebno uraditi kako bi se zemlja približila Europskoj uniji, a mi imamo bolja saznanje o mogućnostima Bosne i Hercegovine. Bez oklijevanja ću reći da nemam nikakve sumnje da to možete i učiniti ako želite. A mi vas želimo u članstvu.

Sadržaj najnovijeg Izvještaja Europske komisije o napretku Bosne i Hercegovine nije predstavljao nikakvo iznenađenje. Izvještaj ocrtava jasnu sliku postojećeg zastoja, kojem treba dodati i proteste s početka godine, potom poplave, a sve u kontekstu stvarnog napretka drugih zemalja u regiji. Tmurna slika. Ali ta me slika potiče da postavim pitanje, koje bi svi mi trebali postaviti, a to je – kako pokrenuti stvari naprijed?

Proces europskih integracija zapravo je plan koji Bosna i Hercegovina, a posebno njezini sadašnji i budući lideri, mogu slijediti. Mišljenja sam da su pred nama tri prioritetna koraka.

Prvo, početi s unapređenjem života ljudi u zemlji kroz provođenje ekonomskih i socijalnih reformi. Učiniti Bosnu i Hercegovinu privlačnijom za investitore. Naprimjer, putem smanjivanja birokratije potrebne za osnivanje preduzeća, a omogućavanje talentiranim i marljivim ljudima da napreduju bez prepreka pomaže prosperitetu zemlje sada i u budućnosti, kada bude dijelom Europske unije. Postoje jasni prijedlozi za rješavanje ovog pitanja, sadržani u Sporazumu za rast i zapošljavanje. To je suština dobre uprave, a ne protokolarne izjave i beskrajna fotografiranja za medije.

Zanimljivo je napomenuti da u istraživanju javnog mnjenja u BiH, urađenom prije izbora na 1.000 ispitanika, a za potrebe EU, 89 posto ispitanika navodi da smatraju da se političke stranke ne bave najvažnijim pitanjima. Isto tako, 78 posto ispitanika smatra da stranke nisu imale dobre prijedloge vezane za privredu. U zasebnom istraživanju, koje je proveo Gallup, navodi se da domaće vlasti u ovoj godini podržava tek 8 posto stanovnika. Navedeno ukazuje na potrebu promjene politike u Bosni i Hercegovini i fokusiranje na pitanja od stvarnog interesa za stanovništvo, poput nezaposlenosti i poslovanja.

Drugo, Bosna i Hercegovina treba usaglasiti način koordinacije domaćih vlasti kako bi se mogle provoditi obaveze iz procesa integracija. Europska unija će prihvatiti Bosnu i Hercegovinu isključivo kao jedinstvenu državu, i to se neće promijeniti, tako da bh. vlasti moraju iznaći način koordinacije koji će odražavati uređenje zemlje i istovremeno osigurati jedinstven glas Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji.

I konačno, treće, Bosna i Hercegovina mora pokazati ozbiljnost kroz ispunjavanje svojih međunarodnih obaveza. Bilo da je riječ o provođenju presuda međunarodnih sudova ili poštivanju potpisanih ugovora. Ovo je važno za ugled i budući uspjeh Bosne i Hercegovine.

Navodim ova tri koraka zbog objektivne potrebe Bosne i Hercegovine da ih napravi. Ti koraci su dokazani put ka prosperitetu i članstvu u Europskoj uniji. Potrebno je jasno razumijevanje u zemlji da Europska unija ne prima u članstvo zemlje koje se nisu u stanju s time nositi. Da bi to postigla, Bosna i Hercegovina se mora mijenjati i krenuti sa ova tri koraka.

Naredni koraci na europskom putu moraju biti cilj cijele zemlje. Svi trebaju na tome raditi. Političari, civilno društvo, mediji, birači, stručnjaci. Svi.

Oduvijek sam znao, iz vlastitog iskustva u različitim zemljama u regionu, ali i iz moje zemlje, da su ljudi u BiH pametni i vrlo sposobni. Vidimo to kada dođete živjeti s nama u EU i kada napredujete. Ali zemlja i ljudi koji u njoj žive isto tako trebaju napredovati. Ovdje mora biti dostupan bolji život.

Takav bolji život mogu omogućiti oni koji su na odgovornim položajima. Prvenstveno oni u parlamentima i u politici. Ali jednako tako i oni u civilnom društvu, struci, medijima i privatnom sektoru. Isto važi i za sve zemlje koje su se priključile EU. Nemam nikakve sumnje da će Bosna i Hercegovina koračati istim putem koji su oni već prešli.

Baš sad je vrijeme za Bosnu i Hercegovinu da poduzme naredna tri koraka.
(Ambasador, dosadašnji specijalni izaslanik EU u BiH odlazi na novu dužnost)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Balkan

Srbija podigla spomenik majoru JNA Milanu Tepiću koji je raznio skladište oružja u Bjelovaru

Objavljeno

na

Objavio

MO Republike Srbije

Spomenik majoru bivše Jugoslavenske narodne armije Milanu Tepiću koji je 1991. dignuo u zrak skladište oružja u Bedeniku kraj Bjelovara, pri čemu je poginulo jedanaest hrvatskih branitelja, otkriven je danas u Beogradu, prenosi Tanjug.

Spomenik Tepiću otkriven je povodom 26. godišnjice od 29. rujna 1991. kad je dignuo u zrak vojno skladište sa 170 tona eksplozivnih sredstava, a vijence su mu u petak položili srpski ministar obrane Aleksandar Vulin, ministar za rad i zapošljavanje Zoran Đorđevič, predstavnici srpske vojske i ostali građani, piše Tanjug, prenosi Hina.

Tepić, zapovjednik skladišta borbenih sredstava Barutana u selu Bedenik, planirao je dići u zrak svih četiri skladišta, no u tome su ga spriječila četiri branitelja koji su time spasili Bjelovar i okolicu od opasnosti. U njegovom samoubojičkom potezu poginulo je 11 hrvatskih branitelja.

“Ovaj spomenik kojeg smo danas otkrili danas ne ukazuje čast samo Milanu Tepiću i njegovoj obitelji, već čitavom srpskom narodu. Zahvaljujući ovom spomeniku Srbija je danas pravednija država, bolja nego što je jučer bila”, poručio je Đorđević prilikom otkrivanja spomenika koji se nalazi na Dedinju.

Predsjedništvo SFRJ je Tepića 1991. odlikovalo ordenom narodnog heroja Jugoslavije “za izvanredan podvig u borbi protiv neprijatelja prilikom njihovog napada na kasarnu JNA u Bjelovaru”, čime je postao zadnji pojedinac koji je dobio to priznanje.  Miro Kovač, međunarodni tajnik HDZ-a, komentirao je postavljanje spomenika Milanu Tepiću u Beogradu. – Otkrivanje spomenika u Beogradu, u nazočnosti dvojice ministara srbijanske vlade, majoru Jugoslavenske narodne armije Milanu Tepiću, koji je prije 26 godina u Bjelovaru uništio vojno skladište i pritom ubio jedanaest hrvatskih branitelja i sebe, nedvosmislena je poruka da se Srbija poistovjećuje s vojnom agresijom na Hrvatsku početkom 1990-ih godina.

Možda će nakon današnjeg neizravnog, ali vrlo simboličkog priznanja agresije Jugoslavenske narodne armije i Srbije na Hrvatsku biti lakše graditi normalne susjedske odnose. Od istine se ne može pobjeći. A istina o agresiji zapisana je i u prijedlogu zakona o hrvatskim braniteljima. Suočavanje s istinom važno je u međudržavnim odnosima – rekao je Miro Kovač.

facebook komentari

Nastavi čitati

Balkan

‘Nova agresija’ – Vučić: Donošenje Zakona o hrvatskim braniteljima otvaranje je Pandorine kutije

Objavljeno

na

Objavio

Donošenje Zakona o hrvatskim braniteljima otvaranje je Pandorine kutije, smatra srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić koji je u utorak navečer u intervjuu za Radioteleviziju Srbije rekao da je taj zakon za Srbiju neprihvatljiv.

Kako prenose srbijanski mediji, Vučić je rekao da prijedlog tog zakona u kojem se Srbija navodi kao agresor otvara Pandorinu kutiju jer će se onda u Srbiji donijeti još 500 zakona o tome šta je napravljeno Srbima u Jasenovcu ili Oluji.

“To je za nas neprihvatljivo. Volio bih da Hrvati ponekad obuju naše cipele, ja se stavljam u njihovu poziciju i razumijem šta ih muči, ali bih zamolio da i oni razumiju probleme Srba i ono što Srbi neće prihvatiti”, rekao je Vučić.

Pred saborskim će se zastupnicima u srijedu naći prijedlog novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji a srbijanskom je predsjednikusporna hrvatska definicija o srpskoj agresiji u Domovinskom ratu te rečenica da je agresiju na Hrvatsku “izvršila Srbija, Crna Gora, JNA i paravojne postrojbe iz BiH uz pomoć velikog broja pripadnika srpske nacionalne manjine u RH”.

Vučić je također rekao da se u Beogradu priprema Deklaracija o zaštiti Srba, koja će biti u skladu sa svim međunarodnim pravnim normama i neće ugrožavati ničiji teritorijalni integritet ili suverenitet.

Na pitanje je li Deklaracija potrebna, Vučić je uzvratio: “Smatra li netko da nije potrebna kada u Hrvatskoj živi 186.000 Srba a svega 55.000 kaže da govori srpskim jezikom, kada je ćirilica ugrožena i u samoj Srbiji. . . kada u nekim drugim bivšim jugoslavenskim republikama broj Srba koji se tako izjašnjavaju opada”.

Na opasku da se o Deklaraciji govori kao o “srpskim halucinacijama”, uzvratio je da o halucinacijama sigurno ne bi trebali i ne bi smjeli govoriti oni koji podižu spomenike osuđenim teroristima ili se pitaju gdje staviti ploču “Za dom spremni”, u Jasenovac ili u Novsku.

“Kod nas takvih fašističkih halucinacija nema”, rekao je srpski predsjednik i dodao da ih u Srbiji žestoko osuđuju i kada se pojave.

Govoreći o odnosima u regiji rekao je da Srbija ima izvanredne odnose s Mađarskom i dobre odnose s Crnom Gorom, Makedonijom, Bugarskom i Rumunjskom.

Odnosi s BiH i Albanijom su dobri iako ne uvijek laki, a ni odnosi s Hrvatskom nisu loši, rekao je.

Vučić je puno govorio o Kosovu, naglasišvi kako smatra da nema idealnog rješenja i da će biti neophodno naći kompromis jer “zamrznuti konflikt nije rješenje”. Ipak, odbio je konstataciju da je Kosovo izgubljeno.

“Hoću Srbima reći da imamo realnost koja nije onakva kakva nam se sviđa, a da je izgubljeno ne bih se za njega ovoliko borio”, istaknuo je Vučić.

Dodao je da ugled Srbije raste i da je trenutno viši nego što ga uživaju neke članice EU-a. (hina)

facebook komentari

Nastavi čitati