Pratite nas

Događaji

Tribina o odnosu Hrvatske prema iseljeništvu

Objavljeno

na

Antun Babić – izvješće s vrlo uspješne tribine o iseljeništvu u Zagrebu

Masovno iseljevanje iz Hrvatske predstavlja veliku opasnost za nestanak hrvatskog naroda i samostalne hrvatske države

U petak 13. veljače u 20 sati u organizaciji „Foruma hrvatskih integracija“ u Zagrebu je održana Tribina o institucionalnom odnosu Republike Hrvatske prema hrvatskom iseljeništvu i Hrvatima izvan RH. Tribina je održana u crkvi „Sveta Mati Slobode“ nakon koncelebrirane mise za poginule branitelje, koju je u dubko punoj crkvi predvodio don Damir Stojić

Na tribini su govorili don Damir Stojić, prof. dr. sc. Josip Jurčević, mr. sc. Antun Babić, Tuga Tarle, prof., te posebni gosti koji su došli živjeti u Hrvatsku iz inozemstva – novinar i fotograf Paul Prescott, i mladi Australachrvatskog podrijetla Michael Cvitković.

Teme o kojima se govorilo na tribini su bile – Odnos institucija prema iseljeništvu i Hrvatima izvan Hrvatske, osobna iskustva iseljenika i povratnika, u Hrvatskoj se može izvrsno živjeti – zašto ostajem u Hrvatskoj?, Nevjerojatan potencijal Hrvatske. Na tribini se također razgovaralo i o masovnom iseljavanju iz Hrvatske u zadnjih nekoliko godina.

Jurčević: Komunistički režim stvorio je lažne stereotipe o hrvatskom iseljeništvu

IMG_1505Prvi govornik profesor Jurčević je u kratkom izlaganju nastojao razbiti stereotip koji vlada o hrvatskom iseljeništvu u domovini, a to je: hrvatsko iseljeništvo je ekstremno i nasilno, kao i poslovno neuspješno. Jurčević je ustanovio da su obadva stereotipa velika laž i da imaju duboke korijene u neprijateljskom odnosu koji je imao komunistički jugoslavenski režim prema Hrvatima izvan Hrvatske. Prvi stereotip je koliko-toliko razbijen 90-ih, a drugi još postoji i ima korijen u strahu vladajućih postkomunističkih struktura prema većem i snažnijem uplivu Hrvata izvan Hrvatske u gospodarske tokove u domovini.

Tvrdi da je razdor među Hrvatima bio osobit način kontrole sustava još od 1945., a danas još posebno se nastoji ‘progurati’ kroz odnos prema Hrvatima u BiH na jedan način, a prema Hrvatima u zapadnim zemljama na drugi način. Zaključuje da sve velike iseljeničke zemlje imaju vrlo jaka integracijska ministarstva iseljeništva koja upućuju dijasporu prema domovini u gospodarskom, kulturološkom, obrazovnom i svakom drugom pogledu.

Don Damir Stojić: Samo u Munchen odselilo se 15 tisuća Hrvata

IMG_1564Don Damir Stojić, svećenik salezijanac rođen u Kanadi od roditelja Hrvata vrlo je emotivno govorio o ljubavi koju Hrvati izvan domovine imaju prema matici zemlji, dapače oni je zbog svoje tragedije i odlaska idealiziraju. Tako on tvrdi da je njegov odgoj bio prožet ljubavlju, idealiziranjem i čežnjom za Hrvatskom i to smatra velikim potencijalom dijaspore. Biblijski gledano, ‘dijaspora’ je grčka riječ koju Pismo koristi kada želi naglasiti odvajanje duše od tijela (smrt), kao u primjeru uskrsnuća umrlog Lazara, a u narodonosnom hrvatskom smislu to je vrsta smrti za narod koja posljednjih tri godine poprima i egzistencijalne karakteristike.

Studentski kapelan, don Damir Stojić, koji se upravo vratio iz kratkog posjeta Njemačkoj, istaknuo je da se u zadnjih nekoliko godina događa plansko iseljevanje iz Hrvatske. “Kao studentski kapelan svjedok sam strahovito velikog broja iseljavanja mladih i obrazovanih ljudi iz Hrvatske”, rekao je don Damir Stojić. Dodao je kako se samo u Munchen u zadnje vrijeme odselilo 15 tisuća Hrvata. U svezi s masovnim iseljevanjem iz Hrvatske uputio je posebnu kritiku utjecajnim pisanim medijima, koji sustavno daju lažnu sliku o jako dobrom životu onih koji su se iselili iz Hrvatske u druge zemlje. Pojasnio je kako se možda radi o malom broju pojedinaca dok mnogi drugi rade dva puta više nego što su radili u Hrvatskoj, a životni standard i kvaliteta života im nije znatno bolja.

Antun Babić: Treba namsnažno Ministarstvo povratka i usljeništva

IMG_1630Antun Babić je u ime „Foruma za hrvatske integracije“ objasnio razloge za osnivanje Foruma hrvatskih integracija i održavanje tribune. Evo što je o tome rekao:

“Forum hrvatskih integracija nije vezan za bilo kakvu političku ili ideološku opciju. Ideja za organiziranje ove tribine došla je sasvim spontano. Nekoliko slobodnih građana i pojedinaca došlo je do spoznaje kako je nakon izbora gospođe Kolinde Grabar-Kitarović za predsjednicu Republike Hrvatske nastupio novi, ali i odlučujuči trenutak, kad se svi mi pojedinačno, ali i organizirano, moramo puno otvorenije i izravnije uključiti da joj pomognemo u teškom poslu koji je pred njom i hrvatskom državom.

Dame i gospodo, krajnje je vrijeme da se mi hrvatski građani kao pojedinci, ili organizirano, pokrenemo i počmemo svim zakonskim i legitimnim sredstvima provoditi kontrolu i nadziranje svih društvenih procesa u Hrvatskoj koji odlučuju o životu svih nas pojedinačno i životu hrvatskog naroda i svih građana Hrvatske zajedno. Kad koristim termin javnu kontrolu onda pod tim podrazumijevam građanski aktivizam hrvatskih domoljuba koji je, osim “Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta” i posebno uspješne građanske inicijative “U ime obitelji”, za razliku od nehrvatskih udruga, u ovom trenutku još u povojima.

U taj aktivizam trebaju se uključiti svi hrvatski domoljubi, posebno oni mlađi, ali i stariji, kojima je stalo ne samo da se samostalna hrvatska država razvije u djelotvorno demokratsko i prosepritetno društvo, nego i da Hrvatsku obranimo od svih onih sila i silnica koji žele na svaki način uništiti ovu našu u Domovinskom ratu krvavo plaćenu slobodu i državnu samostalnost.

Drage Hrvatice i Hrvati, nažalost pokazalo se kako nije dovoljno samo izaći na izbore, i to u sve manjem i manjem postotku, svake četiri ili pet godina, i onda nakon izbora sve u ovoj zemlji prepustiti političarima i državnoj birokraciji koji u svojem društvenom radu nisu motivirani općim dobrom nego, nažalost, čast iznimkama, isključivo vlastitim interesom. Moramo konačno shvatiti da ne živimo u komunističkoj Jugoslaviji nego u slobodnoj Hrvatskoj. Nemojmo se bojati. Hrvatska ne pripada samo političarima, makar se neki od njih ponašaju kao da su Hrvatsku uknjižili na sebe 1/1.

Dakle, po uzoru na one građanske inicijative koje dobivaju novac iz svijeta, ali i od sadašnje Vlade, da, nažalost, rade na rušenju ne samo hrvatske države nego i na uništavanju svih naših hrvatskih tradicionalnih i kulturnih i vjerskih vrednota i tradicija, moramo se i mi domoljubi organizirati izvan političkih stranaka i počet se brinuti za našu budućnost i opstanak Hrvatske.

Drage Hrvatice i Hrvati, ovo nije ni politička, a nije ni znanstvena tribina. Ovo je jednostavno razgovor s narodom. Nažalost, politika se svaki dan bavi našim životima i o njima odlučuje, pa ću i ja poslati neke političke poruke. No, posebno želim naglasiti kako se mi nemamo namjeru pretvoriti u neku novu političku stranku ili natjecati za bilo koje političke dužnosti. Naše natjecanje će biti usmjereno samo na to kako pomoći da se Hrvatska izvuče iz današnje teške društvene, gospodarske, duhovne i moralne krize”.

Babić je također nazočne upoznao s činjenicom da preko trideset zemalja u svijetu, uključujući NR Kinu, Indiju, Izrael, Poljsku, Meksiko, Italiju itd. imaju snažno Ministarstvo za iseljeništvo i useljeništvo. Posebno je spomenuo slučaj Armenije, Hrvatskoj slične zemlje po broju stanovnika i iseljenika, koja ima Ministarstvo za dijasporu koje vodi potpredsjednik Vlade. Babić je elaborirao na koji način dijaspore tih zemalja sudjeluju u njihovom gospodarskom razvoju. U tom kontekstu Babić je iznio svoje mišljenje kako je u Hrvatskoj žurno potrebno osnovati Ministarstvo povratka i usljeništva koje bi imalo, zbog potrebe uklanjanja duboko usađenih predrasuda i birokratskih prepreka, jednake ovlasti kao Ministarstvo vanjskih poslova ili Ministarstvo unutarnjih poslova.

Tuga Tarle: Iseljenici vječno čuvaju nadu o povratku u Domovinu

IMG_1668Tuga Tarle je ispričala svoju emotivnu priču o životu u Australiji i potresenost pismom 9-godišnje kćeri koje je našla u ladici pri dolasku u Australiju, a gdje je dijete zapisalo slijedeće riječi: „U toj zemlji (Hrvatskoj) smo bili tako lijepo siromašni i tako sretni“. Izrazila je nadu kao izlaz iz depresije i očaja.

Tuga Tarle posebno je istaknula da, po uzoru na druge zemlje s brojnim iseljeništvom, u Hrvatskoj treba što prije provesti u djelo projekt “Muzej hrvatskog iseljeništva”, s kojim se ona već godinama bavi.

Paul Prescott i Michael Cvitković: Hrvatska je sada naš dom

IMG_1726Dvojica useljenika u Hrvatsku: Paul Prescott, novinar i fotograf koji je živio u više država svijeta, svjedočio je kako je svoj smiraj našao u Hrvatskoj kao u jednoj od najljepših zemalja svijeta. “Hrvatska je jako lijepa zemlja s velikim potencijalom i u Hrvatsku će se s razlogom doseljavati brojni stranci”, rekao je Paul Prescott.

Mladi Australac hrvatskog podrijetla Michael Cvitković (24), iz Melbournea, svjedočio je o odluci koju je prošle godine na povratku u Australiju donio u zrakoplovu između Splita i Zagreba da se neće vratiti u Australiju. “U Zagrebu sam izišao iz zrakoplova i zatražio da mi vrate moje kovčege koji su trebali ići za Melbourne, pa je zbog toga došlo do znatnog zakašnjenja odlaska zrakoplova iz Zagreba”, rekao je Michael Cvitković. “Kad sam dobio moje kovčege, otišao sam na autobus i vratio se u Split. Hrvatska je sada moj dom do kraja života”, rekao je Michael Cvitković.

Sabotaža HTV-a i Hrvatske matice iseljenika

IMG_1693U nazočnosti nekoliko stotina povratnika iz iseljeništva od Australije, do Europe, Kanade, SAD-a i Južne Amerike, branitelja i ostalih građana, na tribini su bili nazočni i ugledni gosti. Predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka zastupao je član saborskog odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ante Babić, koji je i sam povratnik iz Njemačke. Nazočni su također bili prof. dr. Zdravko Tomac, potpredsjednik Vlade Nacionalnog jedinstva 1991. godine, dr. Željka Markić iz udruge “U ime obitelji”, Milan Bošnjak i Dubravka Severinski visoki dužnosnici u Državnom uredu za Hrvate izvan RH, mr.sc. Željko Cvrtila, predsjednik stranke Akcija za bolju Hrvatsku, bivši saborski zastupnik Hrvoje Kačić itd. Na tribinu su bili pozvani i članovi drugih političkih stranaka u Hrvatskom saboru. Od strane nazočnih posebno je uočeni da na tribinu nije došao niti jedan predstavnik Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba, iako je službena pozivnica upućena ravnatelju Marinu Knezoviću i nekim drugim djelatnicima.

Kao što se i očekivalo, osim nekih portala, kojima se najiskrenije zahvaljujemo, tribinu o ovim za Hrvatsku posebno važnim temama ignorirali su i sabotirali i svi važniji mediji u Hrvatskoj. Na HTV-u već godinama postoji tv emisija “Glas domovine”, koja je namjenjena hrvatskom iseljeništvu i gledateljima u Hrvatskoj. Iako je u razgovoru organizatora tribine s novinarima te emisije bilo u nekoliko navrata rečeno da bi oni željeli doći i snimiti tribinu, ali da nisu sigurni hoće li dobiti kameru. Ne treba posebno pojašnjavati kako nije riječ o tome da nije bilo kamere, nego o još uvijek strogoj udbaškoj cenzuri na HRT-u, koja bi najrađe i ukinula sve te emisije za Hrvate izvan Republike Hrvatske, “jer su iseljenici u očima gospodina Radmana i dalje samo “ustaše” i neprijatelji “bratstva i jedinstva”, koje je on ponovno uveo na HRT-u.

Tribina je završila pitanjima gledatelja, gdje je bilo i potresnih svjedočanstava, i zajedničkim konsenzusom o potrebi svakog Hrvata da doprinese sjedinjenju nerazdvojivog tijela: Hrvata u domovini sa Hrvatima izvan domovine.

Tribina o odnosima Hrvatske prema hrvatskom iseljeništvu u Zagrebu pokazala je da za tu problematiku postoji golemo zanimanje u hrvatskoj javnosti. Iz tog razloga Forum hrvatskih integracija planira u dogledno vrijeme organizirati slične tribine i u drugim većim gradovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

[ad id=”40551″]

Izvjestitelj: Antun Babić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predsjednica primila počasni doktorat ruskog sveučilišta

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović danas završava službeni posjet Rusiji. U Moskvi je održala predavanje na Ruskom ekonomskom sveučilištu Plehanov, koje joj je uručilo počasni doktorat.

Predsjednica je obišla Sveučilišni muzej i upisala se u Knjigu slavnih gostiju, a također je održala predavanje na temu “Novi trendovi globalnog gospodarstva”.

Izrazila je zadovoljstvo zbog toga što govori o toj temi na jednome, kako je rekla, od najvećih i najprestižnijih sveučilišta u Rusiji, koje se više od 100 godina bavi visokim ekonomskim obrazovanjem.

U njezinu predavanju bilo je riječi o trendovima globalizacije i slobodne trgovine, s jedne, te izolacionizma s druge strane; tradicionalnim i modernim industrijama i u tom kontekstu o mogućnostima jačanja suradnje između Hrvatske i Rusije.

Predsjednica je naglasila da se danas treba više posvetiti stvaranju inovativnih usluga i proizvoda visoke dodane vrijednosti jer samo na taj način može se natjecati za mjesta najrazvijenijih na globalnoj razini.

Prema njezinim riječima, iz tog razloga Hrvatska je zajedno s 11 srednjoeuropskih država članica Europske unije pokrenula Inicijativu triju mora koja je okrenuta boljem povezivanju do sada zanemarivanih veza između tih država.

Inicijativa je otvorena za suradnju svim drugim državama, a velik broj trećih država (poput Kine, drugih članica Eurospke unije ili SAD-a) već je iskazao želju i spremnost za uključenjem projektima. “Zašto među njima ne bi bila i Rusija? I na ovom mjestu bih željela istaknuti kako je ovo Inicijativa ‘za’, za koheziju srednje Europe i Europske unije u cjelini, a ne ‘protiv'”.

Dalje je objasnila da je početna platforma inicijative 150 projekata, vrijednosti veće od 45 milijardi eura u području energetike, prometne infrastrukture i digitalizacije te da u tome leži mogućnost realizacije visoke razine sinergije između Rusije i država inicijative, te Rusije i Hrvatske. “I ovim putem pozivam vas da nam se pridružite u našim projektima kako bi zajedno iskoristili prilike koje su pred nama i zauzeli mjesto najrazvijenijih”, rekla je predsjednica.

Na kraju je poručila studentima da ne posustaju u stalnom obrazovanju jer je ono presudno važno za njihovu budućnost.

Nakon posjeta sveučilištu Plehanov predsjednica putuje u Sankt Peterburg, što je posljednja postaja njezina trodnevnog službenog posjeta Rusiji tijekom kojeg je uz Moskvu posjetila i Soči.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom

Objavljeno

na

Objavio

Na početku drugog dana posjeta Rusiji, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s premijerom Dmitrijem Medvedevom.

Nakon što se jučer sastala s kolegom Vladimirom Putinom, koji je prihvatio poziv da posjeti Hrvatsku, danas je očekuje i niz drugih susreta. Tako će se sastati s predsjednicom gornjeg doma ruskog parlamenta Valentinom Matvijenko i poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve Kirilom.

“Rusija i Hrvatska prepoznaju značaj dijaloga naših crkava i nužnost zaštite kršćana u svijetu. U vjerskim zajednicama vidim partnere u jačanju pozitivnih društvenih vrijednosti u današnjem svijetu, izloženom posljedicama ratnih razaranja i migracija, ali i s krizama koje proizlaze iz gubitka univerzalnih duhovnih vrijednosti”, rekla je predsjednica uoči susreta s Kirilom.

Na forumu u Moskvi 90 hrvatskih i 245 ruskih tvrtki

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović predvodi delegaciju od 90-ak hrvatskih tvrtki koje će sudjelovati na rusko-hrvatskom gospodarskom forumu u četvrtak poslijepodne u Moskvi u sklopu službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Ruskoj Federaciji.

Burilović je izjavio uoči puta u Moskvu da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016.

Prema njegovim riječima, najveći dio tog izvoza odnosio se na lijekove, kozmetiku, strojeve i opremu, električne transformatore i neke vrste brodova. Međutim, upozorio je da unatoč rastu izvoza hrvatsko gospodarstvo još ne ostvaruje potencijale na ruskom tržištu te da sankcije EU Rusiji donose poteškoće u poslovanju, posebice za prehrambene i poljoprivredne proizvode.

Velik dio razgovora hrvatske predsjednice i ruskog čelnika Vladimira Putina u srijedu u Sočiju bio je posvećen upravo unapređenju gospodarskih odnosa. Putin je izvijestio da su na sastanku razmatrali konkretne mjere za unapređenje suradnje, posebice na području gospodarstva.

Prošle godine je robna razmjena iznosila 807 milijuna dolara, a u prvoj polovici ove godine porasla je za 64 posto, rekao je Putin. “Smatramo da ove godine imamo priliku vratiti robnu razmjenu na razinu kakva je bila prije krize”, kazao je ruski predsjednik.

Predsjednica je istaknula nakon sastanka s Putinom da je Rusija Hrvatskoj važan gospodarski partner te svakako želi nastaviti jačati bilateralnu gospodarsku suradnju. S obzirom na to da Rusija pokazuje velik interes za ulaganja u području energetike, upoznala je Putina s nizom zakonodavnih promjena u Hrvatskoj koji je omogućio lakše i sigurnije investiranje liberalizacijom tržišta električne energije, nafte i plina.

Jučer potpisani Nacrt memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država također će pridonijeti unapređenju suradnje, izjavio je Putin i dodao da su velika očekivanja i od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada velik interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati.

Riječ je o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje je dosad pratilo predsjednicu. Uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane potvrđeno je sudjelovanje njih 245.

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati