Trpimir Goluža: Uvedite kodeks za sprječavanje sukoba interesa u upravama javnih bolnica

0

Može li dekan imati (i) privatnu kliniku?

Ima li privatnu kliniku liječnik kojemu je klinika formalno na supruzi? Može li onda raditi u njoj (a biti i sve navedeno)?

Je li sukob interesa ako rektor (Ivan Pavić) odredi da zaposlenici nekoliko fakulteta rade sistematske preglede u – privatnoj klinici dekana medicinskog fakulteta?


Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) traži od Ministarstva zdravlja donošenje kodeksa za sprječavanje sukoba interesa članova uprava javnih zdravstvenih ustanova budući da zasad ne postoji nikakav zakon ni kodeks kojim bi se to jasno spriječilo.

Kao neposredan povod za tu inicijativu HUBOL navodi imenovanje internista Dragana Ljutića, dekana Medicinskog fakulteta u Splitu i vlasnika privatne poliklinike, novim članom sanacijskog vijeća KBC-a Split.

U sanacijsko vijeće imenovan je kao predstavnik zaposlenika, na prijedlog sanacijskog upravitelja Kolje Poljaka, a HUBOL smatra da je u Ljutićevu slučaju riječ o “teškom sukobu interesa i gomilanju funkcija”.

Poljak: zakon dopušta imenovanje privatnika

Sanacijski upravitelj Poljak ističe da u Ljutićevu slučaju nema sukoba interesa budući da zakon dopušta paralelan rad u privatnom i javnom sektoru.

“Zadaća je sanacijskog vijeća nadziranje rada ravnatelja i ravnateljstva KBC-a. Ljutić na toj poziciji nema nikakav utjecaj na eventualno dovođenje pacijenata u svoju polikliniku. Zakonski, jedino ravnatelj bolnice i njegov zamjenik ne mogu paralelno raditi i privatno. Svi drugi mogu, i sukoba interesa nema”, kaže Poljak.

Kao primjer navodi šefa okulistike u KBC-u Split Kaju Bućana koji također ima privatnu polikliniku, ali i 200 posto odrađenu normu u KBC-u.

“Takvih slučajeva imamo još desetak. Zar je problem ako netko ispuni normu da radi i popodne? Zakon to dopušta i ne vidim tu nikakvih problema”, kaže Poljak.

No, predsjednik HUBOL-a Trpimir Goluža smatra da je nekorektno na javnu dužnost imenovati osobu opterećenu privatnim poslovnim obvezama jer je to izlaže konstantnom sumnjičenju i preispitivanju svih donesenih odluka.

HUBOL i udruga poslodavaca za kodeks

Od Ministarstva stoga traži donošenje kodeksa s jasno definiranim uvjetima pod kojima vlasnici privatne prakse mogu biti imenovani na upravljačka mjesta pojedinih bolnica.

Kodeksom bi se, kaže, onemogućilo da članovi uprava javnih bolnica budu vlasnici ili suvlasnici privatnih poliklinika i ordinacija. Spriječio bi se njihov dopunski ili bilo koji drugi oblik rada u privatnoj zdravstvenoj ustanovi, kao i poslovni odnosi s dobavljačima i uslužnim društvima, posebno s farmaceutskom industrijom. To bi trebalo vrijediti i za članove njihove najuže obitelji.

I Udruga poslodavaca u zdravstvu podupire donošenje takvog kodeksa. Njezin ravnatelj Dražen Jurković smatra kako bi bilo vrlo korisno da zdravstvena administracija donese jasan kodeks kojim bi se spriječio sukob interesa.

No, pritom treba biti vrlo oprezan jer su iskustva privatnika u upravljanju zdravstvenim ustanovama često dobro došla, kaže Jurković.

Po tom pitanju praksa u zemljama EU-a nije ujednačena, no u većini europskih država odnos privatnog i javnog u zdravstvu riješen je kodeksom ili zakonom.

O tom problemu iz Ministarstva zdravlja Hina nije dobila nikakav komentar.

Natječaji za predstojnike četiriju klinika KBC-a Zagreb

Goluža je također upozorio da u četvrtak, 5. ožujka, istječu rokovi za natječaje za predstojnike četiriju klinika KBC-a Zagreb – za plućne bolesti, radiologiju, reumatologiju i ginekologiju.

Predsjednik HUBOL-a kaže da će biti zanimljivo vidjeti hoće li se obaviti “tipično političko kadroviranje” ili će se napokon birati na osnovi stručno-programskih kriterija i referenci dosadašnjeg rada.

Natječaji su, kaže, raspisani znatno ranije no sto se očekivalo, što pobuđuje sumnju u pokušaj “političkog uhljebljivanja”.

[ad id=”40551″]

Izvor: narod.hr\h

facebook komentari