Pratite nas

Tuđice u hrvatskom jeziku

Objavljeno

na

(medjumrežni rječnik naših barbarizama, balkanizama i indoiranizama):
Ovaj popis tudjica i posudjenica u hrvatskom jeziku se sastoji od službenih prievoda, hrvatskih novotvorenica i starih* hrvatskih rieči (npr. ranohrvatska predaja i dialektna književnost od 11. stoljeća). Kao nehrvatske tudjice su načelno izostale zajedničke ranoslavenske rieči iz srednjeg vijeka koje su višeput zapisane u izvorno-hrvatskim tekstovima do 19. stoljeća. Uz Ž. Šikića 2010., ovo je drugi veći hrvatski popis na medjumrežju sa srbizmima jasno izkazanim kao tudjice i indo-iranizmima kao arhaizmi najviše po M. Krmpotiću 2001, ter M.H. Milekoviću i sur. 1999. Takodjer unatoč ranijih arheonalaza i inih pokazatelja, po dogmatskim jugoslavistima etnički Hrvati i njihov jezik nisu mogli (ni smjeli) postojati prije 9.stoljeća po Kr., pa su po njima sve starije* posudjenice nazočne u hrvatskom bar od srednjeg vieka, u dosadanjim popisima tudjica odbačene i idejno pripisane kasnijemu posrednom prienosu tek kroz turski, talianski i njemački. Zato je ovo na medjumrežju prvi i jedini popis hrvatskih tudjica gdje su izravno bez idejnog zamagljivanja nabrojeni ovi stariji* i nepodobni indo-iranski, mongolski, arabski, gotski, keltski i slični raniji unosi u starohrvatskom jeziku.

Duga karavana Vukovih jugoslavista nas dosad uporno uvjerava kako su u hrvatskom većina nesrbskih rieči tek “ustaške novokovanice”, iako se iste ili vrlo slične nalaze u starijoj* kajkavici i čakavici, pa i ranije na glagoljici: sve to im je nebitno (važno je unitarno mozgopranje i zatorba posebnog hrvatskog jezika). Pogubnu djelatnost tih “hrvatskih” vukovaca jezgrovito navodi V.Novak 1967 (Vuk i Hrvati: p.561): Tvorci ovog hrvatskog novogovora nisu se vraćali izvornom hrvatskom jeziku koji je bio različit od srpskog, već su samo postojeći srpski koji su ilirci prihvatili, da bi se “približili braći Srbima” pretvarali u novogovor, a to znači davali mu neprimjerene pa i nakazne oblike. Već iz idućega nepodpunog popisa tudjica (i niže nabrojenih izvora) je očevidno, kako su rječničke razlike hrvatski/srbski po leksiku slične kao izmedju inih medjurazumljivih jezika u Europi: npr. češki / slovački, ruski / bjeloruski, švedski / norveški, njemački / nizozemski, španjolski / katalonski i slični jezični parovi. Zato su srbo-hrvatske razlike rječnika već u štokavskom velike do 14.000 drukčijih riječi Ž. Šikić 2010., a čakavci/Srbi još duple do 27.000 tj. 90% inih riječi (vidi npr. Ekavski sjeverni čakavci#Nepalatalni ekavski Cres) – tj. kao njemački / islandski, portugalski / rumunjski, poljski / makedonski i sl.

Uporabne kratice češće u idućem popisu: * = prije Vuka Karadžića, hrv.= hrvatski (u Hrvatskoj), kaj.= većinom kajkavski, čak.= većinom čakavski, ča-kaj.= svi hrv. dialekti (osim Vukopisa), eng.= engleski, lat.= latinski, grč.= grčki, tur.= turski, srb.= srbski, VELIKO = ekstremni ultra-srbizmi (“četnikizmi”).

  • NEHRVATSKI NASTAVCI I ZNAKOVI:
Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Englezko
;
(semicolon)
, (zarez) ili
: (dvotočka)
Semicolon ili “točka-zarez” je noviji pomodni amerikanizam, do sredine 20. stoljeća nepoznat u većini europskih jezika niti u izvornohrvatskom (sada masovno nametnut kroz globalističku Wikipediu): umjesto toga izvan engleskog treba biti običan zarez ili dvotočka.
Rusko
— … —
(duže dvocrte)
, … ,
(2 zareza)
Ranije pravoslavni i novije komunistički stil ruskog pisanja: umjesto zareza ovisne rečenice su često odvojene produženom dvocrtom (” “), a isto pri nabrajanju umjesto dvotočke slijedi duža dvocrta: .
Srbsko
… -AD … -ići, …-čići Srbski nastavci zbirnih deminutiva za živa bića nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): npr. krmad, jarad, pašćad i sl..
Srbsko
Četničko
… -ADIJA … -stvo Srbski nastavci zbirnih imenica nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): npr. pješadija, srbadija i slično.
Srbsko
… -aEst … -aist Srbsko-ekavski brojevi izmedju 11-19 uglavnom završavaju na -aest, ali u većini svih hrvatskih dialekata je taj nastavak stvarno -aist, dok srboidno “-aest” u Hrvatskoj rabe uglavnom samo noviji vukovizirani gradjani i izvanhrvatski doseljenici s Balkana.
Srbsko
-atA,
-aTIJa
-at
-acia
Abstraktni nazivi u hrv. nikad ne završavaju srbskim -ata ili -aTija, nego kratko –at i -acia: npr. srb. birokrata, demokrata, birokratija, demokratija = hrv. birokrat, demokrat, birokracia, demokracia, itd.
Indovedsko
…-ati,-avati
(…-ati,-avat)
… -ati,
… -avati
Indovedski završetak glagolskih infinitiva, kod nas najstariji oblici infinitiva od srednjeg vijeka (dijelom kajk. i čakav. … -at, …-avat).
Srbsko
… -ČE
… -ČAD
…-ac,-čić,
… -čica
Srbski nastavci deminutiva za živa bića nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
da, …da, …da
(dadakanje)
kako, pa, jel
za + infinitiv
Srbo-balkansko dadakanje u zavisnim rečenicama: većinom prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijetko (osim kod pravoslavnih jekavaca) Vidi pobliže: Balkanski Sprachbund.
Srbsko
da + prezent infinitiv Srbo-balkansko dadakanje: namjerni izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca) Vidi pobliže: Balkanski Sprachbund.
Srbsko
Četničko
…-dA (nada,
poda, preda)
… -d(nad,
pod, pred)
Produženi oblici srbo-balkanskih priedloga koji završavaju na -d(a): nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); stariji kajkavsko-čakavski glase: *zgor, *spod, spret/sprid(i).
Tursko
… -džija
(… -ciya)
… -ar,
… -ač
Nastavci turskog iskona za obrtna zanimanja nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati izim graničnih sela uz Bosnu. Inače u hrv. je “džija !” češće stočni povik za tjeranje konja ili volovske zaprege, pa u hrv. surječju ovi turcizmi zvuče smiješno i nejasno.
Srbsko
… -e(r) … -er Balkansko pravoslavno “gutanje” završnog suglasnika u skraćenim novijim riečima, nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca): npr. te(r) juče(r), veče(r), takodje(r). Slično i u novogrčkom izostaje završno -i(s), -o(s), -o(n) itd.
Perzijsko
… -ek
(… -ek)
…-ić, -čić,
srb. …-če
Starohrvatski nastavak perzijskog izkona za umanjene imenice kod nas očuvan najviše u kajkavici, npr. perzijski deminutivi: bebek, mamek, šamlek, jarek, mišek, tovarek i sl.
Srbsko
-ekAS,
-enAT
-eks
-ent
Stručni nazivi zanimanja ili dokumenata u hrv. nikad ne završavaju srbskim -kas ili -nat, nego kratko -ks i -nt (bez nepostojanog ‘a’): npr. srb. akcenAt, indekAs i studenAt = hrv. akcent, indeks i student.
Srbsko
-Em (srb.
instrumental)
-om (hrv.
instrumental
Muški instrumental izvorno u hrv. završava pravilno na -om (carom, mužom, putom, učiteljom i sl.), a u srb. često na em (carem, mužem, putem, učiteljem itd.): ovo je kod nas nametnuto pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
… -enje
… -NJENJE
… -tba,-tva,
… -anje,-ovi
Srboslavenski nastavci glagolskih radnih imenica preko pravoslavlja, većinom nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dijelom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
-Eri, -Ero
-Erica
-ori, -oro
-orica
Za sve brojevne imenice su takvi nastavci na –e… umjesto hrv. na –o… istočni srbizmi, većinom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Srbsko
-Ev, -Eva
-Evo
-ov, -ova
-ovo
U hrvatskomu posvojni nastavak –ev može biti jedino kod imenica na –ac s nepostojanim (a): npr. kupac > kupčev i sl. Za sve ine imenice su takvi posvojni pridjevi na –ev istočni srbizmi, nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Srbsko
-ijUM
-ijUMski
-ij, -ijski
latin. -ium
Latinske strukovne nazive Srbi po Vuku ciele izkrivljuju fonetski, a u hrv. se odbacuje nastavak -UM i dodaje -ij: to su istočni srbizmi, većinom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Srbsko
-INJa
-KINJa
-ica
-anka
Ženski nazivi stanovnica nekog mjesta srbski obično završavaju na –inja ili –kinja, a u hrv. naprotiv na -ica ili -anka: takvi su istočni srbizmi u Hrvatskoj većinom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Srbsko
-iOC,-eOC
-aOC
-itelj
-ilac,-elac
Muški nazivi zanimanja ili vršitelja radnje u hrv. nikad ne završavaju srbskim -oc ili -ioc, nego hrv. -telj, -itelj ili -lac, -ilac: takvi su istočni srbizmi na -oc u Hrvatskoj uglavnom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Srbsko
-iONi
-iONEr
-ijski
-ionar
Latinske strukovne nazive s nastavkom -io,-ionis Srbi oblikuju iz osnove genitiva, a Hrvati po nominativu. Slično je i s latin. zanimanjima na -onarius koja srb. završavaju s -er, a hrv. s -ar: ovi su istočni srbizmi većinom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Njemačko
… -irati
(…-ieren)
… -ati,
… -irati
Novovjeki infinitivni nastavak njemačkog iskona za radne glagole proširen u hrv. uglavnom pod Austrougarskom, a izostaje u našim srednjovjekim tekstovima (srb. = … -isati).
Srbsko
Četničko
… -ISati
… -isanje
…-ati,-irati,
…-tba,-iranje
Srbski nastavci glagola i radnih imenica nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
…(onaj), koji…
…(ona), koja…
…(ono), koje…
particip sadanji,
prilog prezenta
Vukovo balkansko “kojakanje” tj. izostanak prezentskog participa i opisna zamjena zavisnim rečenicama s veznikom (onaj), koji…, (ona), koja…, (ono), koje…: Većinom je prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijetko (osim kod pravoslavnih jekavaca). Vidi pobliže: Balkanski Sprachbund.
Srbsko
… -KRET …-mak,-vrat,
… -obrat
Srbski mnogoznačni nastavak brojnih imenica nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat koji je potisnuo i zamijenio niz inih hrv. nastavaka: srb. pokret, zaokret, preokret …= hrv. pomak, obrat, prevrat, itd.
Rusko
-ljev,-ljeva
-ljevo
-ov, -ova
-ovo
U hrvatskomu pridjevski nastavak na –ljev uglavnom ne postoji i to je noviji pravoslavni rusizam nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća: npr. “Tomislavljev” je u hrv. normalno Tomislavov.
Tursko
… -luk
(… -luk)
… -stvo,
… -ina
Noviji nastavak radnih imenica turskog izkona nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat izim graničnih sela uz Bosnu. Izvorno u hrv. na …-luk završava jedino povrće (npr. poriluk), pa u hrv. surječju ovi turcizmi na -luk zvuče smiešno i dvoznačno.
Srbsko
… -nica … -na Srbski nastavci za obrtno-radne prostore većinom na –nica nametnuti su nam tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ali izvorno u Hrvatskoj su to samo njihovi deminutivi: npr. učionica = mala učiona (razredić), prodavnica = mala prodavaona (dućančić), radionica = mala radiona (kiosk), praonica = mala praona (veš-kuhinja), slastičarnica = mala slastičarna (kiosk), cvjećarnica = mala cvjetarna (kiosk), …itd.
Srbsko
… -o(l)
… -oni
… -oL,
… -oLni
Srbski skraćeni nastavci imenica i njihovih pridjeva “gutanjem” glasa L: nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom i ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca), npr. sto(l), so(l), vo(l), soko(l), itd.
Srbsko
… -omE … -omu Srbo-štokavski (tzv. vlaški) nastavak muškog dativa i lokativa, u novije doba nametnut kao podoban lažnohrvatski oblik, ali pravi izvorno-hrvatski nastavak prije vukopisa do 19. stoljeća (i u NDH) je bio -omu: npr. tomu / “tome“, malomu / “malome“, istomu / “istome” i slično.
Srbsko
… -ovati
… -ovanje
…-ati,-irati,
…-tba,-iranje
Srbski nastavci glagola i radnih imenica prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
… -rKa …-rica Srbski nastavci za obrtnice i ina ženska zanimanja većinom na –rka nametnuti su nam tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ali izvorno u Hrvatskoj su njihovi nastavci na -rica: npr. profesorKa/-rica, doktorKa/-rica, zubarKa/-rica, kuharKa/-rica, pekarKa/-rica, …itd.
Indovedsko
… -tva
(… -tva)
… -dba,
… -tva
Indovedski završetak glagolskih radnih imenica, u hrvatskom najstariji oblici bar od srednjeg vijeka (srb.= … -enje, -njenje).
Srbsko
Četničko
-USi,-USa,-USima
lat. -i,-rum,-bus
… -i,
a,-ima
Srbo-balkanski nastavci iskrivljene množine za lažne latinske imenice, nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: npr. kaktusi (hrv. kakteje ili nopali), dinosaurusi (dinosauri ili velegmazi), itd. Jedina (prividna) iznimka u hrv. su engleske složenice od -bus s takvim pluralom: autobusi, trolejbusi i sl.
Srbsko
…-zA (uzA,nizA,
bezA, krozA)
…-z(uz,niz,
bez, kroz)
Produženi oblici srbo-balkanskih priedloga koji završavaju na -z(a): nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca), a stariji kajkavsko-čakavski glase: *pri, *zdol, *brez, skroz (*skrozi).

A

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Latinsko
admiral
(admiratus)
flotni čelnik,
čak. marjakýr
Vjerojatno iz srednjovjekog latinskog (ili arabski amir al-bahr): vrhovni zapovjednik ratne mornarice, starohrvatsko-čakav. marjakýr (iz Aveste mariaka), ali u jugo-vukopisu odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi.
Tursko
ada sprud Slatkovodni pješčani otok na riekama i jezerima, većinom nizak, plosnat i podložan poplavama.
Grčko
agava
(Ἀγαύη)
*loparina Američka biljka iz pustinja s mesnatim bodljastim listovima, sadjena i po Sredozemlju, cvate jednom nakon više desetljeća. Domaći čakavski naziv ‘loparina’ je prije rabljen i u vrtnoj literaturi, ali je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju Srbi gdje ne rastu agave).
Arabsko
Ahiret
(Akhirah)
islamski raj,
nebesa
U islamu: budući sviet, približno kao raj nakon smrti (npr. u kršćanstvu): Ahiret je jugo-bošnjačko pisanje, a izvornohrv. bi bilo izpravnije Akiret (ili bar kao arabski Akhiret).
Srbsko
Četničko
ajkula morski pas,
kučak
Opasne hrskavične ribe bez kosti iz skupine Selachoidei. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Grčko
akacija
(‘Aκακια)
bagrem Bodljasto stablo medonosnih cvjetova obilno podivljalo iz Amerike i botanički se izpravno zove Robinia; kod nas ga laici često pobrkaju i zamjenjuju s pravim tropskim akacijama koje tu rastu jedino uz južni Jadran (vidi niže tzv.’mimoza’).
Latinsko
srb.ákcenat
(accentum)
akcènt,
naglasak
Latinski iskon (accentum): hrv. je aknt ili slavizirano naglasak, a srbo-balkanski ákcenat što nam je nametnuto u 20. st. pod Jugoslavijom.
Tursko
akrap štipavac,
škorpion
Otrovne životinjice s klieštima (Scorpionidae). Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
alat pribor, orudje Predmeti i sredstva koja se rabe za razne djelatnosti u obrtima, poljodjelstvu itd.
Arabsko
albatros
(al-ghattas)
albatros
lat. Diomedea
Medjunarodni naziv arabskog izkona za oceansku pticu Diomedea exulans.
Tursko
alka
(halka)
obruč,
karika
Metalni kolut, većinom kao ručka starinskih vrata.
Arabsko
alkohol
(al-kuhul)
žesta,
opojno piće
Medjunarodni naziv arabskog izkona iz srednjeg vieka.
Arabsko
aloje
(alloeh)
*loparići Afričke pustinjske biljke slične američkoj agavi s mesnato-lopatastim lišćem, ali uzastopno višeput cvjeta i većinom sitnijeg rasta, kod nas laici ove često pobrkaju s američkom agavom; čakavski = loparić.
Tursko
amajlija
(hamayli)
amulet,
talisman
Medaljica ili zapis koji po vjerovanju donosi sreću i štiti od zla.
Španjolsko
amerikanski
(americano)
američki,
čak.*semerni
Što pripada Novom Svijetu ili zapadnoj polutki po moreplovcu Amerigo Vespucci (ili prije po maurskom admiralu Al-Ameri koji je organizirao srednjovjeke plovidbe Španjolska-Amerika u 10./11. st.). Kod nas je starije pomorsko-čakavski: *semèrni od *Semerâj = Amerika i *Semerâne = Indianci (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Grčko
anđeo, anđeoski
(angelos, -likos)
andjel,
andjelski
Dobri duhovi s krilima, većinom u kršćanstvu i hinduizmu (vedski: angyras).
Grčko
anemija, anemičan
(aneimia, anemikos)
slabokrvnost
slabokrvan
Bolestna osoba ili životinja s razvodnjenom krvi zbog premalo eritrocita.
Perzijsko
angurija
(angûr, angurya)
lubenica Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona (čakavci i ikavci).
Grčko
antartički
(anti-arktikós)
najjužniji,
čak.sorînski
Medjunarodni izraz grčkog izkona; kod nas je starije pomorsko-čakavski: sorînski od Sorînje = Patagonija i Malasorîn = Ognjena Zemlja (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Grčko
antilopa
(antholops)
čakav. *kuzàla,
kajk. kozéla
Preživači-dvopapkari iz grupe Antelopinae u Africi i Aziji: nema domaćeg štokavskog imena, kajk. kozéla i staročakavski *kuzàla.
Grčko
antipatičan
(antipathikos)
odbojan,
neprivlačan
Pojava, osoba ili predmet koji izaziva negativne emocije.
Grčko
apostol
(apostolos)
vjerovjesnik Isusovi pomoćnici, prvi članovi kršćanske crkve koji su prenosili vjeru i pokrštavali ostale.
Latinsko
april (Aprilis) travanj Četvrti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Latinsko
a priori
aprioran
unapried
izprvice, -vičan
Klasični latinski izraz: izprvice i izprvičan su arhaizmi, a unaprijed novija jugo-inačica (bez pridjeva).
Grčko
arhaizam
(archaismos)
prarieč,
zastarica
Medjunarodni jezikoslovni pojam starogrčkog izkona.
Grčko
arhanđeo
(archangelos)
arkandjel,
glavni anđel
Vjerski naziv u kršćanstvu za glavne predvodnike nebeskih andjela: hrv.= arkandjel, srb.= arhanđeo.
Grčko
arheologija
(archaios-logos)
starinarstvo,
pradokumentacia
Egzaktno-humanistička znanost izmedju historiografie, geologie i ekologie: poredbeno proučava stare nadpise, ruševine i kosture od predpoviesti do srednjeg vieka. Bliske rubne struke još su: paleografia (stari zapisi), arheolingvistika (izumrli jezici), arheoekologia (raniji okoliš), arheobotanika (stari nasadi), arheoastronomia (rana imena zviezda), itd.
Grčko
arhiva
(archaion)
pismohrana,
hrv. arkiv
Spremište javnih dokumenata i popisa. “Arhiva” je pretežno u Srbiji, naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, oblik ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Indovedsko
arija, arijski
(harya)
zrak, ozračje,
2.lirska pjesma
Izrazi indovedskog izkona: 1. Podneblje: vrieme i atmofera u čakavici i ikavici; 2. U glazbi: romanska lirska pjesma i način pjevanja.
Grčko
arktički
(arktikós)
najsjeverniji,
polarni
Medjunarodni izraz grčkog izkona; kod nas je starije pomorsko-čakavski: urînski od Urînje = Arktik i Veleurîn = Grenland (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Arabsko
arsenal
(harsanah)
ratna luka,
morska baza
Vojno brodogradilište i skladište za ratnu mornaricu.
Perzijsko
arta, *artica
(arta, artek)
rt, punta,
rtić
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona u čakavici.
Tursko
aršin lakat (kao mjera) Turska približna mjera za dužinu oko 65 – 75 cm.
Arabsko
artičoka
(ardi-šohi)
dragušica,
čak. *gardun
Međunarodni naziv arabskog izkona za južno primorsko povrće (Cynara scolymus).
Grčko
aspida
(aspide)
otrovnica,
zla žena
Otrovna znija iz skupine Viperidae, a preneseno i zlonamjerna opasna žena.
Perzijsko
*asti! (ašti!),
*asti-Boga (Astembaga)
Bogami!,
tako mi Boga
Prastara vjerska zakletva perzijskog izkona zbog čudjenja ili uvjeravanja kod ikavaca i čakavaca, slično je i “Asti-Gospu!”.
Grčko
astrognozija (astro-gnosis) zvjezdoslovlje
astrokultura
Službeni dio astronomije i navigacije tj. glavni dio klasične astronomije: imenovanje i prepoznavanje pojedinih zviezda i skupnih zvieždja (iz starijeg čakavsko-pomorskog: *zvizdoslôvje. Astrognozija i astrokultura su klasični europski nazivi, dok Amerikanci većinom rabe ini opisni naziv “star culture”.
Grčko
astrologija (‘Aστρολογία) zvjezdogatanje lažnoznanstvena vještina odredjivanja navodnih zakonitosti po kojima trenutni položaji planeta i zviezda i njihovo gibanje utječu na sbivanja na Zemlji i na sudbine pojedinaca.
Grčko
astronautika (αστροναυτική)
astronaut (αστροναύτης)
1. zvjezdoplovstvo, svemiroplovstvo
2. zvjezdoplovac, svemiroplovac
1. Ukupnost znanja i strukoslovlje sastavljanja i upravljanja svemirskom letjelicom.
2. Osoba koja kano član posade svemirske letjelice leti u svemir.
Grčko
astronom
(αστρονóμoς)
zvjezdoslov
zvjezdoznanac
Čovjek koji proučava svemir i svemirska tiela, zvjezdoznanac je novotvorba iz 20. stoljeća, a raniji su u pomorstvu ikavsko-čakavski *zvizdoslôv, ter kajkav. neboglédec.
Grčko
astronomija (αστρονομία) zvjezdoslovlje
zvjezdoznanstvo
Znanost o pojavama u svemiru i o svemirskim tielima, promatranje, računanje i tumačenje položaja, gibanja i sastava svemirskih tiela. Zvjezdoznanstvo je novokovanica iz 20. stoljeća, klasično hrv. je zvjezdoslovlje (već rabljeno u pomorstvu), iz staročakav. zvizdoslôvje.
Magjarsko
ašov
(aszov)
lopatica,
štihača
Vrtni pribor za kopanje: naziv magjarskog izkona većinom u srbskomu, u Hrvatskoj proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Latinsko
august
(Augustus, sextilis)
kolovoz Osmi mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Njemačko
auspuh
(Auspuff)
odušak,
izpuh
Izvodna ciev plinova i dima, većinom na autima.
Latinsko
australski
(australis)
iz Australije
čak.polnebjânski
Što pripada Australiji (lat. Terra Australis); naš raniji pomorsko-čakavski izraz je polnebjânski od Polnêbje = Australija i Polnebjâni = Aborigini (u Jugoslaviji je sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Tursko
avet sablast, utvara Zlokobno i zastrašujuće prividjenje.
Grčko
avlija
(aulê)
veža,
predvorje
Naknadna turska izrivljenica od grčko-latinskog aula: Vanjska glavna ulazna vrata (čakav. portun, kajk. haustor) za pristup u neki prostor. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Španjolsko
avogado
(ahuacatl)
Persea americana
čakav. avugâd
Egzotično stablasto voće Persea americana iz Srednje Amerike i Meksika, sadjeno drugdje u subtropima i kod nas oko Dubrovnika i na južnijim otocima: španjolski naziv izkrivljen od indianskoga ahuacatl.
Perzijsko
aždaja
(azdaha)
zmaj,
zla žena
Mitsko čudovište u legendama kao golemi gmaz, naziv perzijskog izkona većinom kod štokavaca: kajkav. pozój i čakav. žmýn.

B

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Rusko
babuška
(babúška)
bakica
starica
Naziv ruskog izkona za živu bakicu, ter za šuplje drvene igračke nalik staricama, koje se po veličini ulažu jedna u drugu.
Perzijsko
badalj
(badil)
bodljike
trnje
Starohrvatski naziv perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca.
Tursko
bajat, -ta,-to nagnjio,
pokvaren
Jugo-turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pograničnih sela uz Bosnu).
Tursko
bakalnica voćarna,
piljarnica
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
balas
(balaš)
stasit,
vitak
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona.
Perzijsko
*balatura, -rica (balater, balaturek) veranda, volta,
voltica
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona za terasu s lučnim nadsvodjem.
Mongolsko
balta (balta) sjekira Sječivo za drvo ili kao bojno oružje; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona, kod nas najviše u kajkavici
Tursko
balvan trupac,
greda
Posječeno deblo drveta ili veća drvena greda.
Grčko
balzam
(balsamon)
pomast,
turs. ‘melem’
Balzam je najčešći medjunarodni naziv za ljekovite pomasti, a noviji turcizam tzv.’melem’ nam je nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom (ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat izim graničnih sela uz Bosnu).
Englezko
bambus
(bamboo)
trstovina
veletrska
Divovske odrvenjele trave visine 3m do desetak metara iz latin. roda Bambusa, a rastu većinom u jugoiztočnoj Aziji i presadjeni po subtropima i Sredozemlju: engl. kolonialni naziv ‘bamboo’ je izkrivljen od izvornoga malajskog mambu.
Perzijsko
*ban, banica
(bani, banu)
knez,
podkralj
Raniji predslavenski nazivi čelnika perzijskog izkona.
Gotsko
banda (bandi) strana Bočni dio ili družtvena stranka; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica i ikavica).
Tursko
bar,
barem
*dajbud,
*majkol
Noviji balkansko-štokavski turcizam proširen najviše pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj riedak: staroštokavski je *dajbud i arhaično čakavski *majkol (glagoljicom: maykoli), a novije na otocima romansko-čakav. alméno.
Arabsko
baraka
(barrakan)
drvenjara,
koliba, šupa
Medjunarodni naziv arabskog izkona za montažne zgrade kao skladišta, vojarne i slično.
Indovedsko
baratati, baratanje
(bharata, -ratayna)
rukovati, -ovanje,
manipulirati,-anje
Ranohrvatski srednjovjeki arhaizmi indovedskog izkona u većini hrv. dialekata, najviše u kajkavici i čakavici.
Grčko
barbar
(barbaros)
divljak,
primitivac
Sirov i nasilan čovjek većinom neobrijan (kod nas na primorju približno slično značenje ima i nadimak “vlaj”.
Perzijsko
barjak (beirak)
barjaktar
stieg,*korugva
stjegonoša
Znak neovisnosti države i državne pripadnosti (na otocima Dalmacije: Barjak-Barjaci već prije Turaka, a staro korugva dosad u čakavskom i kajkavskom: Omiš-Medjimurje).
Magjarsko
baršun,
baršunast
pliš,
plišani
Suvišno-pomodni noviji hungarizmi za već postojeće i dobre hrvatske izraze: pliš i plišani.
Tursko
barut eksploziv,
oružani prah
Eksplozivno punjenje za pogon vatrenog oružja.
Tursko
baš doista,
upravo
Čestica proširena od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dosta riedka (izim graničnih sela uz Bosnu): starije kajkav. *praf i vedsko-čakav. *jušta (= indoved. jušta).
Perzijsko
baština
(baštani)
nasliedje
bašćina
Starohrvatski naziv perzijskog izkona.
Srbsko
bauljati teturati,
glavinjati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
bava, bavica
(bav, bavek)
bavati (bavidan)
lahor, vjetrić,
popuhivati
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona za slabe povjetarce.
Perzijsko
bebek
(bebek)
djetešce,
bebica
Starohrvatski deminutiv perzijskog izkona, najviše u kajkavici.
Perzijsko
bedak
(bedek)
blesan,
glupan
Ograničena osoba manjih sposobnosti.
Tursko
bedemi zidine,
utvrdjenja
Zaštitne prepreke u obliku zidova ili nasipa.
Tursko
belaj nesreća,
nevrijeme
Zlokobni dogodjaj, loš izhod nečega.
Srbsko
Četničko
beočug kolut,
karika
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
beS- . . .
beŠ . . .
većinom: ne- …
(rjedje: bez- …)
Negativni predmetak proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
besjeda
(bhašita)
govor,
rieč
Zajednički panslavizam ranijega indovedskog izkona (bhašita), u hrv. najčešći u kajkavici (beséda) i čakavici (besîda) pa to nije srbizam.
Tursko
bešika zibka,
kolievka
Dio namještaja: dječja postelja koja se ljulja. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Magjarsko
beteg (betegh) bolest Kod nas dialektalni naziv bolesti osobito u kajkavici i dielom čakavici.
Srbsko
beza, bézame
bezate
bez, bez mêne
bez têbe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *brez (mene, tebe).
Srbsko
bèzanj,
bézase
bez njêga,
bez sêbe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *brez (njega, sebe).
Srbsko
Četničko
bezbjednost
(bezbednost)
sigurnost,
osiguranje
Javno osiguranje policijskih pozornika. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
bèžnjeg
bèžnjih
bez njêga
bez njîh
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *brez (njega, njih).
Tursko
bigar *sedra, kamenac Ovapnjele naslage iz vode; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Arabsko
bikar, bikarija
(bekkari, bekkaryun)
mesar, mesnica Prodavač mesa i njegova prodavaona; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas najviše u čakavici.
Mongolsko
biljeg (bilig) pečat,
naljepnica
Potvrdna oznaka u obliku pečata ili naljepnice (marke); stariji srednjovjeki mongolizam azijskog izkona (već prije Turaka).
Grčko
biocenotika
(bios + koinotes)
biocenologia
sociobiologia
Novija prirodno-društvena znanost što od 20. stoljeća proučava i prognozira medjuodnose i povezanosti raznolikih živih bića tj. životne zajednice bilja + životinja + čovjeka: npr. domorodaca + stoke i nasada (antropocenoze), pa divlje zoocenoze kao životinjska krda, ptičja i riblja jata, rojeve pčela i mrava, mješovite šume (fitocenoze), itd. Približni hrv. prijevod te nove struke bi bio “zajedničarstvo”.
Grčko
biografija
(βιογραφία)
životopis Službeno izvješće ili književno djelo koji opisuju život neke osobe, stvarne ili izmišljene.
Baltoprusko
biskup, -kupija (biskups,biskopins) prvosvećenik
crkvena pokrajina
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, izvorno izvedeno od grč. episkopos i episkopia.
Francuzko
biskvit
(biscuit)
dvopek,
*suhar
Medjunarodni naziv za presušeni trajni kruh.
Magjarsko
bitanga skitnica,
propalica
Suvišni noviji hungarizam za već postojeće i dobre hrvatske nazive: skitnica ili propalica.
Srbsko
bivati postojati,
egzistirati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Grčko
bizon
(bisón)
*zubar,
čakav. bikodlâk
Preživači-dvopapkari iz grupe divljih goveda, ranije ime *zubar i staročakavski bikodlâk: kod nas izumrli, najbliži divlji u Poljskoj.
Srbsko
bjelance
(belance)
bjelanjak,
*bjelno
Balkanski srbizam nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca): književno i kajkav. bjelanjak, uz Jadran starije *bjelno.
Indovedsko
*blagdan
(bhagadana)
svetak
srb. praznik
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
blagodaran zahvalan, *haran Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
blagorodan plemenit,
dostojan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
blagovremen pravodoban Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Grčko
blasfemija,-ist
(blasphemein)
bogohulstvo,-lnik,
teško psovanje
Bogohulnost i ine teške psovke protiv Boga, svetaca, roditelja i slične: osobito su značajne za Srbe i ine Balkance, kod nas najviše novoštokavci (statistički rijetke ili nepoznate kod kajkavaca, jadranskih otočana, Slovenaca, Austrianaca, Japanaca i Indianaca).
Baltoprusko
*blazina
(lazina)
poplun
tur. jorgan
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas osobito u dialektima najviše u kajkavici i čakavici.
Srbsko
blenuti buljiti,
zuriti
Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Englezko
blinker tinjalica
čakav. pištûrka
Signalna lampica ili gumbić nekog aparata koji svjetlucavo titra, starije čakav. *pištûrka.
Francuzko
blond, blondina
(blond,blondine)
svjetlokos,
plavuša
Nazivi francuzkog izkona za svietlu kosu i svjetlokose ženske, čakav. bjondi, bjondina.
Rusko
bodar, bodriti
(bodrij, bodríti)
hrabar, smjel,
ohrabriti
Izrazi ruskog izkona kao književne posudjenice, najviše prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Perzijsko
*bodul
(bodyul)
otočanin Stari domaći samo-naziv jadranskih otočnih čakavaca.
Tursko
boja (boye)
bojadisati
*krasilo,
farba,farbati
Srbo-balkanski izrazi turskog iskona uglavnom kod novoštokavaca, nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati: germansko-kajkav. farba, romansko-čakav. pitura (iz lat. pictura).
Srbsko
bojice
(za “crtanje”)
farbice
(za risanje)
Srbo-balkanski naziv turskog iskona, nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Englezko
brainwash mozgopranje
utuvitba,*utulitva
Nasilno nametanje tudjih (štetnih) shvaćanja i ‘izpiranje’ nepodobnih vlastitih mišljenja tj. prerada promičbom ili nasiljem svjestnih ljudi u zaglupljene ‘zombie’: starije čakav. *utulîtva.
Grčko
brak-morski
(bragos)
plićina,
podvodni greben
Uzdignuto i pliće morsko dno na otvorenoj pučini, većinom zaraslo algama i najbolje ribolovište.
Srbsko
bratanac nećak Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
brdski
brđani
gorski
gorštaci
Visinski pojas i stanovnici viših krajeva; rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
bre! (balk. vre!)
bre more !
daj, hajde !,
daj čovječe!
Balkanski povici arabskog izkona (grčki i bugar. vre!), do Jugoslavije u hrv. uglavnom nepoznati: Izvorno arabski je stočni povik devama i konjima (marš stoko!, hajde kljuse!) i u Turskoj isto za tjeranje roblja.
Srbsko
brigati brinuti (se) Oblik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko
brlog
(barlagh)
jazbina,
sklonište
Priručni zaklon za životinje ili razbojnike. Panonski hungarizam većinom u srbskomu, nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat jer izvorno hrv. je jazbina.
Srbsko
brojanica krunica, čislo Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
brojka broj,
znamenka
Pojedinačni broj tj. znamenka. Tzv. ‘brojka’ je proširena od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj je većinom bila nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Njemačko
bronca
(Bronze)
mjed Mješovita kovina kao legura bakra i kositra.
Perzijsko
*bršina, bršadin
(barš, baršidan)
led, mraz,
lednica, mrazište
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona za zimske pojmove kod ikavaca i čakavaca.
Srbsko
buba-švaba žohar Kućna gamad iz roda Blatta: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
budala
(budle)
blesan,
glupan
1. Nesposobna osoba.
2. Pogrdan naziv za osobu koja je nešto krivo ili loše učinila.
Srbsko
budilnik budilica,
Lika: klepetalo
njem.vekerica
Srbski naziv proširen od 20.st. pod Jugoslavijom, prije u Hrv. nepoznat: hr. budilica, Lika: “klepetalo”, čakav. urýlo, rom.ikav. žvejarin, njem.kaj. vekerica.
Srbsko
budući da
(dadakanje)
jer, zbog
*zbogradi
Dadakanje u uzročnim rečenicama: većinom prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijetko (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
buđa,buđav
buđaviti
pliesan,-snjiv,
pljesniviti
Jugo-turcizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim pograničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
buka, bučan
(buka, bukaden)
galama, buka
glasan, bučan
Starohrvatski izrazi perzijskog izkona.
Srbsko
bukvar
bukvalno
početnica,
doslovce,-lovno
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
bunar
(bunar, pınar)
sdenac, studenac Umjetno izgradjen spremnik za vodu, u većini slučajeva pitku vodu koja služi za piće, napajanje stoke i pranje.
Srbsko
bundeva tikva,
buča
Vrtno povrće, Cucurbita pepo: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
burazer (birader) brat
prijatelj
Naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
burence bačvica,
lagvić
Manja drvena bačva za tekućine: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Mongolsko
burîn
(burân)
burica
polubura
Sjeveroiztočni vjetar u azijskim stepama i Rusiji, ter kratka slabija bura na Jadranu; slično je još talianski borina i najstarije hladni buryaš u ranoj Mezopotamiji.
Srbsko
buvljak sajmište,
“šverc-komerc”
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*buža
(buzč)
rupa,
stidnica
Raniji neromanski izraz perzijskog izkona (ikavica i čakavica).

C

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Arabsko
cekin
(sikkah)
zlatni novčić Naziv za zlatne metalne novčiće srednjovjekog podrijetla iz arabskoga (sikkah), a ne po vukovcima tzv. “talianski” (koji tad u srednjem vijeku još ne postoji): kod nas najviše u čakavici.
Grčko
centar
(kentron)
središte,
sredina
Medjunarodni pojam grčkog izkona proširen u većini europskih jezika.
Grčko
centaur
(Kentauros)
konjolik,
čak.*jezdakir
Medjunarodni pojam grčkog izkona: mitski polu-konj s ljudskom glavom (slično starije čakavski: jezdakîr); novije podrugljivo: odani auto-vlasnik neodvojiv od svog vozila.
Grčko
cilindar
(kylindron)
valjak,
viši šešir
Zaobljeno geometrijsko tielo kao kanta. Medjunarodni pojam grčkog izkona proširen u većini europskih jezika.
Srbsko
cinkati
cinkaroš
podkazati,
doušnik
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko
cipele(csepel)
cipelar
postole,
postolar
Postole i postolar su slavenske riječi česte u čakavici i kajkavici, ali su u 20.st. pod Jugoslavijom nametnuti srbski hungarizmi “cipele” i “cipelar”.
Magjarsko
cipelariti nogirati Ulično nasilje: srušiti nekoga na tlo i žestoko ga izudarati nogama.
Latinsko
civilizacija
civiliziran
uljudba, -dben
prosvjeta,-ćen
Riječi latinskog iskona: uljudba obuhvaća pismenost i gradjanski život (urbanizacija), a bez toga je ruralna kultura tj. selska polupismenost ili nepismenost.
Srbsko
cjelishodan
(celishodan)
svrhovit,
prikladan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Rusko
cjelivati, -vanje
(celiváti,celivánie)
milovati,-vanje,
ljubiti,ljubljenje
Izrazi ruskog izkona kao književne posudjenice, najviše prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Grčko
crkva
(kyrika)
svetište
bogomolja
Srednjovjeki bizantski naziv grčkog izkona za kršćanska svetišta.
Perzijsko
cujzek, cujza
(kurek, kuren)
ždriebe, ždrjebac
ždrjebica
Starohrvatski deminutivi perzijskog izkona za mladunce konja najviše kod kajkavaca.

Č

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Akado-sumersko
*čabar
(čabra)
vjedro, sić,
njem.hamper
Najstariji naziv tog značenja u Europi kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
Mongolsko
čaj, čajni
(tsay, tsayni)
čaj,
biljni napitak
Kuhani topli napitak od ljekovitog i aromatskog bilja; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona.
Tursko
čak
(srb.štaviše)
dapače,
itekako
Čestica proširena od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (izim graničnih sela uz Bosnu): starije kajkav. *pače i romansko-čakav. altroke.
Srbsko
čakavština
čakavački
čakavica,
čakavski
Srbsko-vukovski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: naši otočani ne kažu čakavŠTina (nego čakavica) jer u izvornoj čakavici ni ne postoji skup “ŠT”.
Tursko
čakija
(çaki)
nožić,
škljoca
Manji priručni nož koji se nosi u džepu ili torbici. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
čamac
(çamli)
brodić,
*čun, barka
Manje drveno ili plastično plovilo: hrv. brodić ili čun, roman. barka.
Tursko
čarapa
(çorap)
nazuvka,
bječva (*bićva)
Dvojni odjevni predmet koji se u paru nosi na nogama. U hladnom dielu godine služi za zadržavanje topline u nogama, a u toplom dielu spriečava znojenje nogu. Tzv. “čarapa” je noviji jugo-turcizam nametnut pod Jugoslavijom u 20. stoljeću, ranije u Hrvatskoj jedva poznat (većinom pogranična sela uz Bosnu), a prije Vuka je to bila hrv. nazuvka ili ikavsko-čakavski bićva.
Tursko
čarapare
(çorapli)
dvojnik, alias
lat. duplikat
Noviji jugo-balkanski turcizam na medjumrežju: imenski dvojnik ili alias, tj. prikrivena dvostruka prijava jednog korisnika iz iste IP-adrese.
Tursko
čaršav plahta,
prostirka
Dio posteljine: platneni bieli prekrivač za krevet. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Češko
časopis
(časopis)
ljetopis,
periodika
Češka posudjenica u doba preporoda: povremena tiskana naklada koja se ponavlja mjesečno, godišnje i sl. – čakav. letopys.
Srbsko
časovnik,
časovničar
dobnjak,dobnik*
Lika: klepetalo,
obrtnik: urar
Mjerač vrjemena: ličko “klepetalo”, čakav. dobnik* i urýlo, kajk. dobnjak => sad živi govor: Medjimurje, Celje i Vrbovec – ali prognani u 20.st. pod Jugoslavijom (srb. časovnik). Popravljač-prodavač: urar, kajk. vurmaher, čak. leroîšt.
Srbsko
čegrtati klepetati,
*roštati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Tursko
čekić batić Manji malj, željezni pribor za udaranje i zabijanje. Naziv proširen većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Tursko
čelik-čelo žičani konop
čak.lancan
Tehnički naziv turskog izkona za metalni konopac, proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat; čakavsko-romanska istoznačnica je lancân.
Magjarsko
čeljad
(cseled)
stvorenja,
bića
Naziv magjarskog izkona većinom u srbskomu; proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Grčko
čempres
(kyparis)
čempres Ljuskave četinjače bez iglica iz skupine Cupressaceae, većinom kao uzpravna viša stabla.
Srbsko
čestar
česvina
šikara,*guštara,
2. crnika
1. Neprohodni preplet grmlja i nižeg drveća; 2. Primorski zimzeleni hrast (Quercus ilex): nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati osim kod pravoslavnih jekavaca (*guštara je starohrvatski arhaizam od perzijskoga gištir).
Magjarsko
četa
(czeto)
*satnija,
vojna desetina
Panonski hungarizam raširen najviše kod štokavaca.
Srbsko
četrnaest četirnaist
broj 14
Srbski brojevi od 11-19 završavaju na -aest, a u većini hrvatskih dialekata je stvarni nastavak -aist, pa u Hrvatskoj “-aest” rabe samo vukovizirani gradjani i izvanhrvatski doseljenici.
Srbsko
čika striček,
barba
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Španjolsko
čili
(chilli)
ljute papričice
feferoni
Naziv španjolskog izkona za sitnu sortu jako ljutih papričica iz južne Amerike nalik feferonima.
Tursko
činija zdjelica,
kupica
Polukuglasta porculanska posuda: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Rusko
čistka
(čistka)
lustracija
tzv.diferenciacia
Noviji politički naziv ruskog izkona za uklonitbu nepodobnih (približno klasičnoj lustraciji), nastao i proširen kod nas u 20. stoljeću.
Srbsko
čitav cieli Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Španjolsko
čivava
(chihuahua)
američki sitni
pas,strašilo
Naziv španjolskog izkona za sitnu rasu južnoameričkog psa: izvorno indiansko značenje je “strašilo”.
Magjarsko
čižma
(czisma)
*škornja Kasniji panonski hungarizam najviše kod štokavaca. Izvorno hrv. je škornja u čakavici i kajkavici.
Mongolsko
čoban
(čaban)
pastir,
stočar
Čuvar stoke; stariji srednjovjeki naziv mongolskog izkona, poznat već prije Turaka.
Tursko
čokot *trs, loza Stabljika (starije deblo) vinove loze, naziv u Hrvatskoj proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji – ranije nepoznato.
Magjarsko
čopor
(csopor)
krdo,
stado
Naziv magjarskog izkona većinom u srbskomu: proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj riedak.
Tursko
čorba
(corba)
juha Razvodnjeno varivo kao gusta i začinjena juha. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
hiperjekavizam
“čovijek”
čoviječi
čovjek, -čji
(ili: ljudski)
Crnogorski hiperijekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. čovik, čakav. *človik, kajkav. *človek.
Srbsko
Četničko
čuka vršak (brda),
vrhunac
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
čulo
čulni
osjetilo,
osjetni
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
čuven glasovit,
*znamenit
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

Ć

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Perzijsko
ćapivati
(capidan)
pecati,
loviti ribu
Raniji neromanski izraz perzijskog izkona u čakavskom ribarstvu.
Srbsko
ćarlijati pirkati,
popuhivati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ćaskati brbljati Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
ćato, ćata
(čati)
pisar,
bilježnik
Službenik koji vodi popise i zapisnike. Stariji srednjovjeki naziv preko Arapa, izkonom iz antičkog Egipta.
Tursko
ćebe pokrivač, deka Dio posteljine: deblji topli prekrivač, većinom od vune. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
ćela, ćelav
(kelle)
golet,
*plješiv
Ogoljelo tjeme u starosti bez kose na vrhu muške glave, kajkav. plešiv, čakav. plišiv.
Tursko
ćevapčići
(kebap)
kosanići Prženi mesni valjušci od sjeckanog (kosanog) mesa s lukom i inim začinima. Iztočnjačko jelo, prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (izim graničnih sela uz Bosnu), a danas se lažno nudi kao neki naš domaći specialitet hrvatske kuhinje.
Tursko
ćilim (kilim) prostirka, sag Tkanje za prekrivanje poda; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
ćitaba (kitap) popis, spisak Papir s popisanim pojmovima; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
ćopav
ćopati
šepav,
šepati
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
ćorav sliep Čovjek ili životinja bez oka. Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
ćošak
ćoškast
ugao,
uglast
Izraz za pravokutno izbočenje na spoju dva zida. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
ćumez *izba,
sobičak
Sitna i neuredna sobica. Turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
ćup
(küp)
vrč
pehar
Suvišni turcizam proširen u 20.st. pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj slabo poznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
ćuprija
(köprü)
most Gradjevina napravljena radi prielaza prirodnih i umjetnih prepreka; svrha mosta je omogućivanje prolaza ljudima i vozilima.
Srbsko
ćurka pura, tuka Vrsta domaće peradi: ženka purana (Meleagris gallopavo).
Tursko
ćuskija poluga
prečka
Tehnički naziv turskog izkona, proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Srbsko
ćutati šutjeti, *mučati Biti bez rieči, ne puštati glasove; u hrv. slično ćutiti znači osjećati.

D

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
da li je li, jel Srbsko dadakanje: upitni izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Ilirsko
Dalmacija, dalmatinski
(Delmati,Delmatia)
južna Hrvatska,
južni Hrvati
Domaći antički izrazi ilirskog izkona po starom plemenu Delmati.
Latinsko
decembar (December) prosinac Dvanaesti (zadnji) mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Srbsko
Četničko
dejstvo
dejstvovati
djelovanje,
djelovati
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
dekada
(dekades)
desetljeće,
decenij
Stariji knjiški naziv u raznim europskim jezicima.
Perzijsko
*deklica
(dekle)
curica,
djevojčica
Raniji neromanski naziv perzijskog izkona (čakavski, kajkavski i slovenski).
Grčko
delfin
(delphis)
pliskavica,
dupin
Riboliki morski sisavci iz skupine Delphinidae, najinteligentnija morska bića.
Tursko
dernek
dernečiti
sajam,
veselica
Prigodna izložbena prodaja i masovna pučka zabava. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
Četničko
dešavati (se) zbivati se,
dogadjati
Srbski glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Latinsko
deterdžent
(detergens)
perilo,
detergent
Pomodni izkrivljeni anglizam latinskog izkona proširen nakon 20. stoljeća, ranije u našoj farmaciji i kemiji normalno detergent.
Srbsko
dijalekat,-atski
(grč. dialektos)
dialekt,-ktalni,
rus. narječje
Vukovski oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (izvorno iz grčkoga: dialektos).
Perzijsko
dinarski, dinarci
(Dinarah,Dinarûn)
“kameno gorje”
ljudi”kamenjarci”
Ranohrvatski izrazi perzijskog izkona; npr. u Iranu Dinar-Kuh (= Kameni vrh, 4.976m), Tahti-Dinarah (Kamena planina), Kuhaye-Dinarûn (“Kameno gorje” tj. Iranski Dinaridi) = najveće vapnasto-kraško gorje u Euraziji. Isti ranije na prapovjestnom akado-sumerskom: Dingir-Kur i Dingir-Kammaena.
Grčko
dinosaurusi
(deino-sauroi)
velegmazovi,
hrv.dinosauri
Izumrli divovski gmazovi iz mezozoika: oblik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dinosauri ili velegmazi.
Srbsko
dirka tipka,
eng.taster
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Grčko
disketa
(disketos)
engl. floppy,
čakav. škrilàc
Tehnički naziv starogrčkog podrietla: znači okruglu pločicu na kojoj je nešto kružno upisano, npr. u računalstvu, čakav. škrilàc.
Perzijsko
divan, -niti
(devân)
razgovor,
razgovarati
Razgovaranje i namješteni prostor za razgovore: rieči perzijskog izkona u ikavici i čakavici.
Perzijsko
diver
(diver)
djever
glavni svat
Starohrvatski naziv perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca.
Perzijsko
dizdar
(dešdar)
kaštelan,
čelnik utvrde
Vojni predvodnik tvrdjave ili utvrdjenog grada; stariji naziv perzijskog izkona prije Turaka.
Srbsko
“djevojka”
(devojka)
divojka:
= kaj + ča + što
To je svehrvatski obvezatni ikavizam i u svim izvornim dialektima katoličkih Hrvata materinski od djetinjstva je samo divojka (čak i kajkavski !): srbojekavska tzv. “djevojka” je novonametnuta tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ali ranije u Hrvatskoj nepoznata (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
dobijati dobivati,
primati
Oblik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
dockan
docnije
kasno, kašnje,
poslie
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
dotarica
(dohtarek)
udavača,
zaručnica
Raniji neromanski naziv perzijskog izkona.
Srbsko
doturiti dostaviti Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
dovitljiv domišljat,
snalažljiv
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
drač
(daraht)
bodljikavci,
pikavice
Stari naziv perzijskog izkona u kajkavici i čakavici za bodljaste korove (i za riblje kosti).
Liburničko
*dragar, drakar
(drakophoroi)
bojni brod,
desantni brod
Jadranski pomorski arhaizam (čakavski dragãr): domaći Liburni su već pred 3.000 god. slično zvali drvene ratne brodove sa zmajskom glavom na pramcu po ilir. božici Drakayna (Zmajevka), koje su narisali i zapisali rani Grci kao drakophoroi (srednjovjeki vikinžki drakkari su puno mladji).
Englesko
dramiti
(to dream)
sanjati,
snivati
Stariji hrvatski glagol englezkog izkona, najviše u kajkavici.
Srbsko
dreka vika, krika Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
drevan
drevnost
davni, prastar
davnina, pamtiviek
Nešto iz pradavnog doba, jako staro. U kajkav. i čakav. ‘drevan’ stvarno znači drven ili šumski, pa je uporabljen u hrvatskom surječju to nejasan i besmisleni pridjev
Grčko
drmun
(drymon)
šumarak,
gaj
Izdvojena šumica na kamenom krasu većinom ogradjena suhozidom, naziv iz grčkoga kod čakavaca i ikavaca.
Srbsko
drugi, druga
drugo
ini, ina, ino
ostali, -la,-lo
U hrvatskomu se ‘drugi’ rabi jedino kao redni broj (prvi, drugi, treći …), dok je novija uporaba u prenesenom značenju kao pridjev istočni srbizam i to treba biti ‘ostali’ ili ‘ini’: to pridjevsko ‘drugi’ nam je nametnuto tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća
Tursko
dućan,-nski
(dukkan,-nli)
prodavaona
trgovina,-nski
Prostorija za prodaju i nabavu razne robe: noviji jugo-turcizmi od 20. stoljeća prošireni pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj slabo poznati (izim pograničnih naselja uz Bosnu).
Tursko
dućandžija
(dukkanci)
trgovac,
prodavač
Zaposlenik za prodaju i nabavu razne robe: noviji jugo-turcizam od 20. stoljeća proširen pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Tursko
dud (dut) murva Drvenasta voćka (Morus); tzv. dud je proširen u Jugoslaviji, a prije 20. stoljeća u Hrvatskoj je bio uglavnom nepoznat, izim rubnih sela uz bosansku granicu.
Tursko
dugme
(dogme)
*puce, gumb Služi za zatvaranje kaputa ili košulje.
Srbsko
duplja šupljina,
udubina
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
durbin dvogled Manji priručni dalekozor za izlete. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
duvar zid Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
duvati
duvanje
puhati,
puhanje
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*dveri,dvorište
(dvara,dvarastha)
veža, ulaz
okućnica
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona.
Srbsko
dvanaesnik
(deo creva)
dvanajstnik,
(12. mjesec)
Raznoznačne istozvučnice (homonimi) u hrv./srb.: 1. Srbianski dvanaesnik je dio crijeva (dvanaestopalačno crevo), značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj nepoznato (osim pravoslavnih jekavaca). 2. Klasično-izvornohrvatski: dvanajstnik = zadnji 12. mjesec u kalendaru.
Srbsko
dvijesta
(dvesta)
dviesto,
broj 200
Izvorno-hrvatske stotice nikada ne završavaju na srb. -sta: oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
Četničko
dvogub dvostruk,
*dvokratan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

Dj (Đ)

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Tursko
đakonije
srb.slatkiši
slastice,
kolači
Jugo-turcizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). Tzv. “slatkiši” je isto noviji jugo-srbizam iz 20. st., jer klasične izvornohrvatske istoznačnice toga jesu slastice i kolači.
Grčko
đavo, đavolji
(diabolos,-likos)
vrag, zloduh,
vražji
Opasni zli duhovi u kršćanstvu i sličnim vjerama. Uporaba naziva pretežno u pravoslavlju, a u hrv. prije riedak i nametnut pod Jugoslavijom.
Tursko
đerdan ogrlica Ukrasna vrpca s kuglicama, većinom za ženski vrat. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
đikati bujati,
brzo rasti
Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Magjarsko
đinđuve
(đinđuhe)
naušnice Naziv većinom u srbskom, proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat.
Tursko
đon podplat Donji dio cipele većinom od tvrde kože ili noviji gumeni.
Tursko
đorati (djor)
đoranje
zamieniti,
zamjena
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
đozluk naočale Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
đubre gnojivo,
izmet
Organski odpad za gnojenje polja, preneseno i gadan čovjek. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
Đurđevdan Jurjevo Blagdan svetog Jurja; slavi se u katoličanstvu i pravoslavlju.
Tursko
đuture zajedno,
odreda
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Tursko
đuturum 1. starac
2. uzet, nesposoban za rad, obnemogao, nepokretan, oronuo
1. Osoba starije životne dobi.
2. Pridjev za bezpomoćnu osobu, odnosno, osobu koja nema sposobnosti za rad.

(Gj)

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Tursko
(glas) većinom: Gj
(rjedje: Dj/Đ)
Nehrvatski noviji glas iz turskih i engleskih tudjica proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
džabe bezplatno,
mukte
Što se slobodno dobiva ili dieli bez plaćanja. Izraz proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
džak vreća Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Arabsko
džamija
(gjamaa)
mošeja, islamska
bogomolja
U islamu je džamija glavna veća bogomolja u gradu, a mošeja je manja u predgradju ili na selu: amija je jugo-bošnjačko pisanje po turskom, a izvornohrv. bi spram arabskog izvornika bilo izpravnije pisati gjamia.
Srbsko
džapati
džapanje
otimati, grabiti
grabež, otimanje
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Arabsko
dženaza
(gjenaza)
posmrtna molitva,
zadušnice
U islamu: molitva i klanjanje koji se obavljaju pri pogrebu muslimana, približno je analogno posmrtnoj zadušnici u kršćanstvu: enaza je jugo-bošnjačko pisanje (izvornohrv. je izpravnije gjenaza).
Arabsko
džep
(geyp)
žep Ušivena platnena vrećica s vanjskim otvorom na odjeći. Stariji naziv arabskog izkona od srednjeg vieka u svim hrv. dialektima izvorno žep, a naknadno poturčeni ‘džep’ kod muslimana i pravoslavnih jekavaca, nametnut nam je tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Arabsko
džihad
(jihad)
fanatična borba,
sveti rat
1. U islamu: borba za očuvanje islama, jedna od vjerskih zapovjedi. 2. Prošireno i preneseno: svaka fanatična borba i tzv. sveti rat, kao izbjegavanje odgovornosti za zločine pozivanjem na “više ciljeve” uz zatorbu političkih i inih protivnika.
Tursko
džigerica
(ciger)
jetra Tjelesni organ ljudske i životinjske utrobe; turski je naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
džin
džinovski
gorostas,
*div, divovski
Ljudina, krupan čovjek visokog rasta. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). Džin (gin) je inače i britansko alkoholno piće.
Indovedsko
džungla
(jangala)
prašuma,
*gvozd (perz.)
Noviji anglizam (jungle) nastao preko perzijskog jangal izkonom od indovedskog (jangala), proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom; ranije u hrv.= gvozd.

E

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Grčko
ekologia,-loški
(oikos + logos)
znanost okoliša,
okolišni, -šno
Stručni medjunarodni izrazi od 19. stoljeća za medjuodnose živih bića i neživog okoliša (klime, tla itd.), pa postoje: fitoekologia, zooekologia i antropekologia. Neobrazovani pomodni skorojevići kod nas odnedavna preneseno zamjenjuju tzv. “ekologiju” i “ekološki” umjesto klasične medjunarodne higiene i u tu lažnu balkansku “ekologiju” još krivo dodaju npr. društveno održanje čistoće i urednosti, pa odlaganje smeća, odpada, izmeta, strvina i sl. Vidi još =>> Higiena.
Francuzko
ekran (écran) zaslon Staklena površina prjeko koje se prikazuju slike iz dalekovidnika i računalnog predočnika.
Tursko
ekser klin,
čavao
Ušiljena metalna šipka s glavicom, služi za zabijanje. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Latinsko
ekvinokcij,-jski
(aequi-noctes)
ravnodnevnica
ravnodnevni
Proljetno i jesensko doba kad su dani i noći podjednako dugi po 12h (srb. ekvinocijum, ekvinociski).
Grčko
elektrana, električna centrala (Σταθμός ηλεκτρισμού) strujana,
munjara
Postrojenje za proizvodnju strujne energie: munjara je klasično izvornohrvatski (još postoji “Gradska munjara”- Ozalj), a “strujana” je dodatna novokovanica.
Srbsko
Euroazija
(Evroazija)
Eurazija,
eng. Eurasia
Polusrbski kompromisni jugo-naziv, jer u većini inih europskih jezika to medjunarodno glasi: Eurasia.
Latinsko
eventualan,-lno
(eventualis)
moguć,vjerojatan
2.ostvaren
Izrazi latinskog izkona: 1. Izvorno u Europi = uvjetno moguć ili vjerojatan, 2.Novije izkrivljeno u Americi = ostvaren, koji se dogodio.

F

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Latinsko
fanatik,-tičan
(fanaticus)
zadrt,nepopustiv,
zaslijepljen
Bezrazložna i slijepa uztrajnost na nekoj ideji ili cilju, bez obzira na sve zaprijeke i proturazloge.
Perzijsko
faliti
(falid)
promašiti,
izostaviti
Raniji neromanski izraz perzijskog izkona.
Grčko
fantazija
(phantasia)
mašta,
*tlapnja
Nestvarno zamišljanje nepostojećih stvari ili zbivanja.
Grčko
farizej
(phariseos)
licemjer,
dvoličnik
Nemoralna osoba bez vjerodostojnosti koja jedno govori, posve drugo misli i treće radi.
Grčko
fažol (phaseolos) grah Čakavsko-ikavski naziv mahunastog povrća (Phaseolus), u kajkavici je slično: bažul.
Latinsko
fax, telefax
(facsimile)
brzopis,
hitropis
Telefonom prenesen preslik (kopija) teksta na papiru.
Latinsko
februar
(Februarius)
veljača Drugi mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Grčko
feral, feralić
(pharos, pharsos)
mali svjetionik
meteor,kriesnica
1. Manje obalno svjetlo na stupu bez ljudi (veće s posadom: lanterna) 2. Jureći meteorit na noćnom nebu (kajk. kresnica, čakav. feralić).
Grčko
foka
(phoke)
tuljan Morski sisavci iz skupina Phocidae-Pinnipedia; naziv se više rabi u srbskomu.
Englezko
font tip slova
čak.kaj. bukvica
U tiskarstvu i računalstvu to znači tip tj. oblik slova, čakavski i kajkavski: bukvica (ne jugo-štokavski = prigovaranje).
Grčko
franko
(frangos)
slobodno,
dozvoljeno
Jeftinija roba u prodaji bez carine i mjesta za tu slobodnu prodaju (bezcarinske zone).
Gotsko
frizura (frisiaz) češljanje Uredjenje kose, osobito ženske; stariji germanizam gotskog iskona u romanskim i inim europskim jezicima.

G

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Liburničko
*gajeta
(gandeya)
jedrilica
manji jedrenjak
Domaći rano-pomorski arhaizam: najstariji poznati tip drvenog broda na Jadranu s jednim jarbolom na jedra i vesla, prvi su ga tu gradili prapoviestni Liburni već pred 2.700 god. pod nazivom gandeya.
Tursko
gajtan
(gaytan)
vrpca,
kabel
Platnena traka za vezanje, novije i metalni provodič za strujne uredjaje. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Grčko
galaksija (γαλαξίας) *pirga
svemirska maglica
Daleke skupine brojnih zviezda kao svjetlije maglice većinom špiralnog poredka; pirga je prastari kajkavski naziv vidljivih maglica, u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju Srbi ni ini Slaveni), a pomorsko-čakavski = matja.
Liburničko
*galija
(galaya)
jedrenjača
veći jedrenjak
Domaći rano-pomorski arhaizam: veliki drveni brod na jedra i vesla s par jarbola. Prvi su ga gradili jadranski Liburni s ranim nazivom galaya, potom kopirali Grci kao galeas i masovno proširen u srednjem vieku kao latin. galia.
Indovedsko
ganga,*gangati
(gangha,gangata)
pojati
otegnuto pjevati
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona već u srednjovjekoj čakavici i ikavici npr. kod Frankopana (nema veze s novim gangsterima što hoće vukovci).
Baltoprusko
garav
(garaws)
čadjav
prigoren
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, izvorno izveden od keltskog gara-.
Arabsko
garbîn (gharbi)
garbinada
jugozapadnjak,
SW-oluja
Naš stari pomorski naziv arabskog izkona, za jugozapadni vjetar na Jadranu.
Arabsko
*garma (ghar)
garmada
morska špilja,
klisurina
Stari srednjovjeki nazivi (i toponimi) arabskog izkona u čakavici i ikavici (u Jugoslaviji je to naknadno posrbljeno u grmoliki “grmac i grmalj”).
Perzijsko
*gata, gatica
(gata, gatek)
priestolje,
stolac, sjedalo
Prastari nazivi i toponimi perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca .
Magjarsko
gazda (gaszda)
gazdinstvo
vlasnik,posjednik
imanje, posjed
Panonski hungarizam: imućni vlastnik poljodjelskog posjeda ili obrtnih pogona i vlasništvo nad tim, većinom kod štokavaca i prošireno pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Akado-sumersko
*genuti (se)
(genu)
pomaknuti,
razgibati
Najstariji glagol tog značenja u Europi kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
Grčko
gimnazija
(gymnasion)
viša škola,
licej, koleđ
Viša škola s profesorima i razdieljenom nastavom po predmetima.
Srbsko
gmizati
gmizavci
puziti,
gmazovi
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
gnušanje
gnušati
gadjenje,
gaditi (se)
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
gojazan
gojaznost
debeo,
debljina
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
golubara golubinjak Nastamba za pitome golube; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Grčko
gorgona
(gorgone)
velekoralj,
morsko čudovište
Veliki morski koralji iz skupine Gorgonidae; preneseno i maštovita morska čudovišta.
Keltsko
goriti, goriv
(gorit, gortha)
plamtiti,
upaljiv
Stari srednjovjeki izrazi keltskog izkona u većini naših dialekata.
Srbsko
gorljiv
gorljivost
odan, odanost,
revan, revnost
Izmjenjeno srbsko značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznato: izvorno hrv. ovo znači upaljiv, -vost pa je u društvenom kontekstu to nejasno i besmisleno.
Srbsko
gotovost spremnost,
pripravnost
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
goveče krava
govedo
Oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
grad (srb.) tuča
krupa
Ledene oborine: drugo značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznato i dvoznačno; inače u hrv. grad ne pada s neba nego se u njemu živi i stanuje.
Grčko
gramatika
(grammatike)
slovnica,kaj.
jezičnica
Klasični naziv starogrčkog podrijetla: glavni slovnički “kostur” u zakonitosti nekog jezika, na koji se nadogradjuje rječnik i ino jezikoslovlje.
Srbsko
granica grab,
lat. Carpinus
Listopadna stabla iz roda Carpinus: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno je u hrv. granica = državna ili posjedna medja, pa je tu nejasno-dvoznačno.
Keltsko
*grič
(grike)
stienjak,
kameni vrh
Starohrvatski arhaizam keltskog izkona, kod nas najviše u kajkavici i čakavici.
Srbsko
Četničko
grnčar
grnčarija
lončar,-arstvo,
int. keramika
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
*gromun, gromunje
(gomun)
zrnje, žito Zrnati plodovi, žitno sjeme; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici.
Srbsko
grtalica ralica Vozilo za odbacivanje zemlje ili sniega; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
grudi
grudni
*njedra
prsa, prsni
Prednji gornji dio tiela, osobito ženskoga gdje su sise. U hrv. je to dativ: grudi snijega (pa zvuči besmisleno).
Srbsko
gruvanje
gruvati
tutanj, grmiti,
tutnjati (se)
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Akado-sumersko
*gudo,*guda
(gud, gidda)
vepar, krmak,
krmača, svinja
Najstariji nazivi u Europi za vepra i svinju kod čakavaca i ikavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
Perzijsko
guja, gujica
(guye, guyek)
zmija,
glista
Prastari nazivi za gmizave zmijolike životinje perzijskog izkona kod Hrvata.
Magjarsko
gumb
(gombos)
hrv. *puce,
turs. dugme
Naziv panonsko-magjarskog izkona kod nas najviše u kajkavici, čakavsko-romanski: botun.
Perzijsko
gungula
(gangal)
gužva,
strka
Prastari izraz perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca već prije Turaka.
Perzijsko
gusar, gusariti
(gusar,gusarden)
pirat, gusar
pljačkati brod
Starohrvatski izrazi perzijskog izkona većinom u čakavici i ikavici.
Perzijsko
guza, guzica
(guz, guzza)
rit, dupe,
stražnjica
Prastari tjelesni nazivi perzijskog izkona.
Perzijsko
gvozd(ghozd)
*gvozdani
prašuma, đungla,
prašumski
Srednjovjeke starohrvatske rieči perzijskog izkona; od 20. stoljeća pod Jugoslavijom potisnute i zamienjene engleskim džungla, dok je raniji naziv izkrivljen u srbsko gvožđe-gvozden (željezo).
Srbsko
gvožđe
gvozden
željezo,
željezni
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).

H

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Tursko
hajde
(haydi; hadi)
hodi, daj, idi, idemo Uzvik kojim se izražava poticaj na odredjenu radnju.
Tursko
hajduk
(hayduk)
odmetnik,
pobunjenik
Ustanik protiv nasilničke vlasti ili stranih osvajača.
Srbsko
haljina
haljetak
oprava
opravica
Srbski nazivi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca): u većini hrv. dialekata (osim Vukopisa) to je oprava, osobito u kajkavici i čakavici.
Grčko
haluge
(halykos)
resine,
morske alge
Veće morsko bilje s jednolikim razgranjenim tielom (steljka) bez listova i bez cvjetova (naziv ne obuhvaća slatkovodne alge).
Tursko
hanuma gospodja,
supruga
Udana starija žena u islamskom braku. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Arabsko
hapšenje (hupšena) uhitba Privodjenje osobe sa slobode i oduzimanje slobode na temelju zakona. Ovaj prastari izraz izkonom iz antičke Mezopotamie nam je prenesen preko arabskoga, a danas je češći u srbskomu (хапшење).
Tursko
harač
haračiti
namet,*štibra,
porez,pljačkati
Turski izrazi: veliki novčani nameti i prisilni doprinosi, starije hrv. *štibra.
Tursko
harambaša
(harami başı)
drznik, (na)silnik
vodja hajduka
Nasilna, drzka osoba (takodjer i čelnik odmetnutih hajduka).
Perzijsko
*harni, neharan
(haurva, na-haurva)
zahvalan,
nezahvalan
Prastari pridjevi perzijskog izkona, kod nas od srednjeg vieka već prije Turaka.
Perzijsko
*hasna, hasniti
(hesnya, hašan)
korist, dobit,
koristiti
Prastari izrazi perzijskog izkona od srednjeg vieka kod kajkavaca, čakavaca i ikavaca već prije Turaka.
Perzijsko
*havaria
(havar)
brodolom,
nasukavanje
Starohrvatski naziv perzijskog izkona za stradanje broda, slično i njemački Havarie; srb. avarija (iz francuskog avarie).
Grčko
hebrejski
(hebraios)
židovski,
izraelski
Klasični kultivirani pridjev za židovske pojmove iz Izraela.
Grčko
helikopter
(hélix + pterón)
zrakomlat
rus. vrtilet
Letjelica koja se uzdiže okomito uvis s pomoću okretača na okomitoj osi uz velike mogućnosti upravljanja.
Grčko
(chersaios)
(Chersaea)
hercegovački,
Hercegovina
Stare srednjovjeke rieči grčkog izkona što znače “Primorsko zaledje” tj. bizantska Hercegovina i rani Hercegovci: jugo-vukovska podvala je kako su to tek novovjeke riječi tursko-njemačkog postanka.
Grčko
hereza, heretizam
heretik
(haíresis, haireȋn)
1. krivovjerje
2. krivovjernik
1. Proturječna ili nova promjena sustava vjerovanja, osobito vjerskog, koja je u sukobu s već odredjenom dogmom.
2. Osoba koja podržava ili provodi krivovjerje.
Grčko
hermafroditi
(Hermaphrodites)
1. dvospolci,
2.medjuspolci
1. Pojava česta i normalna samo kod nižih životinja npr. puževa i nekih riba, da isti imaju djelotvorne organe od obadva spola. 2. Naprotiv kod sisavaca i čovjeka su to rijedke i nefunkcionalne anomalie s nerazvijenim srednjim organima, pa su takve jedinke uglavnom neplodne i društveno izolirane.
Perzijsko
heznuti
(hez)
pogurnuti,
trknuti
Prastari glagol perzijskog izkona u kajkavici i čakavici.
Grčko
hibrid (hybrisdo, hybristes) miešanac, križanac Životinja ili biljka nastala križanjem jedinki koje pripadaju različitim vrstama (pri uzgoju ili kod bilja češće prirodno).
Grčko
hiljada
(hilioi)
tisuća,
1.000
Ranije je to bio čest naziv za 1.000 osobito kod čakavaca i kajkavaca, a štokavska tisuća je većinom novije proširena, ali u Srbiji je obratno prvo bila većinom tisuća, a sad prevladava (h)iljada.
Grčko
higiena, -nski
(hygieia,-einos)
čistoća,urednost
očišćen, uredan
Od starogrčke božice zdravlja i čistoće Hygieia: stručni medjunarodni izrazi za društveno i osobno održanje čistoće i urednosti, kao i za odlaganje smeća, odpada, izmeta, strvina i sl. Neobrazovani pomodni skorojevići kod nas odnedavna to krivo imenuju kao tzv. “ekologija” i “ekološki” (npr. “ekološka čistiona”): vidi pod > “E”.
Perzijsko
*hip (hip) tren, časak Prastari pojam perzijskog izkona kod kajkavaca, čakavaca i ikavaca.
Grčko
historiografija
(historia-graphia)
pisana poviest,
povijestna dokumentacia
To je prava pismena povijest utemeljena na poviestnoj dokumentaciji i arheonalazima. Suprotno od toga je retrohistorija ili lažno-dogovorna “povijest” koju pišu pobjednici većinom bez dokumentacie ili iz djelomične polu-dokumentacie odabrane po poželjnosti.
Indovedsko
*hitati
(hitavat)
bacati Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u čakavici i kajkavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Akado-sumersko
*hižak,*hižni
(hišaki,hišue)
ukućanin,
kućni,domaći
Najstariji nazivi tog značenja u Europi kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
Perzijsko
hlača, hlačke
(halač, halaček)
hlače
hlačice (kraće)
Starohrvatski nazivi perzijskog izkona najviše kod kajkavaca.
Mongolsko
hoblič (khoble) blanja Stolarski pribor za ravnanje i oblikovanje drvenarije; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog izkona, kod nas najviše na sjeveru u kajkavici.
Grčko
horizont (‘ορίζοντoς) obzor Kružna prividna crta koja kano granica dieli nebo i površinu Zemlje.
Mongolsko
horugva,*korugva
(horongo)
perz. barjak
srb. zastava
Znamen državne vlasti i neovisnosti, srednjovjeki naziv mongolskog izkona: kajk. horugva, čakav. korugva, ikav. barjak, srb. zastava.
Akado-sumersko
hrga,*hrgast
(harga)
gromada,
klada,trupac
Najstariji nazivi u Europi za klade i trupce kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
Gotsko
hropiti
(hrôpjan)
krkljati,
hrkati
Izpuštanje bučnih šumova pri spavanju, gušenju ili samrti; srednjovjeki arhaizam gotskog izkona u kajkavici i čakavici.
Perzijsko
hrvatski, hrvatstvo
(Haraxwati>Harauvatiš)
hrv.etno-pridjev
naša etnogrupa
Ranohrvatski etnonimi staroperzijskog praizkona, u povjestnom sliedu od halkolita: kašmirski Haraxwati > afganski Haraquati > iranski Harauvatiš > azovski Horouathos, starije kajkav. horvátski i čak. harvâški.
Englezko
huligan
(hooligan)
razbijač, nasilnik, skitnica Grub, divlji mladić sklon uništbi, nasilničtvu i sitnom zločinu; pojam se najčešće koristi za nasilne navijače.
Magjarsko
huncut
(hunczut)
spadalo, nemirnjak Dialektalni naziv za nemirnog i nestašnog mladića.

I

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Grčko
iberski
(iberikós)
španjolski
pirenejski
Što pripada Pirenejskom poluotoku ili krajnjem jugozapadu Europe, naziv po antičkim romaniziranim plemenima Iberi; naš sličan raniji pomorsko-čakavski pridjev je *hibérni.
Srbsko
igranka ples,
plesanje
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Liburničko
Ika
(Ica)
osobno ime
toponim Istre
Domaći rani arhaizam: antičko vjersko ime liburničke božice, danas čakavsko žensko ime i luka na iztočnoj obali Istre.
Baltoprusko
ikaj
(ikai)
išta
kajk. ikaj
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas najviše u kajkavici.
Srbsko
ikavština
ikavački
ikavica,
ikavski
Srbsko-vukovski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: izvorni hrvatski ikavci na selu uglavnom ne kažu “ikavština” nego ikavica (osim pravoslavnih jekavaca i vukoviziranih gradjana).
Perzijsko
*inače (inač) drukčije, osim Prastari izraz perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca.
Španjolsko
indianski
(Indios)
zapadnoindijski,
čak.*semeranski
Pridjev po crvenim domorodcima Amerike, jer se do Kolumba još mislilo da preko Atlantika leži Indija. Kod nas je starije pomorsko-čakavski: *semerânski od *Semerâj = Amerika i *Semerâne = Indianci (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Gotsko
ingir, ingirka
(hangir,hangga)
pastuh,
kobila
Srednjovjeka tudjica gotskog izkona u nekim romanskim jezicima i našoj čakavici.
Srbsko
inostran
inostranstvo
inozemni,
inozemstvo
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
iS-…, iŠ-…
iŽ- . . .
većinom: iZ- … U klasičnomu izvornohrvatskom ovaj predmetak uvijek ostaje iZ-, a ti Vukovi palatalni srbizmi su pismeno prošireni većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
iscjeliti
iscjelitelj
izliečiti,
izlječitelj
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Keltsko
*iskati
(askat)
tražiti,
pitati
Starohrvatski srednjovjeki glagol keltskog izkona u većini hrvatskih dialekata (osim Vukopisa), najviše u čakavici i kajkavici.
Srbsko
iskušenje napast, kušnja Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
isljednik
(islednik)
istražitelj Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ispoljiti izraziti,
izkazati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Ilirsko
Istra,istarski
(Histri,Histria)
Istra, Istrani,
istrianski
Domaći antički izrazi ilirskog izkona po ranom plemenu Histri.
Srbsko
istrijebiti
(istrebiti)
zatrti,
izkorieniti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
isturen izbočen,
iztaknut
Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ivica rub, obod granični bočni dio neke cjeline. U hrv. Ivica znači umanjenicu (deminutiv) osobnog imena tj. mladi Ivan, mali Ivek.
Srbsko
istupiti izaći, izdvojiti se Napustiti neku udrugu ili izaći za govornicu. U hrv. ‘istupiti’ zapravo znači otupjeti, učiniti tupim (ili preneseno poblesaviti)
Srbsko
izdanje
izdavač
naklada,
nakladnik
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
izdašan obilan Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*izlučiti
(zeluchita)
izdvojiti
izuzeti
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
iznuren
iznurenost
izcrpljen,malaksao,
izcrpljenost
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
izuzeti izdvojiti Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
izvinjenje
izvinuti se
izprika,
izpričati
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). U hrv. je “izvinuti” besmisleno jer isto znači izkriviti npr. žicu.
Srbsko
Četničko
izvitoperen pokvaren,
nastran
Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Rusko
izvjestan
(izvéstnij)
stanovit,
nekakav
Crkvenoslavenski pridjev ruskog izkona proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
izvjetriti
(izvetriti)
izpariti,
izhlapiti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
izvrdati izmaknuti, izbjeći Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

J

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
jačina snaga, jakost Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
jagnjad janjci Ovčice, mladunci od ovce (Ovis aries).
Indovedsko
jamiti, *jematva
(yamati,yamitva)
pobrati
branje-berba
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona u ikavici i čakavici, uglavnom nepoznati u inim europskim jezicima.
Latinsko
januar
(Ianuarius)
siečanj Prvi mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Perzijsko
jara, jarica
(jar, jarek)
sjenik,
jaslice
Prastari izrazi perzijskog izkona kod čakavaca i ikavaca već prije Turaka.
Srbsko
jarad kozlići Madunci od koze (Capra hircus). U Hrvatskoj tzv. ‘jariće’ imaju uglavnom pravoslavni jekavci, a kozliće kajkavci, čakavci i ikavci
Grčko
jastog
(astakos)
rarog,
prug
Veliki jestivi morski rak: izvorno grčki i čakavski astakos / jastog je s klieštima (Homarus gammarus), a štokavski (i srbski) je to drugi bez kliešta (Palinurus vulgaris) i taj noviji pomak značenja je nastao preko turske izkrivljenice “istakoz”.
Tursko
jastuk
(yastik)
perina,uzglavlje,
kaj.+ ča.tuhica
Jugo-turcizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu): Književno: perina i uzglavlje, ča.+ kaj. tuhica, ugarizam vanjkuš, ikav.-roman. kušin.
Tursko
javašluk nemar,
neodgovornost
Neodgovorno zanemarivanje obveza ili propisa. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
je ju, nju Srbska kratica od ‘nju’, dok je u hrvatskom to glagolski oblik: srb. jeste
Indovedsko
jebati
(yabhati)
obljubiti
oploditi
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona i jedan od riedkih kroz naše psovke proširen na ine balkanske jezike.
Srbsko
Četničko
jedro,
jedreni
jezgra,
jezgrovni
Središnja srž i njezin dio, stanična jezgra tiela ili atoma. U hrv. ‘jedro’ je zapravo gornji nastavak plovila na jarbolu za pogon vjetrom (kopneni Srbi uglavnom ne jedre pa nemaju problem te dvoznačnosti).
Grčko
jelinski,-nizam
(hellenikos)
helenski,-nizam,
starogrčki
To su novogrčke izkrivljenice (‘eliniko) koje su kroz pravoslavlje ušle i u srbski, a drugdje u Jugoslaviji su proširene od 20. stoljeća.
Tursko
jendek jarak, jaz,
prokop
Žlijeb za vodu izkopan u zemlji. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Grčko
jetika, -kav
(hektikos)
sušica,-čav,
tuberkuloza
Plućna bolest, naziv je pod utjecajem Bizanta češći kod otočnih čakavaca i kod pravoslavaca.
Perzijsko
*jezditi (yazdat) jahati Voziti se na ledjima konja; prastari hrvatski glagol perzijskog izkona.
Perzijsko
jezere,*jezeráča
(hezare,hezaran)
tisuću, tisućica
hiljadarka
Broj 1.000 i veća papirna novčanica te vriednosti: stari nazivi perzijskog izkona najviše kod kajkavaca.
Tursko
jorgan (yorgan) poplun
*blazina
Topla punjena posteljina; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Latinsko
jubilej
(iubilaeum)
obljetnica Proslava godine rada osobe, ustanove ili dogadjaja.
Englezko
Jugosfera
(Yugo-sphere)
Jugo-Balkanija
3. Jugoslavija
Ponovno buduće političko, gospodarsko i športsko povezivanje bivših jugo-republika + Albanija (bez Slovenije) u tzv. zajednicu “Zapadnog Balkana”.
Latinsko
juli
(Iulius, Quintilis)
srpanj Sedmi mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Latinsko
juni
(Iunius)
lipanj Šesti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Latinsko
Jupiter
(Jupiter)
*Plavušica Peti od Sunca po udaljenosti i najveći planet Sunčevog sustava sa plavkastim svjetlom; to je stariji čakavski naziv ovoga modrog planeta iz hrvatskog pomorstva, koji je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju nepomorski Srbi).
Perzijsko
juriš
(yeriš)
napad,
nalet
Stariji naziv perzijskog iskona od srednjeg vieka već prije Turaka.

K

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
Četničko
KA k, *spram ,
prama
Taj produženi srbo-balkanski veznik ka u hrv. tek iznimno zbog lakšeg izgovora stoji jedino i izključivo pred riečima koje već spočinju sa k- ili g-, ali nikako ne pred inima. Pogotovo ga nikada nema pred riječima započetim s vokalom, jer u hrv. tako ka + početni vokal izgovaraju i pišu jedino pravoslavci, pa je ovako “ka” u Hrvatskoj ranije bilo nepoznato i nametnuto tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Akado-sumersko
kabanica
(kaban)
ogrtač,*kaban,
njem.mantil
Najstariji naziv tog značenja u Europi kod ikavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski; naše pomorsko-čakavski je još isto prapovjestno: *kabân.
Tursko
kabast glomazan,
zdepast
Preveliki i nespretni predmet ili stvorenje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Rusko
kaćuša
(katyúša)
minobacač,
raketni bacač
Vojni naziv (= mala Katica) ruskog izkona iz SSSRa za kamion s raketnim naoružanjem, nastao i proširen kod nas u 20. stoljeću.
Tursko
kadar sposoban,
spreman
Pridjev za nekoga tko zna i može nešto učiniti.
Tursko
kadija sudac Službenik ovlašten za donošenje sudskih presuda. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
kajgana pražetina,
int. omlet
Zamućeno i preprženo jaje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
kajiš
(kaiš)
remen,
opasač
Kožnata traka, većinom za držanje hlača oko pojasa. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
kajkavština
kajkavački
kajkavica,
kajkavski
Srbsko-vukovski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: izvorni kajkavci na selu ne kažu “kajkavŠTina” (osim vukoviziranih gradjana).
Tursko
kajmak
(kaymak)
vrhnje,
skorup
Odstajala mliečna mast iz polukiselog mlieka. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
kajsija
(kaysi)
marelica Vrsta drvenaste voćke (Prunus armeniaca); naziv proširen u Jugoslaviji od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim rubnih sela uz bosansku granicu).
Grčko
kaktusi
(kaktos)
nopali,
kakteje
Bodljaste sočno-mesnate biljke iz američkih pustinja sadjene u Sredozemlju i u gradskim stanovima; nopal je raniji čakavsko-romanski naziv odbačen u Jugoslaviji.
Grčko
kalafat
(kalaphates)
brodograditelj,
škveranin
Graditelj drvenih brodova i jedrenjaka, većinom u čakavici.
Tursko
kalaj,
kalaisati
kositar,
pokositriti
Kovina (metal) s kemijskom oznakom Sn. Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (izim graničnih sela uz Bosnu).
Rusko
kalašnjikov
(kalašníkov)
ruska strojnica,
automatska puška
Vojni naziv ruskog izkona po prezimenu konstruktora iz SSSRa za učinkovitu poluautomatsku strojnicu, nastao i proširen po svijetu od 20. stoljeća.
Tursko
kalauz odpirač,
ramandel
Kukasti željezni pribor za otvaranje raznih starinskih brava. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
kalem navojnica
svitak, špula
Zavojnica žice ili konca na valjkastoj osovini.
Tursko
kalfa djetić,
šegrt
Pomoćnik nekog obrtnika ili učenik-vježbenik u radionici.
Tračansko
*kalac, kalić
(chalas)
lokva,
barica
Prastari izraz tračanskog izkona, kod čakavaca i ikavaca od srednjeg vieka.
Tursko
kalup uzorak,
obrazac
Uzorni model za izradu nekog predmeta ili provedbu postupka.
Srbsko
kamenjarka
(zmija ili ptica?)
poskok
(hrv. ptica)
Opasna zmija otrovnica (Vipera ammodytes): Izmjena značenja nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato. Izvorno u hrv. kamenjarka je kraška ptica pjevica (Oenanthe) pa je naziv nejasno-dvoznačan.
Grčko
kamila
(kamelos)
deva,
dromedar
Pustinjska domaća životinja, Camelus dromedarius.
Grčko
kanister
(konistrion)
posuda,
hamper
Posuda za tekućine npr. vino, benzin itd..
Srbsko
kanja škanjac,
kobac
Ptice grabljivice iz roda Accipiter; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Srbsko
kànjem k njêmu
*prama njemu
Srbo-balkanski oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *prama njemu.
Srbsko
kano, ko kao,
ča-kaj. kak,koti
“Kano” je većinom u pjesmama pravoslavnih jekavaca iz Crne Gore i iztočne Hercegovine (npr. Mi stojimo postojano kano klisurine), a sad najviše u pop-cajkama (Imam ženu kano mrenu, Jel kome kano srcu mome, itd.): Mileković (1999) to smatra srbizmom. “Kano” je uglavnom nepoznat u domaćim govorima sjeverozapadno od Cetine, što upućuje na njegov iztočni izkon. U dialektu: kajk. kak i najstarije čakav. koti.
Grčko
kantarijon
(kantharion)
pljuskavica Ljekovita biljka Hypericum perforatum od koje se pravi čaj; taj bizantinski balkanizam je kod nas proširen iz Srbije u doba Jugoslavije od 20. stoljeća, a izvorno-hrvatski je pljuskavica.
Keltsko
kantun
(kant)
ugao Pravokutni rub kuće; naziv keltskog izkona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica i ikavica).
Tursko
kapija
(kapi)
vrata,
ulaz
Ulazna vrata za pristup u neku prostoriju ili ogradjeni prostor. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Grčko
karanfil
(karyophyllon)
klinčić,
klinčac
Uresno cvieće iz roda Dianthus i skupine Caryophyllaceae, čakav. garoful i kajk. klinček. Karanfil je poturčeno i više rabljeno u srbskom, u hrv. prije nepoznat i nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Perzijko
karati, -ranje
(karapan)
psovati, -vanje,
svadjati se
Stariji izrazi perzijskog izkona, kod nas najviše kod ikavaca.
Perzijsko
karavana
(karawan)
karavana,
prometna povorka
Medjunarodni naziv perzijskog izkona za povezani niz jahača, vozila ili plovila koji putuju kao povorka.
Perzijsko
karga,*kargat
(kargah, kargar)
utovar, ukrcaj,
krcati, utovariti
Ukrcavanje robe i ljudi u brodove; raniji neromanski izrazi starohrvatskog pomorstva perzijskog izkona u čakavici i ikavici.
Keltsko
kari
(karros)
kola, vozilo vozilo s kotačima; naziv keltskog iskona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica i ikavica).
Španjolsko
karibski
caribes (Charaibi)
srednjoamerički,
čak.*mejsemerni
Pridjev španjolskog izkona po indianskom plemenu Charaibi: otočno i obalno područje srednje Amerike tj. Antilski otoci i Meksički zaljev, starije pomorsko-čakavski je to *Mejsemera i *mejsemerni (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Magjarsko
karika veriga,
turs. alka
Noviji hungarizam za već postojeći raniji hrvatski naziv: veriga (turcizam: alka).
Arabsko
karobula
(kharrub)
rogač Južna sredozemna voćka tvrdih mahuna; prastari naziv iz Egipta proširen u srednjem vieku preko arabskih Saracena i kod nas osobito u čakavici.
Tursko
kasapin
kasapiti
mesar,
zaklati
Obrtnik u klaonici ili u mesnici. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
kašika, kašikara
(kašik, kašikli)
žlica, žličarka
jesetra (riba)
Kuhinjski pribor za grabljenje jela; 1. Stroj za grabljenje pijeska iz vode;
2. Velike rječne ribe iz skupine
Acipenseridae. Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznati.
Perzijsko
katanac
(kattan)
lokot,
*samoklop
Srednjovjeki arhaizam perzijskog izkona, sada češći u Bosni i Srbiji; izvorno hrv. je starije čakav. *samoklop.
Grčko
katarka
(katergon)
jarbol,
snast
Srednjovjeki naziv grčkog izkona proširen pod Bizantom, sada većinom u srbskomu i naknadno proširen pod Jugoslavijom.
Grčko
katedrala
(kathedra)
prvostolnica,
stolna crkva
Središnja biskupska ili kardinalska crkva, većinom u glavnom gradu neke države ili pokrajine, čakav. kantridala, srb. saborna crkva.
Arabsko
katun
(ka’atun)
pastirski stan Pastirska kuća većinom od kamena uz brdske pašnjake; stara srednjovjeka tudjica iz arabskog, kod nas osobito u ikavici.
Tursko
kavez krletka,
gajba
Prostor ogradjen rešetkama za držanje domaće peradi ili inih životinja u zvjerinjaku.
Tursko
kazan (kazan) kotao Veća duboka posuda zaobljenog dna za tekućine; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
kebar (kerbe)
kebrica
kukac, insekt,
bubica
Prastari hrv. nazivi perzijskog izkona za insekte-kornjaše (Coleoptera).
Magjarsko
kecelja
(kecely)
pregača,
školska kuta
Naziv magjarskog izkona najčešći u srbskom, kod nas proširen pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Grčko
kemija (chemeia) lučba,
kemia
Prirodoznanstvena struka koja proučava elemente, spojeve i njihove reakcije.
Englesko
kengur
(cangaroo)
klokan
grč. Macropus
Veliki australski tobolčari iz skupine Macropodidae: naziv nastao iz engleskog cangaroo, izkonom od australskih Aborigina (gangaruh), kod nas proširen pod Jugoslavijom od 20. stoljeća: izvorno hrv. klokan i starije čakav. klokûn.
Srbsko
kenjkati cmizdriti,
cendrati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko
kepec
(kepecz)
patuljak,
mališan
Naziv magjarskog izkona prošireni najviše u sjevernoj Hrvatskoj.
Grčko
ker
(Κέρβερος)*
1. pas
2. lovački pas
Sisavac iz reda psolikih životinja, odnosno roda pasa (Canidae); ljudi ih koriste za razne namjene (primjerice: lov, traganje, spašavanje i dr.).
*prjema mitoložkom biću
Tursko
kesa
kesica
vreća,
vrećica
Udubljena tvorevina od platna ili papira za hranu ili sitnije predmete. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Grčko
kesten
(kastanon)
kostanj,
Castanea sativa
U hrv. je izvorno kostanj, a kesten je većinom u srbskom i proširen je od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko
kicoš
(kicosz)
gizdavac,
eng.playboy
Panonski naziv magjarskog izkona većinom u sjevernoj Hrvatskoj i Vojvodini.
Tursko
kičma
kičmenjaci
kralježnica,*hrbtenica
2. kralježnjaci
1. Koštana osovina u ledjima životinja i čovjeka;
2. Naprednije životinje s kostima
(Vertebrata): nazivi prošireni od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati.
Tursko
kijamet nevrieme,
oluja
Turcizam naknadno proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
kiosk
(kushk)
tezga,
dućančić
Priručna montažna ili pomična kućica na ulici za raznu sitnu prodaju: naziv perzijskog izkona proširen u mnogim europskim jezicima.
Mongolsko
kip
(khüb)
statua,
torzo
Plastični umjetnički prikaz neke osobe, stari srednjovjeki naziv mongolskog izkona.
Tursko
kirija zakup,
najam
Plaćanje unajmljenog prostora ili poslova po ugovoru.
Mongolsko
*kitajski
(Khattay)
kineski,
čak. *kitâjni
Srednjovjeki arhaizam mongolskog izkona kod nas većinom u čakavici, kajkavici i slovenskom (“kineski” je uglavnom u srbo-jekavskom Vukopisu). Noviji srbokorjenski oblik “kinezki” je samo formalno-lažna korienizacija iz srb. kineski, jer je u hrv. do 1. svj. rata bilo većinom: kitajski.
Srbsko
klackalica ljuljačka,
njihalka
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Mongolsko
klobuk šešir Stariji srednjovjeki naziv mongolskog izkona za pokrivalo muške glave.
Srbsko
ključati
ključanje
kipiti, kipljenje
vrieti, vrienje
Pregrijanost neke tekućine kada stvara paru i mjehure. U hrv. dialektima ‘ključati’ znači staviti ključ u bravu
Baltoprusko
kmet
(kumetis)
najamnik
bezzemljaš
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas najviše u kajkavici.
Rusko
knez (knjaz)
kneževina
ban,
banovina
Crkvenoslavenski nazivi većinom iz pravoslavlja, kod nas uglavnom prošireni unatrag u poviest iz Vukopisa pod Jugoslavijom, ranije uobičajeni hrvatski nazivi ban i banovina staroiranskog izkona, dok je izvorno hrvatski knez = niži selski čelnik ili najviše gradonačelnik.
Srbsko
Četničko
kobajagi tobože,
navodno
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko
kobasa
(kolbasza)
kobasica,
njem. vuršt
Panonski hungarizam za trajnu mesnu konzervu u crievu (nema izvorne hrv. rieči).
Srbsko
kokot pievac Mužjak kokoši. Prošireno u svim hrv. dialektima: štok. pijevac, čakav.-ikav. pivac, kajkav. pevec, a tzv. ‘kokot’ tu rabe uglavnom pravoslavni jekavci i u Hrvatskoj je taj proširen osobito od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Indovedsko
*kolati
(kolati)
kružiti
cirkulirati
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima.
Perzijsko
*kolike
(kolika)
trbobolja,
probavna bol
Ranohrvatski srednjovjeki arhaizam perzijskog izkona za bolove u trbuhu iz probavnog trakta.
Grčko
komet
(kometes)
repatica
kaj. repáča
Manja nebeska tiela Sunčevog sustava koja se sporije gibaju po izduženim elipsama i kada su bliže Suncu, od vrućine isparavaju u sjajne plinove poput dugog repa, a kad su dalje bez plina postaju nam nevidljiva (ženski: kometa = srbizam).
Tursko
komšija
komšiluk
susjed,
susjedstvo
Najbliži ini stanovnici oko neke kuće i njihovo okružje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Mongolsko
konak
(khonag)
prenočište,
pansion
Stariji naziv mongolskog izkona već prije Turaka.
Španjolsko
kondor
(condor)
andski strvinar,
čakav. supýna
Najveća leteća ptičurina iz skupine strvinara u Južnoj Americi, pomorsko-čakav. supýna.
Francuzko
kongoanski
(congolais)
srednjoafrički
čak.*medmoréjski
Medjunarodni izraz proširen iz francuskog, a srednjovjekim izkonom iz bantu-jezika (kongo). Naše je ranije pomorsko-čakavski *medmoréjski od Medmorîja = srednja Afrika (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Srbsko
koštovnik cjenik Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
kotur kolut,
kotač
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
kotva
kotvište
sidro,
sidrište
Izrazi prošireni u rječnoj polvidbi od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Tursko
kovrča
kovrčast
uvojak, lokna,
loknast
Lučno uvijeni dielovi kose.
Srbsko
kraguj sup,
orao strvinar
Grabljivice strvinarke iz skupine Gypidae (upor. Kragujevac); naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
krajobraz
krajobrazni
krajolik,
pejsažni
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Francuzko
kravata
(cravatte)
kravata Medjunarodni naziv proširen preko francuzkoga, a latinskog izkona od Croata (Hrvat) jer su prve kravate u Europi nosili naši Trenkovi panduri.
Baltoprusko
krčma
(karcema)
gostiona
restoran
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, dok je slično magjarski (korczma) tek kasnija izvedenica i naše nije hungarizam.
Tursko
kreč
krečiti
vapno,
oličiti
Pržena vapnenasta tvar za ličenje i žbukanje prostorija. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
krečnjak,krečni
(krečlik)
vapnenac,
vapnenast
Sivobiele taložne stiene od kalcita (CaCO3), glavna sastavnica našega krasa: naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat.
Srbsko
kreja šojka Ptica pjevica (Garrulus glandarius): naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
krenuti
(kreniti)
maknuti, potjerati
poći, početi …itd.
Taj noviji neodredjeni i mnogoznačni balkanizam je pod Jugoslavijom od 20. stoljeća potisnuo i zamienio cijeli niz izvornih hrvatskih glagola.
Francuzko
kreten (crétin) blesan, glupan
debil, idiot
Invalidna osoba zaostala u razvitku duševno i tjelesno, psihofizički degenerik
Srbsko
kretnja
kretanje
pomak, micanje
polazak, gibanje
Od sredine 20. stoljeća su ovi srbski balkanizmi potisnuli izvornohrvatski pomak, polazak, gibanje i micanje
Srbsko
kretanje gibanje, micanje Od sredine 20. stoljeća je taj balkanizam potisnuo izvornohrvatsko gibanje i micanje
Mongolsko
krevet (kevter) postelja Dio pokućstva koji služi za ležanje, spavanje (u sjevernoj Hrvatskoj je rani mongolizam već prije Turaka).
Srbsko
krivina
okuka
zavoj,
zaokret
Zavijanje i krivudanje puta, npr. serpentine. Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Baltoprusko
križ,*križić (skrisis,skrizits) znak križa
križ na vratu
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona: posebni balto-hrvatski oblik, jer ini Slaveni ovo tvore većinom iz osnovice krst-.
Srbsko
Četničko
krmanoš
krmanjenje
kormilar,
kormilarenje
Srboidni izrazi prošireni u rječnoj plovidbi od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati.
Srbsko
kroza,kròzanj
kròzame
kroz njêga
kroz mêne
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je skros i čakavski skrôzi.
Srbsko
krst
krstaš
križ,
križar
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
krš,
krški
*kras
kraški
Vapnenasti kras i pripadni kameni reljef. Naprotiv u hrv. ‘krš’ (kršje) izvorno znači lomljavu i porazbijane komade (ruševine i ini otpad), a ne reljefni kras.
Srbsko
Četničko
krtola gomolj,
krumpir
Gomoljasto povrće (Solanum tuberosum): naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
kuburiti oskudievati,
životariti
Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko
kukolj
(konkoly)
korov,
čak.prelog
Panonski naziv magjarskog izkona za korovno bilje vrtova i oranica.
Perzijsko
kukovlje
(kukalar)
stienjak,
grič, greben
Prastari reljefni naziv perzijskog izkona za tornjasto stienje na Dinarskom krasu.
Mongolsko
kukúrni, kukrika
(kukünur,kukrükh)
modro-ljubičast,
perunika (Iris)
Stariji srednjovjeki mongolizmi azijskog izkona uglavnom u čakavici: tamnomodro-ljubičasta boja i takvo tamno cvijeće (ne tek plavo).
Srbsko
kukuvija sovina, sovuljaga Velika vrsta sove (Bubo bubo) s pernatim ‘ušima’ na glavi.
Tursko
kula
(kule)
utvrda,
toranj
Zidinama ogradjena nedostupna zgrada u obliku tornja.
Grčko
kulap, kulaf
(kolpos)
pučina,
ocean
Čakavsko-ikavski izrazi za otvoreno more predromanskog izkona.
Tursko
kuluk
kulučiti
prisilni rad,
ča-kaj.vahta,vahtat
Turski izrazi za prisilni rad, starije čakav. i kajkav. iz gotskoga: *vahta, vahtati.
Magjarsko
kum, kuma
(koma)
kum, kuma,
čak.sutal, sutla
Panonski naziv magjarskog izkona za svjedoke pri krštenju i vjenčanju.
Perzijsko
kumek
(kumek)
seljak,
kaj. mužek
Starohrvatski arhaizam perzijskog izkona, najviše u kajkavici.
Tursko
kumra
(kumri)
grlica Divlja ptica pjevica koja guguće (Streptopelia decaocto); naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Grčko
kunjado, -ada
(kouniados,-da)
stric, strina,
rođak,-kinja
Rodbinski nazivi grčkog izkona u čakavici i ikavici.
Perzijsko
*kup, kupek
(kup, kupek)
hrpa, gomila
hrpica
Prastari naziv perzijskog izkona u kajkavici, čakavici i slovenskom.
Ilirsko
Kupa, kupski
(Kolapis,Colapianus)
rieka Kupa,
pokupski
Domaći antički izrazi ilirskog izkona po plemenu Colapiani (iz grčko-rimskih zapisa).
Akado-sumersko
*kupica,kupička
(kupatar)
čaša, čaška,
šalica
Najstariji naziv tog značenja u Europi u kajkavici i čakavici: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski, uz Jadran još: *žmulić (iz perzij. zmulek).
Srbsko
kupus, kupusni
kupusav
zelje, zeljni
zeljast
“Kupusni” oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijetki uz bosansku granicu i kod pravoslavnih jekavaca (u hrv. jedino pogrdno: kupusara = poderana knjižurina).
Mezopotamsko
*kurúza, kurùzni
(kuruza,kurustu)
srb. kukuruz,
kukuruzni
Prvu kuruzu su kod nas donesli arabski pomorci u Dalmaciju već u srednjem vieku prije Kolumba, starosemitski u Mezopotamiji: kuruza = krmivo. Tzv. kukuruz je nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije je u Hrvatskoj taj oblik nepoznat.
Mongolsko
kusast (khuse)
kusonja(khuson)
skraćen,očerupan
očerupanac
Cjelina kojoj je dio odsječen ili pokidan: stariji srednjovjeki mongolizmi azijskog izkona.
Tursko
kusur sitniš, novčići Sitniji kovani novac i ostatak koji se vraća nakon uplate. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Latinsko
kvazi-
(quasi)
lažno-, nadri-
nazovi-
Ovaj romanski predmetak iz latinskoga znači: nalik, poput, lažno i sl. (u smislu prividne imitacie ili podvale).

L

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
lađa
lađar
brod (riečni),
brodar
Srbski nazivi prošireni u riečnoj plovidbi od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj slabo poznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Latinsko
laguna, lagunski
(lacuna,lacunaris)
polumore,
bočata voda
Primorsko poluslano jezero s uzkim rukavcem do mora; u novije doba se zbog vukovskog neznanja romanizama u našoj turističkoj promičbi i obični zaljevi imenuju tzv. “lagunom”.
Perzijsko
lak, -iranje
(lak, šelak)
lak,
premaz
Rieči perzijskog izkona proširene u mnogim europskim jezicima.
Tursko
lakrdija
lakrdijaš
glupost,
šaljivac
Šaljenje, komedija, neozbiljne izjave i njihov govornik.
Grčko
lampa, lampaš
(lampas)
svjetiljka Priručna i prienosna naprava za osvjetljavanje u mraku.
Grčko
lampada, lampati
(lampáda,lampetáo)
sievanje, sievati
bliskanje,*bliskati
Izrazi grčkog izkona za noćni odsjev munja na moru, najviše u čakavici i ikavici.
Grčko
lanterna, -ternist
(lamptér,-roûchos)
svjetionik
svjetioničar
Veća zidana zgrada na obali ili otoku s jakim signalnim svietlom i stalnom posadom svjetioničara (manje obalno svietlo na stupu bez ljudi: feral).
Srbsko
laprdati blebetati,
blezgariti
Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
laštiti
(lascita)
polirati
glancati
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Španjolsko
latinoamerički
(latino-americano)
južnoamerički,
čak. *zahôjni
Pridjev po većinskim doseljenicima Južne Amerike uglavnom iz romanskih zemalja južne Europe. Kod nas je starije pomorsko-čakavski: *zahôjni od *Zahôje = Južna Amerika (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Tračansko
*laz, lazje
(laza, lazas)
progala,
čistina
Sječina ili prirodna čistina unutar veće šume, naziv tračanskog izkona u kajkavici i čakavici.
nepoznato
lažac, lažov, levat lažljivac Osoba koja namjerno govori neiztinu.
Srbsko
leb
lebac
kruh,
krušćić
Srbski nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dok u hrv. hljebac izvorno znači štrucu kruha.
Grčko
leksikon, -sikalni
(lexikón, lexikós)
veći riečnik
čakav. velikâz
Izrazi starogrčkog podrietla, danas znače veliki enciklopedijski riečnik, čakav. *velikâz.
Liburničko
*leut
(lembul)
jedrilica
manji jedrenjak
Domaći rano-pomorski arhaizam: manji drveni brod na jedra i vesla. Prvi su ga gradili jadranski Liburni pred oko 2.500 god. s ranim nazivom lembul, potom kopirali Grci kao lembos, a na Jadranu se dosad održao kao leut ili levut.
Taliansko
levant (levante)
levantinac
(Blizki) iztok
iztočnjak
Talianske tudjice najviše u čakavici, za iztočni vjetar i pučanstvo iztočnog Sredozemlja. Veliko: Levant = iztočno Sredozemlje, prednja Azija (politički tzv. Blizki iztok, Orient).
Grčko
lezbijka
(Lesbikê)
istospolka,
kajk. lezbâča
Lesbikós = starogrč. “koji pripada egejskom otoku Lesbos”, gdje su po antičkoj predaji zajedno živjele čudne ženske bez muškaraca: novije preneseno na ženske istospolke, kajkav. lezbâče.
Srbsko
lice
lični
osoba
osobni
Pojedina osoba ili uredska stranka. Naprotiv u hrv. to znači samo obraz na glavi (ne čovjeka), pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Ilirsko
Likota, lički
(Likko,licavus)
Ličanin, Lika,
gorska Hrvatska
Domaći antički izrazi ilirskog izkona iz plemena Japoda (po grčko-latinskim zapisima).
Arabsko
limun
(limûn)
int. citron
*četrun
Medjunarodni naziv arabskog izkona za voćni agrum Citus limonum, starohrvatsko-čakavski: četrun.
Latinsko
lingvicid
(linguam occido)
jezikomor,
ubojstvo jezika
Uništavanje nekoga materinskog jezika prisilom većine njegovih govornika za prielaz na ini različiti jezik: hrv. jezikomor, jugobalkanska izkrivljenica – “lingvOcid”.
Latinsko
lingvistika
(lingua,lingulaea)
jezikoslovlje
kaj. jezîčnica
Humanistička znanost koja poredbeno proučava jezične veze, pravila i njihov povijestni razvitak: kajk. jezîčnica, arhaj.čakav. zaykôvje.
Srbsko
lišćari bjelogorica,
listače
Listopadno drveće; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Keltsko
lokva
(loche)
mlaka,
barica
Starohrvatski arhaizam keltskog izkona (raširen već prije Austrougarske).
Magjarsko
lopov
(lopos)
lupež, tat,
kradljivac
Panonski hungarizam većinom kod štokavaca proširen pod Jugoslavijom, izvorno hrvatski je: lupež (čakavski) i književno kradljivac.
Srbsko
lozinka *zaporka Rieč ili izraz koji dopušta prolaz u neki zabranjen prostor ili na stranicu medjumrežja (Web).
Indovedsko
*lučiti
(lucati)
odvojiti
rastaviti
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima.
Englesko
lukati
(to look)
proviriti,
škiljati
Stariji hrvatski glagol englezkog izkona, najviše u kajkavici.
Indovedsko
*luknja
(lokanya)
rupa
otvor
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima, kod nas najviše u kajkavici i čakavici.
Taliansko
lungomare obalna cesta
čakav. nizkje
Talianska tudjica bez vukovskog jugo-prievoda: znači popločanu obalnu cestu ili makadamski put za šetnju uz more i prilaz kupalištu, starohrvatsko-čakavski = nizkje.

Lj

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
-ljev,-ljeva
-ljevo
-ov, -ova
-ovo
U hrvatskomu pridjevski nastavak na –ljev uglavnom ne postoji i to je noviji pravoslavni rusizam nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća: npr. “Tomislavljev” je u hrv. normalno Tomislavov.
Srbsko
ljiljak šišmiš,
*netopir
Leteći noćni sisavci iz skupine Chiroptera. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ljubopitljiv znatiželjan,
radoznao
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

M

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Arabsko
magazin
(makhzan)
skladište,
spremište
Izvorno arabskog izkona: zgrada za spremanje oružja ili razne robe, u novije doba i američki naziv časopisa.
Srbsko
magnovenje časak, tren Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Latinsko
maj (Maius) svibanj Peti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Tursko
majdan rudnik,
kamenolom
Udubina za izkopavanje kamenja ili raznih rudača. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
majmun (maimon)
majmunisati
jopac, opica
glupariti
Čovjekolike tropske životinje (Primata), ovi majmunski turko-balkanizmi su nam nametnuti tek pod Jugoslavijom u 20. stolj., ranije nepoznati: sloven. i staroslav. opica, kajkav. jopec i čakav. šimja. Srbo-balkanski glagol znači ponašati se kao tzv.”majmun” = hrv. glupariti.
Perzijsko
makar
(magar, makhar)
premda,
iako
Prastari hrv. izraz perzijskog izkona.
Tursko
makaze
(makaz)
škare,
nožice
Metalna naprava za rezanje platna i papira. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Baltoprusko
*malin,*melin
(malins)
mlin
vodenica
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas osobito u dialektima najviše u čakavici (malin) i kajkavici (melin).
Perzijsko
mamek
(mamek)
mamica
majčica
Starohrvatski deminutiv perzijskog izkona najviše kod kajkavaca.
Tursko
mamuza ostruga Nožni pribor jahača za podbadanje i ubrzanje konja. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Grčko
manastir
(monasterion)
samostan,
kloštar
Zatvorena vjerska zajednica s neženjama, čakav. mostir i kajkav. kloštar (manstir je većinom srbski).
Grčko
mandrać
(mandrakion)
lučica,
portić
Manje i zaštićeno pristanište za čamce, u čakavici i ikavici.
Tursko
marama, maramica (mahrama) rubac, rubčić Pokrivalo ženske glave, ili manje za brisanje nosa.
Arabsko
maraška
(marah)
višnja
lat. Cerasus
Južni čakavski naziv voćke Cerasus domestica: na Sredozemlju i Jadranu proširen još u srednjem vieku preko Arapa, antičkim izkonom iz rane Mezopotamije.
Arabsko
marcipan
(martabân)
bademov kolačić Naziv srednjovjekog podrijetla iz arabskoga za razne slastice premazane bademovom kremom: prvotno pravljene u Indiji i zatim preko Arapa došle u Europu.
Latinsko
Marijan
(Marianus)
Marijin,
marianski
Romanski posvojni pridjev i muško ime u kršćanstvu od Marije, Majke Božje.
Perzijsko
*marjan, Marjan
(maryah, maryann)
junak,
morski vuk
Ranohrvatski arhaizam perzijskog izkona, kao osobno ime i toponim (npr. splitski Marjan).
Perzijsko
Marjane-Marjane!
(Maryanni – Maryanni !)
dalmatinska
pomorska himna
Ranohrvatski arhaizam praperzijskog izkona kao bojna himna arijskog plemstva: “Maryanni-Maryanni !” je na svijetu najstarija klinopisom zapisana himna s notama prije 3.500 godina iz rane Mezopotamie (zato jugoslavisti i doseljeni iz Bosne to izvrću u turcizam: Merjane-Merjane = Koralji-koralji!).
Latinsko
Mars
(Mars)
*Rumenica Četvrti od Sunca po udaljenosti i hladniji planet crvenkaste boje iza Zemlje; to je stariji čakavski naziv ovoga crvenog planeta iz hrvatskog pomorstva, koji je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju nepomorski Srbi).
Magjarsko
marva
marvinski
stoka,
stočni
Suvišni hungarizmi za već postojeće i dobre hrvatske izraze: stoka i stočni.
Latinsko
mart (Martius) ožujak Treći mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Srbsko
mastilo crnilo,
nj. tinta
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
maškara
(maskharat)
krinka
krabulja
Proslava pod krinkama, krabuljna povorka npr. za mesopust (karneval).
Arabsko
matun
(matun)
opeka, cigla Sušena i pečena kockasta glina za gradnju; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici i ikavici.
Tursko
megdan
(meydan)
bojište,
sajmište
Trg za sajmove, takodjer i bojno polje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
melem pomast Ljekoviti premaz za vanjsku uporabu; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
merda, merdina
(merd, merdane)
govno, izmet,
peder, gay
Raniji predromanski izrazi perzijskog izkona.
Tursko
merdevine ljestve, lojtre Paralelne kose daske ili metalne šipke sa spojnicama za penjanje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (u čakavici: merdevina = govnarija).
Arabsko
merjan, merdjan
(merdjanun)
koralj Balkanski turcizam arabskog izkona.
Grčko
meteorit
(μετέωρος)
kriesnica Manja lutajuća tiela kao usijano sjajno kamenje koje pada s noćnog neba; njihov domaći kajkavsko-čakavski naziv kresnice/krisnice je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju Srbi).
Grčko
meteorolog, -ija
(metéora + logos)
čakav. vrimeslôv
čak. vrimeslôvje
Nazivi grčkog izkona za stručnjake i znanost koji prognoziraju vrieme i proučavaju klimu: kod nas nema domaćih jugoštokavskih naziva, a hrvatsko-čakavski su to vrimeslôvi i vrimeslôvje (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju Srbi).
Latinsko
meza (mensa)
meziti
zakuska,
okusiti
Manja gozba i stol za zakuske. Proširen pučki naziv od Slovenije do Bosne već prije Turaka.
hiperjekavizam
“mijera”
mijerit
mjera
mjeriti
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. mira, kajkav. mera, čakav. *ferša (etrur. fersu).
hiperjekavizam
“mijesec”
mijesečni
mjesec
mjesečni
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, kajkav. mesec, ikav. misec, čakav. *mec.
Latinsko
mimoza
(mimosus)
akacija (prava) Bodljasta tropska stabla ili grmovi iz pustinja Afrike i Australije koji cvatu zimi i kod nas rastu samo uz južni Jadran, gdje ih kopneni laici krivo brkaju za tzv. ‘mimoze’ (jer prava botanička Mimosa kod nas raste rijetko uglavnom u stakleniku).
Arabsko
minaret
(manara)
islamski toranj,
bošnj. munara
Uski-visoki toranj uz islamske bogomolje (džamije), gdje pri vrhu mujezin (ili novi zvučnik) poziva na dnevne molitve (namaz): ‘minaret’ je turski, a ‘munara’ novo-bošnjački od arabskog izvornika ‘manara’.
Tursko
minđuše naušnice
rinčice
Metalni nakit na ušima žena i mornara. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Englezko
minimarket turs. “dućančić”
čak. malamèšet
Sitna prodavaona ili prodajni kiosk: u Vukopisu tudjica “dućančić” (turs. dukkanli), starohrvatsko-čakav. malamèšet.
Ranosemitsko
*misirski
(Misr)
egipatski,
čak. *misîrni
Srednjovjeki arhaizam arabskog izkona izvorno nastao iz ranoegipatskog, kod nas najviše u pomorskoj čakavici i crkvenim tekstovima.
Grčko
mitra
(mithra)
kruna,
tijara
Istočnjački naziv za počasnu kapu ili krunu raznih čelnika.
Srbsko
mjera
(mera)
postupak
poduhvat
Poduzimanje djelatnosti za rješenje nekog problema. Naprotiv izvorno u hrv. to znači premjer ili mjerenje, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i besmisleno.
Indovedsko
mletački,Mlečani
(Mlecchiana)
venecianski
Venecianci
Izrazi Mlečani i mletački izvorno nisu slavenski, nego su starijega indovedskog podrijetla iz Mlecchiana u značenju: tudjinski, strani.
Španjolsko
moreški,maurski
(Moriscos)
arabski,
sjevernoafrički
Pridjev španjolskog izkona i još ranije izvorno iz starogrčkog Mauroi (tamnoputi), uglavnom za stanovnike sjeverne Afrike; od toga je korčulanska ratna igra “Moreška” (i istoimena slična Moresca iz Korzike).
Srbsko
moreuz tjesnac,
morska vrata
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Bizantsko
Morlaci,morlački
(Mauroblachoi)
Balkanci, Vlahi,
balkanski,vlaški
Dvoznačni izrazi: srednjovjeki bizantski naziv grčkog izkona za sjevernije romanizirane domorodce na Balkanu (potomci Ilira i Tračana); kasnije talianski izkrivljeno Morlacchi obrnuto znači doseljeno neromansko pučanstvo Balkana.
Magjarsko
mrcina
(marczana)
ljenoba;
životinjski lješ
Kod nas dialektalni naziv za lijenčinu ili životinjsko truplo.
Srbsko
“mrgara”
mulgarium
margar,
složeni tor
Izvorno iz latinskoga mulgarium (= muzilište) je kamenim suhozidom pregradjeni složen stočni tor (obor) s više pretinaca: izvorno čakavsko-hrvatski se to zove margâr, ali su ovo unitarni vukovci odnedavna 1980tih prekrstili u srboidni “mRgar”. (Kod Srba je ušlo drukčije kroz vlaško-rumunjski kao “mrgara” = ‘mlečna ovca’).
Srbsko
mrmak 1.kukac rovac
2. svizac
1. Štetni podzemni kukac Gryllotalpa, grize i uništava povrće; 2. Planinski glodavac svizac (Marmotta), živi na sniežnim vrhovima: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
mucati, mutav
(mucate, mutai)
zastajkivati
prekid govora
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona.
Tursko
muhur žig, pečat Pribor za udaranje ovjerenih pečata na pisma i trgovačku robu. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Gotsko
munjen, -enost
(munan)
sulud,
blesav, -avost
Raniji srednjovjeki germanizam gotskog izkona u nekim romanskim jezicima, a kod nas najviše u čakavici i ikavici.
Arabsko
mušur, mozur
(mušurun)
siga,
ledenica
Viseći led zimi ili od vapnaste sedre u špilji; stara srednjovjeka tudjica u ikavici i čakavici preko arabskoga iz Mezopotamie, a novije poturčeno ‘mozur’ u Bosni.
Tursko
mušterija kupac, klient Osoba koja kupuje u trgovini ili dolazi u ured i ordinaciju.
Srbsko
mutljaga petljanje,
prtljanje
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

N

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
nada, nadâme
nadâse
iznad,nad mêne
(iz)nad sebe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *zgor (mene, njega).
Srbsko
nadmen umišljen,
uobražen
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nadmetanje natječaj Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
nafta
(neft)
zemno ulje,
petrolej
Rudna tekućina koja se dobiva iz podzemlja za gorivo. Naziv arabskog izkona proširen u mnogim europskim jezicima.
Srbsko
nag, nagost gol, golotinja Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*nahero
(nahiri)
ukoso,
nakrivo
Stup ili gradjevina nagnuti na jednu stranu. Stariji izraz perzijskog izkona poznat u hrv. dialektima od srednjeg vieka već prije Turaka.
Srbsko
nahođenje prosudba,
procjena
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nakaradan nakazni,
nagrdan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
namaz
( صلوة )
molitva (islam)
hrv. premaz
1. U islamu: dnevna molitva i klanjanje. 2. Klasično-izvornohrvatski: ljekoviti namaz tiela za kožne i ine bolesti.
Grčko
nana metvica Ljekovite biljke iz roda Mentha od kojih se pravi čaj, pepermint, itd.; taj bizantinski balkanizam je kod nas proširen iz Srbije u doba Jugoslavije od 20. stoljeća, a izvorno-hrvatski se zove metvica.
Tursko
nanule natikače, sandale Drvena obuća s gornjim vezicama. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
napici
(plur.napitak)
napitki
napitci
Srboidni izkrivljen plural nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Hrvatima je to uvrjedljiva vulgarna psovka u značenju: na stidnici (vagini).
Perzijsko
naranča (narangi naranga) naranča
srb.pomorandža
Vrsta agruma iz Indije (Citrus aurantium), raniji neromanski naziv perzijskog izkona.
Indovedsko
*narav, naravan
(narah, naravat)
priroda
prirodan
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona, većinom nepoznati u inim europskim jezicima (pod Jugoslavijom prognan iz Hrvatske i zamijenjeni srbskim: priroda,-dan).
Perzijsko
narda
(nard)
greda
pregrada
Starohrvatski izrazi perzijskog izkona kod kajkavaca i slavonskih Šokaca.
Srbsko
naredni idući,
sliedeći
U tom značenju proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Povrh toga u hrv. isto znači zapovieđeni pa je smiešno i nesmisleno.
Rusko
narječje, -ečni
(rus. naréčije)
dialekt, -talni,
srb.dijalekat,-atski
Oblici ruskog izkona prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom: jugoslavenski vukovci razlikuju više narječje i niži dijalekat, – ali u inim europskim jezicima su to istoznačnice (s poddialektima).
Srbsko
naročit
naročito
osobit, -ta,-to,
izrazit, -ta,-to
Oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nasušni potrebit,
svagdanji
Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca), ali je tu dvoznačan u vezi suše.
Perzijsko
natašte
(našte)
gladan,
prije jela
Jutarnja glad nakon budjenja prije prvog obroka.
Srbsko
naTc-…, naTk-…
naTs- . . .
većinom: naD- …
iznaD- …
U klasičnomu izvornohrvatskom ovaj predmetak ostaje (iz)naD-, a ti Vukovi asimilacijski srbizmi su pismeno prošireni većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
natenane potanko,
podrobno
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
natociljati podvaliti,
nasamariti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). U hrv. surječju zvuči dvoznačno i nesmisleno kao: na to ciljati (gadjati: srb. nišaniti).
Srbsko
naučnik
naučnički
znanstvenik
iztraživač
Stručnjak u znanstvenim proučavanjima. Naprotiv u hrv. to znači obrtni šegrt ili kalfa bez akademske naobrazbe, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
nauditi naškoditi,
naštetiti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
nautika
(nautike)
plovidba,
pomorstvo
Pomorska struka za vještine plovidbe i pripadne pomorske škole.
Vedsko
*navakir, naukir
(navacara, naukarna)
kapetan,
pomorac
Prapoviestni naziv indovedskog izkona možda prenesen i preko grčkoga nauarchis, sada većinom u čakavici.
Perzijsko
navigati, *navje
(navidan,navaya)
ploviti morem,
eskadra, flotila
Starohrvatski srednjovjeki izrazi perzijskog izkona u čakavici i ikavici, ali ‘navje’ u srb. znači sablast pa je zato pod Jugoslavijom od 20. stoljeća izbačeno iz Hrvatske.
Perzijsko
*navoz
(navaza)
lučki dok,
škver
Prastari hrv. naziv perzijskog izkona za brodsko ležište u brodogradilištu.
Srbsko
nazad
nazadni
natrag,
natražni
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
nazor, nazrijeti
(nazar,nazarden)
pogled, uvid
uvidjeti
Starohrvatski izrazi perzijskog izkona.
Srbsko
neću,nećeš,neće
nećemo, nećete
ne ću, ne će
ne ćemo,ne ćete
Srboidno spojeno pisanje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nedokučiv nedostižan,
neshvatljiv
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nedotupavan glupav,
blesav
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
nejač
nejačad
djeca,
slabići
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Baltoprusko
*nekaj,*nikaj
(nekai,nikai)
nešto,
ništa
Srednjovjeki arhaizmi baltopruskog izkona, kod nas najviše u sjeverozapadnoj kajkavici.
Grčko
neologizam
(neos-logos)
novotvorba,
nova rieč
Naziv grčkog izkona za novo stvorene izraze o novijim pojmovima nekog jezika.
Srbsko
neprijatan neugodan,
neukusan
Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
neprikosnoven nedodirljiv,
nepovrjediv
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Ilirsko
Neretva, -tvanski
(Naron,Narontios)
rieka Neretva,
neretvanski
Domaći antički izrazi ilirskog izkona po grčko-rimskim zapisima.
Srbsko
Neretljani,
neretljanski
Neretvani,
neretvanski
Od 20. stoljeća pod Jugoslavijom je sve u svezi Neretve sustavno posrbljeno jer tu velika Srbija treba izbiti na Jadran preko srbskih “Neretljana”: srb.”Neretljanska kneževina”= hrv. Neretvanska banovina, “neretljanske lađe”= neretvanski brodovi, itd.
Srbsko
neubrojiv
neubrojivost
neodgovoran,
neuračunjiv,-ost
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
neumitan neminovan,
neizbježan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
nezajažljiv nezasitan,
gramzljiv
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
nipodaštavanje priezir,
podcjenjivanje
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*niska
(niska)
ogrlica,
(Sv.) krunica
Ranohrvatski srednjovjeki arhaizam indovedskog izkona najviše u ikavici; sličan srb. pridjev ženskog roda: niska = hrv. nizka.
Tursko
nišan
nišaniti
cilj, *meta,
gadjati
Oznaka tzv. mušica na oružju ili fotonapravi za ciljanje u metu. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
niza, nîzame
nîzanj
niz, niz mêne
niz njêga
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *zdol (mene, njega).
Španjolsko
nopal
nopalera
kaktus, -sarnik,
zbirka kaktusa
Čakavsko-romanski nazivi španjolskog izkona za mesnato-bodljaste biljke (Cactaceae) iz američkih pustinja i za njihove zbirke ili primorske vrtove kakteja
Skandinavsko
nordijski
(Nordisk)
skandinavski
sjevernoeuropski
Pridjev skandinavskog izkona: naš raniji pomorsko-čakavski je *tohórni od *Tohorâje = Skandinavija i *Tohorâni = Skandinavci (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Srbsko
novčanik listnica,
novčarka
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Latinsko
novembar (November) studeni Jedanaesti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.

Nj

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
nj, unj
zanj
njega, u njêga
za njêga
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je *vu njêga i čakavski *va njêga.
Skandinavsko
njoki
(knokk)
valjušci
čak. šurlice
Prehrambeni naziv tjestenine ranogermansko-gotskog podrijetla: jugo-vukovska je podvala kako je to iz “talianskoga” – koji kao jezik u to rano doba uopće još ni ne postoji (tad se u Italiji još govori latinski !).

O

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
obazriv obziran,
oprezan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
obezbjeđenje
(obezbeđenje)
zaštita,
osiguranje
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
obim obseg,
prostranstvo
U hrv. je to dativ od obje pa zvuči dvoznačno i nejasno: Značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato.
Srbsko
Četničko
objeda
(obeda)
kleveta, *potvorba
ogovaranje
Zlonamjerno prenošenje laži da se nekomu naškodi. Naprotiv je u hrv. to genitiv od ‘objed’ (ručak), pa u hrv. surječju ta ‘objeda’ zvuči besmisleno.
Srbsko
obrazovanje naobrazba,
obrazovanost
Oblik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
obučen
obučenost
naučen, uvježban
uvježbanost
Tko je obrazovan i treniran za neki posao. Naprotiv u hrv. to većinom znači odjeven i odjevenost (tko nije gol), pa u hrv. surječju to uglavnom zvuči besmisleno i u Hrvatskoj tako govore pravoslavni jekavci.
Srbsko
obznana proglas, objava Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
odaja
(oda)
prostorija
dvorana
Veća svećana soba za prijeme.
Srbsko
odašiljač
odašiljati
predajnik,prenositi,
odpravnik
Antenski toranj za radio i televiziju: srbski izrazi nametnuti pod Jugoslavijom, hrv. predajnik i prenositi.
Srbsko
odcjepiti,-ljenje
(otcepiti,-plenje)
odvojiti,
odvajanje
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
odjenuti, -vanje
(odenuti,-evanje)
obući, navući,
oblačenje
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
odlagati
odlaganje
odgadjati,
odgoda
Izmienjeno značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznato: izvorn hrv. to znači odbaciti (npr. smeće) pa je dvoznačno i nejasno.
Srbsko
odojče dojenče
djetešce
Sitno jednogodišnje diete koje još sisa. U hrv. ovo ne znači ljudsko diete, nego mladi praščić na ražnju pa zvuči nesmisleno.
Srbsko
Četničko
odstojanje razmak,
udaljenost
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
odstraniti
(otstraniti)
ukloniti,
odmaknuti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*odsukati
(udsuka)
odvući brod
maknuti s obale
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
odsustvo izočnost,
dopust
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
odudarati odskakati,
izdvajati se
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
odvajkada oduviek,
odavno
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Rusko
odvažan, -žnost
(otvážnij,otvážnost)
hrabar, smjel,
hrabrost,smjelost
Izrazi ruskog izkona kao književne posudjenice, najviše prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Tursko
odžak (ocak)
odžačar
dimnjak,
dimnjačar
Ciev za odvod dima i obrtnik koji to čisti. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
ogled
ogledni
pokus, probni,
pokusni
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
ogledalo *zrcalo Staklo sa srebrenastom prevlakom ostraga, koja daje odraz slike ispred sebe.
Srbsko
okačen
okačiti
obješen, -siti,
prikvačen,-čiti
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
okidač *odponac,
upaljač
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
oklagija valar Drveni valjak u kuhinji za razvlačenje tiesta. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
okretač
okretanje
vrtilica, obrtač
vrtnja, obrtanje
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): *vrtnja i vrtilica su potisnuti ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona (vartana, vartula).
Latinsko
oktobar (October) listopad Deseti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Latinsko
oltar
(altare)
žrtvenik
svetište
Najsvetije mjesto u kršćanskoj crkvi gdje svećenik obavlja misno slavlje: rimski izvornik je kod nas nedavno bio očuvan imenom šćakavskog sela Oltare kod Senja (od Jugoslavije “Oltari“).
Tursko
oluk
(oluk)
žlieb,
okapnica
Metalni žlieb oko krova za kišnicu: balkanski naziv turskog izkona, nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
omaška,
omanuti
promašaj, -šiti,
propust, -stiti
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
omladina
omladinski
mladež,
mladežni
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
onđe
onde
tamo,
onamo
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
onomad nekoć,
jednom, davno
Rieč proširena tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
oP- . . . oB- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
oprečan suprotan,
protivni
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
opredijeliti
(opredeliti)
odabrati,
odlučiti
Glagoli prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
oran voljan,
spreman
Pripravan i sposoban za neki posao. U hrv. surječju to zvuči nejasno i dvojbeno, jer isti taj izvorni pridjev već odavna označuje izorano polje.
Latinsko
orientalni,-ntalac
(orientalis)
iztočni, -čnjak
čak. zihódni
Što pripada daljem Iztoku i iztočnoj Aziji (blizkoiztočni = levantski); naš raniji pomorsko-čakavski izraz je zihódni od Zihòd = Orient (odbačeno u Jugoslaviji jer to nemaju nepomorski Srbi).
Magjarsko
orsag
(orszag)
država,
srb. zemlja
Naziv magjarskog izkona u sjevernoj Hrvatskoj, najviše u kajkavici.
Mongolsko
oroslan
(oroslan)
lav,
veća zvier
Naziv u sjevernoj Hrvatskoj, srednjovjeki izvorni mongolizam oroslan u kajkavici, a novija magjarska izkrivljenica “orslan” (orszlan) u štokavskom.
Tursko
ortak suradnik,
partner
Osoba koja zajedno suradjuje u nekom poslu i trgovini. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
osion
osionost
drzak,-skost,
nasilan, -je
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
oskrnaviti
oskrnavljen
obezčastiti,
obezčašćen
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
osmanlijski
(Osmanli)
otomanski,
veleturski
Veleturski tj. koji pripada novovjekom Osmanlijskom sultanatu (hrv. Otomansko Carstvo) u jugozapadnoj Aziji i na Balkanu, čiji su islamski vladari (sultani) bili iz dinastije Osmanli.
Srbsko
osmatrač
osmatrati
motriti, motritelj
promatrač
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
ostrvo,
ostrvce
otok, otočić,
školj
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ošamutiti
ošamućen
omamiti,-mljen,
smutiti, -ućen
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
oštriga
(ostreion)
kamenica Jestiva okrugla morska školjka (Ostrea edulis), većinom čakavski naziv grčkog izkona.
Srbsko
oT- . . . oD- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
Četničko
otadžbina
otadžbinski
domovina,
domovinski
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
otkačen
otkačenost
čudan,svojeglav,
svojeglavost
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
otkrovenje odkriće,
objava
Rieč proširena tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
otok (medicinski) oteklina,
nateklina
Bolesni podliev krvi na tielu. U hrv. pravi otok znači manji dio kopna okružen morem (srb. ostrvo), pa pri medicinskoj uporabi zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
otpušač vadičep,
otvarač (boce)
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ovaplotiti
ovaploćen
ostvariti,
ostvaren
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ovejan lukav,
prepreden
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat: isti kajkavski znači vjetrovit, zameten sniegom.
Srbsko
ovđe
ovde
simo,
ovamo
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
ozljeda, -diti
(ozleda, -diti)
rana, raniti
povrjeda, -diti
Oštećenje tiela u obliku natučeno-nateklog ili prekinutog krvavog otvora. U srb. se rana i raniti izbjegavaju jer tamo znače hranu i hraniti (bez h).

P

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
Četničko
pacov štakor Štetan kućni glodavac iz roda Rattus. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*pačiti
(pashyati)
smetati
priečiti
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u čakavici i kajkavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
padaline (-vine)
padavinski
oborine
oborinski
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća kroz jugo-meteorologiju, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
pajdaš (padaš)
pajdašia (padašan)
prijatelj, drugar,
prijateljstvo
Priateljski istomišljenici od povjerenja i njihov medjuodnos. Stari izrazi perzijskog izkona u Sloveniji, Zagorju, Kvarneru i dalmatinskoj Zagori.
Grčko
palača
(palatos)
dvorac,
veća zgrada
Velika gradjevina, većinom svečano uredjena.
Grčko
palamida
(pelamys)
polanda Čakavski i ikavski naziv grčkog izkona za veliku plavu ribu Euthynnus pelamys (polanda je talianskog izkona).
Grčko
paleontologia (palaios-ontos-logos) biologija fosila,
priroda izumrlih
Prijelazna prirodna znanost izmedju biologije, prapoviesti i geologije, koja proučava izumrlo bilje i životinje + fosilne ljude (prije pisane povijesti), pa obuhvaća: paleobotaniku, paleozoologiu, paleoantropologiu i paleoekologiu (medjuodnose raznih fosila i njih spram praljudi i predpovjesnog okoliša), a iz tog iskustva može prognozirati i budući redoslijed promjena (futuristika).
Grčko
palme
(palámê)
žumare
srb. paome
Tropska južna stabla iz skupine Arecaceae (Principes), na vrhu s velikim lišćem i većinom jestivih plodova, kod nas sadjene na Jadranu: Domaći čakavski naziv žumare obuhvaća poluotporne subtropske palme s okruglo-lepezastim lišćem (dok ine s dugim razperjanim listovima izvorno nemaju hrv. naziva).
Grčko
palmira
(palmýra)
zapadna žumara
američka žum.
Američke poluodporne palme u više vrsta iz subtropskog roda Sabal s okruglo-lepezastim listovima, kod nas sadjene uz Jadran.
Tursko
pamuk mjehurac,
bumbak
Tropska biljka Gossypium, koja ima gusto-dlakavi plod s nitima za proizvodnju tkanina i vate. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj malo poznat, u slovenskom, kajk. i čakav. većinom bombaž ili bumbak.
Magjarsko
pandur
pandurski
redarstvenik,
policajac
Suvišni hungarizmi u šatrovačkom slangu, za postojeći hrvatski naziv redarstvenik + medjunarodno: policajac (iz grčkog).
Srbsko
pantljika vrpca,
traka
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
para
(pare)
novac,
sitniš
Novčanice za plaćanje i sitnije kovanice. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim pravoslavnih jekavaca).
Grčko
paradajz
(paradeisos)
rajčica,
pomidor
Američko povrće crvenih plodova, Lycopersicum esculentum.
Grčko
paraliza
(paralysis)
ukočenost,
oduzetost
Bolest gibanja koja prisiljava na nepomičnost udova ili cielog tiela.
Srbsko
paramparčad krhotine
komadički
Rieč nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
parazit,-tski
(para-sitos)
krvopija,
nametnik,-ički
Živa bića koja ne žive samostalno u prirodi nego u drugima (npr. bakterije, gliste) ili na njima kao gamad i sišu im krv.
Tursko
parče komadić, odrezak Izmrvljena ili isjeckana cjelina na manje djeliće. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko
parip
(paripa)
pastuh,
muški konj
Panonski hungarizam većinom kod štokavaca proširen pod Jugoslavijom, izvorno hrv. je: pastuh.
Grčko
partenogeneza
(parthenogenesis)
djevorodnost,
bezočinstvo
Izravno radjanje potomaka bez oca niti spolnih dodira: zbog ubrzanog množenja je to vrlo često kod nižih životinja osobito račića i kukaca koji time stvaraju masovne invazije, ali to normalno izostaje kod svih biljaka i viših životinja npr. sisavaca.
Srbsko
pastrmka pastrva Jedna od najboljih i skupih sladkovodnih riba (Salmo trutta). U Hrvatskoj tzv. ‘pastrmke’ love uglavnom pravoslavni jekavci, a pastrve kajkavci, čakavci i ikavci.
Grčko
patriot(a)
(patriotes)
domoljub,
rodoljub
Osoba koja čuva, brani i radi za svoju domovinu i zavičaj (patriota = srbski oblik).
Tursko
pazar
(baza’ar)
tržnica,
sajmište
Javni trgovački prostor za brojne prodavaone.
Baltoprusko
pažnja, paziti
(pazira,pazinat)
pozornost
paziti
Izrazi baltopruskog izkona, izvorno povezani s ranoperzijskim: pazur.
Keltsko
pecaroš (pesk)
pecanje
ribič
ribičija
Starije nazivlje keltskog izkona u slatkovodnom ribarstvu na našim riekama i jezerima.
Srbsko
pećina
peštera
špilja,
čak. *garma
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rjedji (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
pedofil
(paido-philos)
“djecoljubac”,
napasnik djece
Nastrani ljudi (većinom muški) koji napastuju, spolno muče i zlorabe maloljetnu djecu za zadovoljavanje svojih izkrivljenih nagona.
Srbsko
pelcovati ciepiti (se) Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*peljar, pelati
(peyar, pelate)
vodič,
voditi
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona u kajkavici i čakavici.
Tursko
pendžer
(pencere)
prozor,
poneštra
Ostakljeni otvori na kući za osvjetljenje i prozračivanje. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Grčko
perivoj
(peribollon)
šetalište,
veći vrt
Veći javni park s posadjenim drvećem i uredjenim stazama.
Keltsko
peška (pesk) ribolov, ribarenje Lov na ribe, ribarski obrt; naziv keltskog iskona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica).
Tursko
peškir ručnik Hrapava ili resasta tkanina za otiranje mokrih ruku i tiela nakon pranja. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
picigati
(picidan)
peckati,
zadirkivati
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona.
Perzijsko
pidjama
(pajama)
spavaćnica Medjunarodni naziv perzijskog izkona za spavaće rublje.
hiperjekavizam
pijega
pijegav
pjega, *pirga
pjegast,*pirgav
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. piga, čakav. maća, kajk. *pirga.
hiperjekavizam
pijesma
pijevat
pjesma
pjevati
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. pisma, čakav. *pysan, kajk. *pesen.
Gotsko
pimpek,*pimpač
(pimpas)
kita,
muški ud
Ranogermanski arhaizam gotskog izkona, kod nas najviše u kajkavici i čakavici (pimplîn).
Srbsko
pipničar
pipničarka
gostioničar,-rka,
konobar, -rica
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*pir, pirnici
(pir, pirusi)
svadba
svatovi
Ranohrvatski predslavenski arhaizam perzijskog izkona.
Grčko
pirat, -ski
(peirates)
gusar
gusarski
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Akado-sumersko
*pirga,*pirgan
(pirga, pirig)
pjega, mrlja,
pjegav,flekast
Najstariji nazivi tog značenja u Europi kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski, a kajk. veliko Pirga = Orionova maglica (odbačeno u Jugoslaviji jer to nemaju Srbi).
Tursko
pirinač
pirinčan
riža,
rižin
Vrsta južne žitarice, Oryza sativa. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
pirjan, pirjati
(birjan,birjaden)
pržen, pečen
pržiti, peći
Starohrvatski izrazi perzijskog izkona.
Grčko
pirun
(perone)
vilica,
srb. viljuška
Kuhinjski pribor za jelo, naziv grčkog izkona uz Jadran.
Srbsko
Četničko
pismena dopisi, izprave
podnesci
Srbski naziv nametnut tek od 20. stoljeća kroz jugo-administraciju, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pištati
pištaljka
zvižditi, -daljka
fućkati, -kaljka
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
pitar
(pitharis)
tegla, lonac za cvieće Posuda sa zemljom za uzgoj raznog bilja i cvieća.
Srbsko
pitati
pitanje
toviti, tov
šopati, -anje
Izmienjeno srbsko značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj je to samo = upitati i upit.
Baltoprusko
pizda
(pizda)
stidnica
vagina
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kroz naše psovke proširen i u ine balkanske jezike.
Grčko
placa
(platea)
trg,
tržnica
Slobodan prostor usred grada za javne skupove i trgovanje, čakavski naziv uz Jadran.
Akado-sumersko
plahta,plahtica
(pahatar)
roman. lancun,
turs. čaršav
Najstariji naziv tog značenja u Europi u kajkavici i hrv. standardu: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski, uz Jadran romansko-čakav. lancun (u Bosni i Srbiji tursko: čaršav).
Grčko
planet (πλανήτης) svjetlica Hladnija i manja nebeska tiela bez vlastitog žara, koja se vrte oko Sunca (i inih zviezda); stari čakavski naziv ‘svitlice’ kod jadranskih mornara od Visa do Kvarnera se javno rabio u našem pomorstvu za pomična nebeska tiela do 20. stoljeća, ali je odbačen u Jugoslaviji (jer ga nemaju nepomorski Srbi).
Grčko
planeta (πλανήτης) gatalica U balkanskoj izkrivljenici ženskog roda: proročanski znak ljudske sudbine u zvjezdogatanju (astrologiji); takodjer i papirić s najavom budućnosti što ga izvlači zamorčić kod uličnih Roma.
Srbsko
plovka
plovan
patka, raca
patak, racan
Ptice iz skupine Anatidae: srbski nazivi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pobrđe gorje, brda Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
poda, podâme
podâte
ispod,pod mêne
ispod tebe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *spod (mene, tebe).
Srbsko
pòdanj
podâse
pod njêga
pod sêbe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *spod (njega, sebe).
Srbsko
Četničko
podesiti
podesan
prilagoditi,
uzkladiti, -djen
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
podilaziti udvarati,
laskati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
podozrenje sumnja,
dvojba
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
podstrek
podstrekavati
huškanje,
huškati, potaći
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
podudaran
podudarnost
sukladan,
sklad, slaganje
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko
pogača
(pogacsa)
srb. lepinja,
arab. somun
Razvaljano prženo tiesto, slično i starije je perzijski: bagača.
Rusko
pogrom(pogróm)
pogromaš
progon
progonitelj
Nazivi ruskog izkona najviše prošireni u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati.
Srbsko
pogružen snužden,
tužan
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
pohaban, -ati
(habilar)
ofucan, ofucati
izlizati se
Rieči izkonom iz antičke Mezopotamie, do nas prenesene preko arabskoga.
Srbsko
pojata koliba
*kliet, šupa
Naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
poklon
pokloniti
dar
darovati
Davanje uzdarja nekomu. Naprotiv u hrv. to većinom znači klanjanje (vjersko ili vladaru), pa u hrv. surječju ‘poklon’ zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
Četničko
pokoljenje
(pokolenje)
naraštaj
generacija
Skupina vršnjaka sličnih godišta. Naprotiv u hrv. to znači nešto u svezi klanja (kao kolinje), pa u hrv. surječju to zvuči glupo i zastrašujuće.
Srbsko
pokondiren umišljeni,
skorojević
Izraz nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pokretni
pokretnost
pomičan, gibljiv
pomičnost
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pol
polni
spol
spolni
Muški i ženski rod s pripadnim plodilima. Naprotiv u hrv. pol znači vrh i dno globusa tj. sjever-jug (ne čovjeka).
Grčko
policija(politêia)
policajac (politeoménos)
redarstvo,*sigurba,
pozornik, stražar
Medjunarodni nazivi starogrčkog izkona, kajkav. policaj, ikav. policjot, a starije čakav. *sigurba.
Grčko
polihistor
(poly-historikos)
mnogoznalac,
čak. šetesapjent
Grč. polihistor = intelektualac koji pozna razne struke ili puno jezika, sveznajući, romansko-čakav.= šetesapjent.
Srbsko
polovni *rabljen,
trošen
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pometnja zbrka
nered
Naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pomjeriti
(pomeriti)
pomaknuti
premjestiti
Promieniti mjesto neke stvari. Naprotiv u hrv. to izvorno znači uzeti mjeru tj. izmjeriti ili premjeriti, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
pomoliti se izviriti
pokazati se
Izmienjeno srbsko značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj posve nepoznato: izvorno hrv. isto znači samo izgovoriti molitvu.
Srbsko
ponaosob posebice,
zasebno
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
pontski (pontikós) crnomorski Što je povezano sa Crnim morem i sjeveroiztokom Sredozemlja: rani antički izraz starogrčkog izkona.
Srbsko
porijeklo
(poreklo)
izkon
podrietlo
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
porodica
porodični
obitelj,obiteljski,
lat. familija
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
posilni slugan
podložnik
Srbska rieč prošrena od 20. stoljeća kroz jugo-vojsku, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Rusko
posljednji
(poslédnij)
najzadnji
krajnji
Crkvenoslavenski pridjev ruskog izkona iz pravoslavlja nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
postepen postupan,
gradualan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
postojbina
postojbinski
zavičaj, -čajni
rodni kraj
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
posvojni genitiv posvojni pridjev Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
pošto jer, zbog U srb. je to razložni prilog. Naprotiv u hrv. to znači ‘koliko nešto košta’, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
poT- . . . poD- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
potčinjen podložan,
podvrgnut
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
potkošulja majica Srbska rieč nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
potok, potočni
(pattoku, vipatoku)
jarak
jaz
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona (jugoslavisti podmeću da je iz magjarskog – jer nemaju ini Slaveni).
Srbsko
povinovati (se) podložiti se
podvrgnuti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
povjerioc
(poverioc)
povjerenik,
vjerovnik
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
povratiti
povraćanje
bljuvati,-vanje
rigati, -anje
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
povraz
(pervaz)
tunjica,
eng. flaks
Starohrvatski naziv perzijskog izkona od srednjeg vieka za ribarsku nit na kojoj su vezane udice.
Srbsko
pozadi iza, otraga, ,
odostrag
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
pozni
pozno
kasan
kasno
Srbske rieči nametnute tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
pozor
(pazur)
pažnja,
pozornost
Starohrvatski naziv perzijskog izkona od srednjeg vieka i na glagoljici (Vukovi jugoslavisti zbog izbacivanja to lažno navode kao noviji rusizam).
Srbsko
pozorište
pozorje
kazalište,
glumište
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
praktičan
(praktikos)
primienjen,
uporabni
Većinom knjiški pojam grčkog izkona u gradskom govoru.
Srbsko
praštati
praštanje
oprostiti
oprost
Odpuštanje nekih grijeha ili zaborav zlodjela. Naprotiv u hrv. to izvorno znači praskanje i tutnjava oružja u ratu ili gromova u oluji, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Indovedsko
*pravica, -ičan
(pravicar)
pravda
pravedan
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona većinom u kajkavici i čakavici, pod Jugoslavijom od 20. stoljeća prognani iz Hrvatske i zamijenjeni za srb. “pravda”.
Srbsko
pravobranioc
-branilaštvo
odvjetnik
odvjetništvo
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
praziluk
(prason)
porjak,
poriluk
Povrće Allium porrum: naziv grčkog izkona proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat.
Srbsko
praznik *blagdan, svetak,
ved. bhagadana
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
prčiti
(paracit)
izturiti,
iztaknuti
Prastari glagol perzijskog izkona u čakavici i kajkavici.
Perzijsko
prditi (paradata) zasmrditi Prastari hrv. glagol perzijskog izkona za puštanje probavnog vjetra.
Srbsko
Četničko
prečaga pregrada,
pretinac
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prečnik promjer,
lat. radius
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
preda, predame
predate
pred,pred mêne
pred têbe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je spret i čakavski *sprid (mene, tebe).
Srbsko
predanj
predase
pred njêga
pred sêbe
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je spret i čakavski *sprid (njega, sebe).
Srbsko
predan odan,
*harni
U tom značenju proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj samo kod pravoslavnih jekavaca. Povrh toga je “predan” dvoznačno-nejsno jer u hrvatskom izvorno znači izdan-dostavljen.
Srbsko
predmnijevati
(predmnevati)
predvidjati
očekivati
Glagol nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
predostrožnost
predostrožan
oprez, oprezan,
*pozor, pozoran
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
preduslov preduvjet,
predpostavka
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
preduzeće
preduzetnik
tvrdka, poduzeće
poduzetnik
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati.
Srbsko
Četničko
preimućstvo nadmoć, prednost Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
preklani
prekolane
predlani
pred 2. god.
Srbsko značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato: izvorno hrv. preklani = zaklani, uklani.
Srbsko
prema u smislu,
po nekomu
Značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznato: isto izvorno u hrv. znači prostorno gibanje u smjeru nečeg (čakav. i kajk. prama), pa je dvoznačno i nejasno.
Srbsko
premetačina pretres
pretraga
Naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prenavljati se
prenavljanje
pretvarati se
izigravati
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
preT- . . . preD- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
prethodni prijašnji,
raniji
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pretskazati
pretskazanje
predvidjeti,
proročanstvo
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pretstavka podnesak
prigovor
Naziv nametnut od 20. stoljeća kroz jugo-administraciju, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pretšasni
pretšasnik
raniji, prvotni
predhodnik
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
preturiti
preturen
izvrnuti,
prevrnut
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pretvoran
pretvornost
licemjeran
dvoličnost
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
prevazići
prevaziđen
nadmašiti,
prevladan
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prevejan
prevejanost
prepreden,
lukavost
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
pribrežje
pribrežni
primorje,
obalni
U hrv. to isto znači drugo (padine brda) pa je nejasno-dvoznačno. Ovako je prošireno tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
prignati
(parignanti)
natjerati
utjerati
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
prikačiti pričvrstiti,
zakvačiti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
priležan
priležnost
marljiv
marljivost
Rieči nametnute tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prinadležan
prinadležnost
pripadni
prihod, berivo
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Englezko
printer
jugosrb.štampač
novo: pisač
čakav. tipâr
Stroj za izpis teksta u tiskari i računalu, novokovanica: pisač, jugosrb. štampač, starohrvatsko-čakav. tipâr.
Indovedsko
*pripelati
(paripelate)
dovesti
privesti
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u kajkavici i čakavici, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
prirodnjak
prirodnjački
naravoslov,*-lovni
prirodoslovac,-vni
Srbske rieči nametnute tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznate.
Srbsko
pristanište
pristanišni
luka, pristan
lučki
Rieči proširene uglavnom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dosta riedke.
Srbsko
prisustvo nazočnost,
prisutnost
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
privreda
privredni
gospodarstvo
gospodarski
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prljav
prljati
nečist, zmazan,
onečistiti
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
promaja propuh Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
promrdati prodrmati
razgibati se
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prost jednostavan
običan
Tko je prosječan ili nekompliciran. Naprotiv u hrv. to većinom znači bezobrazan i neodgojen, pa u hrv. surječju ovo zvuči smiešno i nesmisleno.
Indovedsko
*prosukati
(sukavat)
proburaziti
probadati
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u ikavici i čakavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
protezati se
protezanje
pružati se,
prostirati, -nje
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati osim kod pravoslavnih jekavaca (u hrv. proteza => štaka pa sve zvuči nesmisleno).
Srbsko
protuha skitnica,
pustolov
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
proturiti
proturati
*narinuti
podmetati
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
providan
providno
proziran
jasan, jasno
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
provod
provodadžija
zabava
svodnik, *snubok
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
pule, pulić
(pule)
magarčić,
tovarić
Mladunac magarca, rani naziv perzijskog izkona u ikavici i čakavici.
Perzijsko
pusa, pusiti
(busek,busidan)
poljubac,
poljubiti
Starohrvatski srednjovjeki izrazi perzijskog izkona očuvani najviše u kajkavici i čakavici.
Srbsko
pustara ledina,
ugar
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
prustopašan
pustopašnost
nestašan,-šnost
razuzdan, -nost
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
puzavica povijuša, liana
penjačica
Rieči nametnute od 20. stoljeća kroz jugo-botaniku, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).

Q

R

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Akado-sumersko
*rabiti
(rabu)
koristiti,
upotrebljavati
Najstariji glagol tog značenja u Europi većinom kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
Srbsko
računar
kompjuter
računalo,
kompjutor
Nazivi nametnuti pod Jugoslavijom.
Latinsko
radio (radius) 1. krugoval
2. krugovalnik
1. Telekomunikacijski sustav za prienos znakova i zvukova s pomoću strujnih magnetskih valova.
2. Prijamnik koji prima valove iz krugovalne postaje prjeko krugovalnog odašiljača.
Tračansko
raka (rakas) grobnica Izgradjeni veći grob od kamena; arhajska tudjica tračanskog izkona.
Tursko
rakija
(raki)
*žganica,
dropica
Destilirano alkoholno piće dobiveno iz groždja, šljiva ili inog voća: turcizam najviše kod štokavaca i čakavaca, a kajkavski: *žganica.
Srbsko
Četničko
ranac brocak, ruksak,
naprtnjača
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
raS-…, raŠ-…
raŽ- . . .
raZ- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
Četničko
rashodovan odpisan,
iztrošen
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
raskrsnica razkrižje,
prekrižje
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
raslinje raslinstvo,
rašće
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
rasol
(rasul)
salamura
slani sok
Starohrvatski naziv perzijskog izkona: lažnokorienski “raz-sol” je promašen, jer je ovo cjeloviti iranizam a ne novija složenica.
Srbsko
Četničko
rasparčan
rasparčati
raztrgan, -ati,
razkomadan,-ti
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
raspust dopust,
god. odmor
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
rast
rastovina
dub, dubovina,
hrast,-stovina
Listopadna stabla iz roda Quercus i njihova drvna gradja: nazivi većinom prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj malo poznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno je u hrv. rast = porast (rastenje), pa je to nejasno-dvoznačno.
Srbsko
rasturen
rasturiti
raztjeran, -ati,
razoren, -riti
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
rastvor
rastvoriti
otopina, otopiti,
raztopina
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). Povrh toga to “rastvoriti” u hrv. je nejasno-dvoznačno jer izvorno znači otvoriti dupla vrata.
Srbsko
ravan sličan
podjednak
Što približno naliči drugomu. U hrv. to znači samo plosnat ili zaravnjen, pa u hrv. surječju tako u poredbi zvuči nesmisleno.
Srbsko
razblažen
razblažiti
razrijeđen,
razrijediti
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
razmjer
(razmera)
mjerilo,
omjer
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
razmrdati razgibati,
razklimati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
razuđen razčlanjen,
razveden (obala)
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
rđa, rđav
rđati
hrdja, -av,
hrdjati
Trošne oksidirane kovine prekrite smedjom ili zelenkastom prevlakom: oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
reci
plur.od redak
redci,
retci
Oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. je to imperativ od glagola reći – reci!, pa je u hrv. kontekstu besmisleno.
Grčko
retrohistorija
(rethron-historia)
dogovorna poviest, lažna polupoviest Retrohistorija je lažno-dogovorna “povijest” koju unatrag pišu pobjednici većinom bez dokumentacie ili iz djelomične polu-dokumentacie odabrane po poželjnosti (često uz zakonske zabrane revizionizma). Suprotno od toga je prava pismena povijest ili historiografija, utemeljena na poviestnoj dokumentaciji i arheonalazima.
Grčko
retrohistorik
(rethron-historikos)
naručeni povjesnik, podobni historičar Naručeno-dogovorni “povijesničar” koji piše poželjnu povijest po diktatu vladajućeg režima tj. iz djelomične (ili krivotvorene) polu-dokumentacie odabrane po ideopolitičkoj podobnosti. Suprotno od toga je kritički revizionist koji se drži poviestne dokumentacie i arheonalaza (pa često ima problema jer je u dvoličnim državama to čak zakonom kažnjivo).
Latinsko
revizionist
(revideo,revisum)
kritički povjesnik, nepodobni historičar Proturežimski i nepodobno-kritički historik koji se drži poviestne dokumentacie i arheonalaza, – pa često ima problema jer je u dvoličnim državama to čak zakonom kažnjivo. Suprotnost je naručeno-dogovorni “povjesničar” koji piše poželjnu povijest po diktatu vladajućeg režima tj. iz djelomične (ili krivotvorene) polu-dokumentacie odabrane po ideopolitičkoj podobnosti.
Tursko
reza zasun, kračun Zatvarač na vratima kao plosnata šipka koja se povlači.
Latinsko
ricinus (Ricinus) skočac Ljekoviti subtropski grm, daje purgativno ulje za otvaranje i u većoj količini je otrovan.
Srbsko
ripanje kašalj,
krkljanje
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*risati
(drisati)
crtati Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u kajkavici i čakavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima (odbačen pod Jugoslavijom u 20. stoljeću i zamienjen srbskim crtati.
Indovedsko
*rivati, rinuti
(rinvati, rnuti)
turati, turiti
srb.gurati,gurnuti
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona, uglavnom nepoznati u inim europskim jezicima (odbačeni pod Jugoslavijom od 20. stoljeća i zamienjeni srbskim gurati).
Perzijsko
rozga
(rezegi)
vinjaga
vriježa loze
Starohrvatski naziv perzijskog izkona za mlade ogranke loze koji se zakorjenjuju i stvaraju nove trsove (srb.-turs. tzv. “čokote”).
Srbsko
ručak
ručati
*objed,
objedovati
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (kajk. obed, čakav. obid).
Tračansko
*rudan (rudas) slatkovodni rak Rakovi koji žive u riekama i jezerima; arhajska tudjica tračanskog izkona, uglavnom u čakavici.
Englesko
ruflati
(to ruffle)
kuštrati,
pročešati
Stariji hrvatski glagol englezkog izkona, najviše u kajkavici.
Srbsko
rukovodstvo
rukovodioc
uprava, -vitelj,
nadstojnik
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
rvač, -rvanje
rvati se
hrvač, -anje,
hrvati se
Športska disciplina nadmetanja snagom: oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom (da ne naliče na Hrvate), ranije u Hrvatskoj nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).

S

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
SA s, uz
ča-kaj.*pri
Taj produženi srbo-balkanski veznik sa u hrv. zbog lakšeg izgovora stoji jedino i isključivo pred riječima koje već spočinju sa s- ili z-, ali ne pred inima. Pogotovo ga nikad nema pred riječima započetim s vokalom, jer u hrv. tako sa + početni vokal izgovaraju i pišu samo pravoslavci (i Jugoslaveni), pa je ovako “sa” u Hrvatskoj ranije bilo nepoznato i nametnuto tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Srbsko
sa- … s- …
su- …
Većina takvih složenica (najviše glagola) s početnim sa-… u hrv. su tudji balkanski srbizmi jer te uglavnom moraju imati samo početno s-… ili su-… Jedina prihvatljiva hrv. iznimka je Sabor što je po izkonu arhaični iranizam iz perzijskog: sabha.
Njemačko
sablja
(Sabel)
mač Naziv germanskog izkona za bojno sječivo, izvorno hrv. je mač.
Srbsko
saborni prvostolni
katedralni
Pridjev za glavnu episkopalnu crkvu u državi. Naprotiv u hrv. to znači samo parlamentarni ili skupštinski (u svezi državnog Sabora).
Perzijsko
*sadrîna,osedriti
(sadrah, sedrata)
atol, koraligen,
ovapniti,skameniti
Starohrvatski srednjovjeki izrazi perzijskog izkona u čakavici i ikavici za razne koraljne naslage i postupak ovapnjenja.
Srbsko
saglasan
saglasnost
sporazuman,
suglasan, suglasje
Oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Domorodačko
sagopalma
(Sago-palm)
sagovac
cikasica
Naziv izkonom od malajskog “sâgu“: crnogorične golosjemenjače prividno nalik palmi iz tropskog roda Cycas: brašnavo oguljeno deblo bez kore se jede poput kruha, sadjena za ukras u Dalmaciji.
Srbsko
sagorjevanje
(sagorevanje)
izgaranje Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
sahatkula
(sahat-kule)
javni sat,
čak. *urila
Veći javni sat na tornju (ili stupu), naziv najčešći u Bosni a u hrv. većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu); čakav. istoznačnica indovedskog izkona uz Jadran: *urila.
Srbsko
Četničko
sahrana
sahraniti
pogreb, pokop
pokopati
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
sajen
(saye)
garav,
čadjav
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona već prije Turaka (ikavica i čakavica).
Tursko
saksija tegla, pitar Posuda sa zemljom za uzgoj raznog bilja i cvieća. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim pravoslavnih jekavaca).
Tursko
samar (samarci)
samardžija
sedlo,
sedlar
Turcizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj vrlo rijetki (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
samsir
(semsar)
posrednik,
prekupac
Poslovni čovjek koji posreduje ili suradjuje; stari srednjovjeki naziv perzijskog izkona, kod nas osobito u čakavici i ikavici.
Mongolsko
sandale
(zandal)
natikače Otvorena laka obuća s remenima; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona.
Tursko
sanduk
sanduče
kovčeg, škrinja
škrabica, kutija
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
sànjim
sànjom
s njîme,
s njôme
Srbo-balkanski oblici nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
saobraćaj, -jni
saobraćajac
promet, prometni,
prometnik
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
saopćiti, -ćenje
(saopštiti,-tenje)
obaviest, -iti,
priopćiti,-enje
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
saosjećanje
(saosećanje)
sućut,
suosjećaj
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
sardina
(sardes)
sardelica,
srb.srdjela
Sitna plava riba iz roda Clupea, koja se lovi u morskim jatima.
Srbsko
sasa 1. moruzgva
2. šumarica
1. Skupina mekanih morskih koralja s brojnim pipcima (Actiniaria).
2. Rano proljetno cvieće iz roda Anemone s više srodnih vrsta.
Arabsko
sat
(saat, tur.sahat)
dobnjak,dobnik*
Lika: klepetalo
Poturčeni naziv prvotno arabski = razmak 1h + pripadni mjerač vrjemena: ličko “klepetalo”, čakav. dobnik* i urýlo, kajk. dobnjak => sad živi govor: Medjimurje, Celje i Vrbovec kod Zagreba – ali prognani u 20.st. pod Jugoslavijom (srb. časovnik). Kao mjera: čak. ura, kajk. vura.
Srbsko
sàtim s tîme Srbo-balkanski oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Latinsko
Saturn
(Saturnus)
Zelenica Šesti od Sunca po udaljenosti planet zelenkaste boje okružen velikim prstenom; to je stariji čakavski naziv ovoga zelenog planeta iz hrvatskog pomorstva, koji je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju nepomorski Srbi).
Srbsko
saučešće
sažalenje
sućut Izraz proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
saučesnik
saučesnica
sudionik,
sudionica
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Ilirsko
Sava, savski
(Saos, Savius)
rieka Sava,
posavski
Domaći antički izrazi ilirskog izkona (po grčko-latinskim zapisima).
Srbsko
Četničko
saznanje spoznaja Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
sedef biser Dragulj koji u kućici stvaraju školjke bisernice.
Arabsko
*sedra, sedreni
(sadr, sedrata)
kamenac,
ovapnjenje
Prastari hrv. izrazi arabskog izkona za vapnenaste naslage iz vode (noviji turcizam = bigar).
Srbsko
sedmica
sedmični
tjedan,
tjedni
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dosta riedke (najviše kod pravoslavnih jekavaca).
Latinsko
sekcija
(sectio)
odjel
srb.odsjek(odsek)
Antički naziv latinskog izkona za izdvojeni dio nečega.
Srbsko
sekirati (se)
sekiranje
uznemiriti (se),
uzrujati, uznemirba
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Španjolsko
sekvoja
(sequoya)
mamutovac,
velečempres
Veliko i najstarije stablo (Sequoiadendron giganteum) iz Sjeverne Amerike, kod nas rjedje sadjeno ili ponekad pobrkano s inim uvoznim čempresovkama (Cupressaceae).
Tursko
Seldžuci,-učki
(Selcuk,Selcukli)
Praturci
praturski
Ranije tursko pleme što je još u srednjem vieku osnovalo prvu tursku državu u jugozapadnoj Aziji kod Kurdistana; u novom vieku ih zamjenjuje jača dinastija Osmanlije koji proširuju islamski sultanat (carstvo) na zapadu do Balkana.
Srbsko
Četničko
sem *izim, osim Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
seoce selce, *ves
zaselak
Oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije čakav. *vas i kajk. *ves.
Latinsko
septembar (September) rujan Deveti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Perzijsko
serdar
(zerdar)
vojskovođa,
zapovjednik
Visoki vojni čelnik; stariji naziv perzijskog izkona poznat već prije Turaka, osobito u Dalmaciji.
Srbsko
shodno sukladno,
u smislu
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Mongolsko
sibirski
(Sabirli)
sjevernoazijski,
čak.*baršadîni
Medjunarodni izraz turko-mongolskog izkona; naš stariji arhaizam je pomorsko-čakavski: *baršadîni, tj. Baršadîn = Sibir (ili malo: bršadîn = ledana – iz perz. baršidan).
Akado-sumersko
*sigúrba,siguràča
(sigguru,siggurat)
straža, garda,
fibula,ziherica
Najstariji nazivi tog značenja u Europi većinom kod čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
Srbsko
sijalica žarulja Naziv proširene pod Jugoslavijom, inače u Hrvatskoj riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
sijaset
silesija
mnoštvo, puno Oznake za gomilu i poveću količinu nečega. Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
sika (sika) greben, hrid Prastari naziv perzijskog izkona za kamenu morsku plićinu opasnu u plovidbi.
Grčko
sinteza, -etski
(synthesis,-etikos)
spajanje, spojni,
sklopidba, -dben
Medjunarodni izrazi starogrčkog izkona: novije = spajanje i spojni, arhaično sklopidba i sklopidben.
Tursko
sirće
(sirket)
ocat,
kvasina
Kiseli tekući začin; naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
sistem,-mski
(systêma)
poredak,
sustav,-avni
Medjunarodni naziv starogrčkog izkona češći u srbskomu, a hrv. je to većinom sustav i sustavni (ili politički: poredak).
Tursko
skela, skelar
(iskele)
splav, plovilo
splavar
Priručno drveno plovilo većinom na riekama. Naprotiv izvorno u hrv. skela oduviek znači rešetkastu armaturu na novogradnjama i skelar je gradjevni radnik, pa je u hrv. surječju ta plovna skela smiešna i nesmislena.
Pragermansko
skot
(skatr)
stoka
mladunac
Obći naziv stoke i posebno životinjskog mladunca: rani srednjovjeki germanizam pragermanskog izkona.
Keltsko
*skunkač
(scunc)
žabica,
punoglavac
Starohrvatski arhaizam keltskog izkona, najviše u kajkavici.
Srbsko
sladostrast pohota,
razbluda
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
slatkiši,
poslastičarnica
slastice,
slastičarna
Jugo-srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim pravoslavnih jekavaca). Tzv. “slastičarnica” je isto noviji hibrid u srbohrvatskom jugojeziku iz 20. st., kao naknadni križanac izmedju srb. poslastičarnica i izvornohrvat. slastičarna.
Baltoprusko
slavić,slaviček
(salavis)
slavuj
lat.Luscinia
Ptica pjevica Luscinia megarhynchos: srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, stariji dialektni oblici najviše u čakavici (slavić) i kajkavici (slavîček).
Srbsko
slušaoc slušatelj,
slušalac
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Englezko
smog zamagljenost
čak.*zabušje
Zamagljen i štetan zagušljivi zrak većinom u onečišćenim gradovima; starije čakav. *zabûšje.
Gotsko
smokva
(smakka)
kajk. figa
lat. Ficus
Južna primorska voćka (Ficus carica): rani srednjovjeki germanizam gotskog izkona.
Srbsko
smrča
smrčevina
smreka,
smrekovina
Crnogorična stabla iz roda Picea i njihova drvna gradja: oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati; ali izvorno u hrv. smrča ili smrčika = manji grmić Juniperus (borovica, čakav. smrić) pa je to dvoznačno-nejasno.
Srbsko
smučke, smučar
smučanje
skije, skijaš,
skijanje
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (čakav. huzje – huzítva i fuzje – fuzìdba).
Srbsko
Četničko
snabdjeti
(snabdeti)
obskrbiti,
zbrinuti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
snebivanje neodlučnost,
oklievanje
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
snishodljiv ponizan,
podložan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
snjegović (snegović) snješko Privrjemeni čovjekoliki kip zimi napravljen od sniega.
Srbsko
so
soni
sol (NaCl),
solni, slani
Skraćeni srbski oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
soda
(sawad)
slanica,
bikarbona
Medjunarodni nazivi arabskog izkona za karbonatnu sol Na2C03 i za sivu pustinjsku biljku (Salsola soda) koja to izlučuje.
Tursko
sokak ulica Prolaz izmedju kuća u naseljima. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Magjarsko
sokna
(szokna)
nazuvka, *bičva,
dokoljenka
Noviji hungarizam u sjevernoj Hrvatskoj, starije je izvorno bičva kod ikavaca i čakavaca, a knjževno: nazuvka (turski: čarapa).
Arabsko
somun pogača,
srb. lepinja
Naziv arabskog izkona proširen preko Turaka, u Hrvatskoj ranije nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu), a književno je pogača.
Španjolsko
sopile, sopiti
(soplilla,soplar)
frula, flauta
frulati
Nazivi španjolskog izkona za tradicijsko sviranje polutonovima po istarskoj ljestvici na sjevernom Jadranu; još stariji antički izvornik toga je etrušćanska frula: suplu.
Srbsko
Četničko
sopstven
sopstvenik
vlastit, osobni
vlasnik,posjednik
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
sotona
(satanas)
Lucifer,
glavni vrag
Vrhovni čelnik vragova i zloduha u paklu, starije čakav. i kajk. *hudobina.
Srbsko
spasioc izbavitelj,
spasilac
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Češko
spis
(spis)
*listina
spis, akt
Naziv je sličan kao i češki pa to smatraju bohemizmom iz doba preporoda, ali u čakavici postoji još ranija istoznačnica zipys. Najranija hrv. inačica već iz glagoljice je listina.
Srbsko
spisak
spisatelj
popis, imenik
pisac,književnik
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
spolja
spoljni
vani, izvan
vanjski, izvanji
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sprat
spratni
*podac, kat,
katni
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sravniti ujednačiti,
prispodobiti
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
srez
sreski
kotar, -rski
županija,-jski
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Akado-sumersko
*srsi
(serše,sereše)
žmarci, trnci,
jeza, groza
Najstariji naziv tog značenja u Europi većinom kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
Srbsko
staklara staklenik Ostakljena baraka ili staklena kućica sa zimskim grijanjem u hladnijim krajevima, za uzgoj tropskog voća i južnih egzota (palme i slično) koji ne podnose mrazove.
Srbsko
stanica
stanični
postaja,stajalište
kolodvorski
Mjesto zaustavljanja za vlakove ili autobuse. Naprotiv u hrv. to većinom znači žive stanice u tjelesnom tkivu, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
staralac (-aoc)
starati (se)
skrbnik, skrbiti,
brinuti se
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Rusko
stepa (stepi)
stepski (stepnij)
čakav. pustòša,
srb. pustara
Suhi ravni travnjaci bez drveća: medjunarodni naziv ruskog izkona kao stručna posudjenica, na Jadranu zvan pustoša, u Vojvodini pustara, u Americi prerija (prairie).
Srbsko
Četničko
stepen, -ast
stepenište
stupanj,-pnjevit,
*stubište
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*stepsti
(tep, tapaša)
stresti,
prodrmati
Prastari izraz perzijskog izkona u kajkavici i čakavici.
Grčko
stihija
(stoiheia)
nevrieme,
nepogoda
Naziv grčkog izkona većinom u srbskom, proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom i u Hrvatsku (ranije nepoznat).
Srbsko
sto
stoni
stol,
stolni
Skraćeni srbski oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): u hrv. sto = broj 100 (pa je to dvosmisleno).
Grčko
stomak, -ačni
(stomachos)
želudac, utroba,
želučani,utrobni
Rieči grčkog izkona proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj slabo poznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
stražara
(kula-stražara)
čuvarnica,
stražarna
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*stupa, stuparica
(stupa,stupesana)
mlin, vodenica
mlinarica
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona u ikavici i čakavici, uglavnom nepoznati u inim europskim jezicima.
Srbsko
stvaraoc tvorac,
tvoritelj
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sudija sudac,
sudnik
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sudovi posudje
krvne žile
Kuhinjske posude za držanje jela i krvne žile. Naprotiv u hrv. to većinom znači sudnice i sudišta (izvan kuhinje), pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
suhozid
(suvozid)
suhomeđa,
čak. *gromača
Kamene ograde polja na krasu: Srbski naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sujeta
sujetan
tašt, taština,
umišljen, -nost
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
suknja, sukno
(sekhane)
haljina,
platno, tkanina
Prastari hrv. nazivi perzijskog izkona.
Latinsko
sukulenti
(succulentes)
sočnice,
mesnatice
Biljke s debelim sočno-mesnatim listovima ili kuglasto-udebljanom stabljikom (npr. kakteje) koje većinom rastu u pustinjama ili na slanim morskim obalama: neprikladan je stariji naziv ‘tustike’ jer je taj puno uže ograničen samo na njihovu manju podskupinu Crassulaceae.
Arabsko
sultan
sultanat
islamski vladar
islamska država
Najčešći naslov arabskog izkona za neovisne islamske vladare na razini kralja ili cara, ter pripadna muslimanska država kao kraljevina ili carstvo.
Tursko
sundjer (sünger) spužva Šupljikava mekana tvar za pranje (prirodna iz mora ili umjetna plastična); naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
suP- . . . suB- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Latinsko
super …
(super)
1.gore, iznad
2.odlično,izvrsno
Izraz latinskog izkona: 1. Izvorno u Europi i klasično-hrvatski = ono što je gornje i leži iznad donjega, 2.Novi izkrivljeni amerikanizam = odlično, izvrstan (kod nas sada to pomodno rabe neobrazovani polupismeni skorojevići – da sebi i sličnima izgledaju važni i učeni).
Englezko
supermarket robna kuća
čakav. rotkûšba
Velika robna kuća za prodaju razolikih proizvoda (i hrane), takodjer starohrvatsko-čakav. rotkûšba (= veleprodajni diskont u luci ili cijeli prodajni brod kao plovni supermarket).
Liburničko
*surba
(syrbe)
kadulja
kajk. žalfija
Ljekovite biljke sivo-dlakavih listova (Salvia i Inula candida); domaći antički arhaizam liburničkog izkona, uglavnom u čakavici.
Srbsko
Četničko
surevnjiv
surevnjivost
jalan, jal
zavidan, zavist
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
survina
(urvina)
klizište,
osulina
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
sušti
suština
pravi, istinski,
srž, bitnost
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Gotsko
svekar, svekrva
(swaikro,swaikra)
mužev otac,
muževa mati
Stariji rodbinski germanizmi gotskog izkona od srednjeg vieka.
Srbsko
svekrvin jezik,
svekrvina stolica
žabica (Opuntia),
indijska smokva
2. kuglasti nopal
Srbski nazivi većih kakteja nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, donedavna u Hrvatskoj nepoznati: 1. Plosnate razgranjene vrste Opuntia uz Jadran se zovu žabica ili indijska smokva; 2. Najveća kuglasta kakteja Echinocactus grusoni (nesmislen naziv jer u hrv. stolica = izmet, sraćka).
Srbsko
svetilja
(kula-svetilja)
svjetionik,
grč.lanterna
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Srbsko
svirep
svirepost
okrutan,-tnost
grub, grubost
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).

Š

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Arabsko
šafran
(zafarân)
podlesak,
brnduška
Rano proljetno cvieće iz roda Crocus (Iridaceae). Stariji naziv arabskog izkona već prije Turaka, proširen u mnogim europskim jezicima.
Gotsko
šaket
(sakkus)
mrežasta vreća pletena vreća s rupicama za razne plodine; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim europskim jezicima (kod nas osobito čakavica i ikavica).
Arabsko
šal
(šalun)
ovoj, omotač Zaštitni omot od platna ili vune za vrat i glavu; stara srednjovjeka rieč već prije Turaka, izvorno iz arabskog.
Mongolsko
šaltur
(saaltur)
krojač Obrtnik koji izradjuje odjevne predmete; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog izkona, kod nas osobito u ikavici i čakavici.
Tursko
šamar, šamarati pljuska, -kati
ćuška, ćuškati
Udaranje rukom i udariti čovjeka; rieči proširene od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
šamel, šamlek
(šamla, šamlek)
klupa, klupica,
podnožak
Starohrvatski arhaizam perzijskog izkona prije Turaka, najviše u kajkavici.
Srbsko
Četničko
šargarepa mrkva, merlin Povrće Daucus carota: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
šarka
tur. šargan
ridjovka
Vipera berus
Otrovna zmija ridjovka: nazivi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu).
Magjarsko
šaške skakavci Kukci (Saltatoria) s produženim stražnjim nogama koji mogu skakati: hungarizam iz Slavonie i Podravine.
Perzijsko
šator
(šatur, šatera)
čerga,
zaklon
Privremni poljski zaklon azijskih nomada od impregniranog platna. Raniji naziv perzijskog izkona kod nas od srednjeg vieka (više toponima), a u Bosni tek kasnije poturčen u “čador”.
Tursko
šećer (šeker), šećerni (šekerli) *slador, sladorni Tzv. šećer je nametnut tek pod Jugoslavijom, a prije 20. stoljeća u Hrvatskoj je bio uglavnom nepoznat, izim rubnih sela uz bosansku granicu.
Tursko
šećerana sladorana Uporedi Županjska Sladorana – još jedina nebalkanizirana, ine hrvatske su pod Jugoslavijom poturčene u “šećerane”.
Arabsko
šelebaj
(selebun)
lisac, lukavac Prepreden lukav čovjek ili mužjak lisice; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici i ikavici.
Srbsko
šesnaest šestnaist
broj 16
Srbski brojevi od 11-19 završavaju na -aest, a u većini hrvatskih dialekata je stvarni nastavak -aist, pa u Hrvatskoj “-aest” rabe samo vukovizirani gradjani i izvanhrvatski doseljenici.
Perzijsko
*šijun, šiunski
(šiun, siuni)
vihor,
orkan, -ski
Žestoka razorna i vrtložna oluja (ikavski i čakavski); raniji neromanski izrazi staroperzijskog izkona.
Perzijsko
šira, sirutka
(šira, širabe)
sirup,
sirni sok
Prastari kajkavski naziv perzijskog izkona (čakavski = širna).
Srbsko
širom
širi, -ra,-re
diljem,
širji,-ja,-je
Srboidni oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca): staroštokavski je širji, čakav. širiji, kajkav. širši, –ša,-še.
Srbsko
šišarka
šišarica
češer,
šiška
Plodovi crnogorice (Conifera): nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
škaf
(skaphos)
korito,
kopanj
Drvena ili metalna posuda za tekućine ili za sočnu krmu; helenizam u ikavici i čakavici.
Grčko
škampi
(kampe)
morski rak
lat. Nephrops
Raniji grčki naziv za jestivoga morskog raka (lat. Nephrops norvegicus): jugo-vukovska je podvala kako je to iz talianskog koji u srednjem vieku još ni ne postoji – tad se u Italiji još govori latinski !.
Grčko
škandal
(skandalon)
sramota,
bruka
Društveni pojam grčkog izkona u raznim hrv. dialektima.
Tračansko
škarzo
(skarzas)
krivo,
pogrješno
Neizpravan promašeni navod; arhajska tudjica tračanskog izkona, uglavnom u čakavici.
Tursko
škembe
škembići
iznutrice,
tripe, fileki
Nazivi jela turskog izkona, prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
škola, školan
(schole, scholion)
učilište
učenički
Gradjevina s razredima za naobrazbu djece i odraslih.
Grčko
školj, *skopalj
(skopelos)
otočić,
hrid
Manji kameniti otok koji pri olujama većinom polijevaju jaki valovi.
Grčko
škombra
(skombros)
skuša Čakavski stari naziv grčkog izkona za jestivu plavu ribu Scombrus scombrus.
Grčko
škorpijon
(skorpios)
štipavac,
škarpun
Otrovna životinjica s klieštima iz skupina Scorpionidae-Chelicerata, žive većinom u primorju; takodjer i nebesko zvieždje uz južni rub horizonta.
Grčko
škrpina
(skorpaina)
bodeljka,
škarpoc
Crvene bodljaste ribe iz roda Scorpaena, medju najboljim i skupim morskim ribama za jelo.
Gotsko
škure
(skura)
rebrenice Drveni prozori s dašćicama; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim romanskim jezicima (kod nas osobito čakavica i ikavica).
Gotsko
škuriti
(skuran)
zasjeniti,
zamračiti
Pritvoriti rebrenice (škure) ili zatamniti se nebo; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim romanskim jezicima (kod nas osobito čakavica i ikavica).
Srbsko
šljoka
šljokice
lažni uresi,
šareni nakit
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Germansko
šogor, šogorica
(Schwager, -gerin)
šurjak,
šurjakinja
Rodbinski germanizmi često rabljeni u Hrvatskoj (književno “šurjak” tu govore samo štokavci).
Francuzko
špijun, špiunaža
(éspion,éspionnage)
uhoda, žbir
uhodništvo
Nazivi francuzkog izkona za osobe i službe koje potajno druge uhode i dobavljaju podatke većinom nezakonito.
Perzijsko
špinat
(aspanath)
lat. Spinacia
srb.-tur. španać
Srednjovjeki naziv perzijskog izkona za povrće Spinacia oleracea; noviji srbski španać je iz poturčenog: izpanak.
Njemačko
štab
(Stab)
stožer Tielo koje prikuplja i sredjuje podatke koji pomažu u donošenju odluke, zapoviedi, naredbe, i drugo za podredjene jedinice.
Grčko
štilo
(stylos)
držalo,
držak pisala
Gornji dio pisalice koji se drži rukom, a u donji kraj ulazi mina ili pisaće pero.
Srbsko
Četničko
štoviše
(štaviše)
dapače,
svakako
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tračansko
*šujica
(skaivas)
ljevica,
lieva ruka
Raniji tračanski naziv za lievo, kod nas u ikavici i čakavici.
Srbsko
švrljati
švrljanje
šarati,-anje
škrabati, škrabanje
Pogrdne rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).

T

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Tursko
taban stopalo Donja ploha izpod noge; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
tabor
(tabar)
vojni logor,
baza, kamp
Prastari hrv. naziv perzijskog izkona prije Turaka u većini dialekata.
Srbsko
tačke točke
piknje
Sitne oznake ili kraj rečenice … Naprotiv u hrv. isto znači samo priručna kolica na jedan kotač (srb. točak), pa u hrv. surječju ovo zvuči nesmisleno.
Grčko
tajfun
(typhon)
vihor,
šijun
Vrtložna orkanska oluja, danas većinom naziv oko Pacifika (novije engl. typhoon).
Tursko
talambas bubanj Valjkasta glazbena udaraljka za bučno ritmičko bubnjanje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Perzijsko
talar
(talar)
trijem,
nadvratnik
Prastari hrv. naziv perzijskog izkona prije Turaka kod ikavaca i otočnih čakavaca.
Grčko
talas, talasni
(thalassa)
val,
valni
Helenizmi najčešći u srbskomu i prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati.
Arabsko
taliban
(طالبان)
student vjere,
učenik medrese
1. Izvorno u islamu: student više vjerske škole (medresa). 2. Prošireno-preneseno: fanatični borac nekoga ekstremnog pokreta, npr. Talibani u Afganistanu, komunistički ‘talibani’ kod nas, bersekiri u Skandinaviji, itd.
Tursko
taman istom,
upravo
Oznaka za nedavna zbivanja. U hrv. je taj izraz nejasan i dvoznačan, jer je to naš izvorni pridjev u značenju mračan.
Perzijsko
tambura
(tan-burim)
tamburica
(tambur)
Tradicijsko žičano glazbalo perzijskoga (tan-burim) ili arabskog izkona (tambur), kod nas od srednjeg vieka već prije Turaka.
Tursko
tane metak Udarno zrno iz vatrenog oružja. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
taraba plot,
ograda
Selska drvena pregrada od dasaka ili šiblja. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
tarifa
(ta’rif)
pristojba
naplata
Medjunarodni trgovački naziv arabskog izkona.
Perzijsko
tava,tavica
(tabek)
tiganj
turs.tepsija
Starohrvatski izraz perzijskog izkona: noviji turcizam “tepsija” nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Tursko
tavan
tavanica
podkrovlje
strop
najgornji prostor u kući pod krovom; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Tursko
taze svjež,
lat.frižak
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
te …, te pa …, ter Čestica u Hrvatskoj uglavnom nepoznata prije 20. stoljeća, nametnuta u Jugoslaviji umjesto izvornih ter i pa
Grčko
teatar
(theatron)
kazalište,
srb.pozorište
Javni prostor sa sjedalicama za gledanje predstava uživo.
Srbsko
tečan ukusan Jelo ugodnog i privlačnog ukusa. U hrv. to većinom znači tekući (koji teče – nije krut).
Tursko
tefter
tefteriti
popis, lista,
popisati
Papir s popisanim ljudima ili robom. Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Grčko
tehnika, tehnički
(technê,technikós)
oprema,opremni
čak. *spravîtba
Antički izrazi grčkog izkona: starije pomorsko-čakav. *spravîtba.
Grčko
teka
(thêke)
bilježnica
pisanka
Prazni školski svezak sa crtama za učeničko pisanje zadaća i predavanja.
Perzijsko
tekar
(tekar)
istom, jedva
srb.-turs. tek
Starohrvatski izraz perzijskog izkona u kajkavici i čakavici: novije “tek” je srbizam turskog izkona nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Grčko
teleskop (τῆλε-σκοπεῖν) veledogled Jači optički ili elektronički dalekozor (s velikim udubljenim zrcalima ili radarom) za proučavanje sitnijih nebeskih tiela i galaktika u dalekom svemiru.
GrčkoLatinsko
televizija
(tele + visio)
televizor
1. dalekovidnica
2. dalekovidnik
1. Telekomunikacijski sustav za slanje i primanje pomičnih slika i zvuka s velikih daljina.
2. Prijamnik kao dio uredjaja dalekovidnice koji prima predanu sliku.
Grčko
temelj
(temenos)
osnovica
turs. podloga
Antički naziv grčkog izkona za našu podlogu ili osnovicu.
Tursko
tepsija
(tepsi)
plitica,
tavica
Metalna kuhinjska posuda nižeg ruba za pečenje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
terasa
(tarasso)
ravni krov
čak.*taraca
Grčki naziv još ranieg vedskoga (taranta) i hetitskog izkona (taratta), kod čakavaca starije: *taráca.
Tursko
terazija
(terzi)
kantar,
ručna vaga
Priručna loša vaga za približno vaganje ‘od oka’. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko
teret
teretiti
tovar,
tovariti
Noviji hungarizmi za ranije već postojeće hrvatske izraze: tovar i tovariti (+ medjunarodne karga i kargati).
Latinsko
teritorij,-alni
(territorium)
ozemlje, ozemni
(srb. teritorijum)
Prostorno područje neke države, pokrajine, obćine itd.: Podrietlom iz srednjovjekog latinskog, a hrv. ozemlje od 18/19. stoljeća.
Tursko
testera
testeriti
pila,
piliti
Priručna naprava za grubo piljenje drveta. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
tezga štand, pult Poslovni stol izmedju osoblja i stranaka u trgovini ili gostioni.
Grčko
tiganj
(teganon)
tava, tavica
turs. tepsija
Antički izraz grčkog izkona, a noviji turcizam “tepsija” nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Srbsko
točak kotač Naprava u obliku kruga koja se okreće na osovini u središtu i omogućuje gibanje, radnju, i drugo.
Srbsko
tok
tokom
tijek
tečenje
Što teče i prolazi. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači tobolac ili korice (pribora, oružja i sl.), pa u hrv. surječju to zvuči nesmisleno.
Tursko
torbari
(torbali)
1. tobolčari
2. galanteri
1. Australski sisavci (Marsupialia) s nerazvijenim mladima u trbušnom džepu; 2. Prosjaci koji žive preprodajom sitne galanterije: nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj većinom nepoznati.
Perzijsko
tovarica
(tavarek)
magarica,
ugota
Prastari naziv perzijskog izkona za ženku magarca (Equus asinus) u čakavici.
Englezko
tramvaj
(tramway)
munjovoz Tračno vozilo za gradski prievoz putnika koje ima strujni pogon.
Grčko
trahi
(Trachy-karpos)
žumara Izkrivljeni amerikanizirani naziv za najodporniju i visoku lepezastu palmu velika žumara (Trachycarpus fortunei) koja najbolje vani prezimljuje u našim kopnenim krajevima i sjevernom primorju (oko Zagreba ih raste već stotinjak), a žumara je njezin čakavski naziv
Latinsko
tramuntana
(transmontana)
sjeverac
Sjevernjača
Čakavsko-ikavski nazivi latinskog izkona 1. Malo početno: sjeverozapadni vjetar NNW na Jadranu (nije tzv. ‘bura’: ova je sjeveroiztočnjak !); 2. Veliko početno: zviezda Sjevernjača, lat. Polaris.
Srbsko
Četničko
trebovati
trebovanje
zatražiti,
naručiti, naručba
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
trešnja potres,
zemljotres
Značenje prošireno tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato: u hrv. isto znači voćku (Cerasus) pa je tu dvoznačno i nesmisleno.
Grčko
trijumf
(triumphos)
pobjeda,
bojna slava
Svečana javna proslava nakon uspješne ratne bitke ili športskog uspjeha u natjecanju.
Grčko
trilja
(triglis)
poletuša, morska lastavica Čakavsko-ikavski naziv grčkog izkona za jestive pridnene ribe iz roda Trigla.
Srbsko
trista tristo,
broj 300
Izvorno-hrvatske stotice nikada ne završavaju na srb. -sta: oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
Četničko
trogub trostruk,
trokratan
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Grčko
tropi, tropski
(tropê,tropikós)
ekvatorske zemlje,
čak. *polnébi
Medjunarodni izrazi starogrčkog izkona za najtopliji pojas oko ekvatora, starije pomorsko-čakavski *polnébi i pridjev *polnèbni (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Grčko
trpezarija
(trapeza)
blagovaona,
zalogajnica
Bizantizam uglavnom u srbskomu, proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Akado-sumersko
*trsi, trsje
(trši, tuvarsa)
nasad loze,
vinograd
Najstariji nazivi tog značenja u Europi većinom kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski (od istog i toponim Trsat).
Liburničko
tržnica
(tergitia)
prodajni trg
trgovina
Domaći antički arhaizam: središnji gradski prostor za prodaju i trgovanje, od tog možda potječe i staro ime grada Trsta (Tergeste).
Srbsko
trudbenik
trudbenički
djelatnik,
radnik,-nički
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Baltoprusko
trupac,trupec
(trupis)
deblo
tur. balvan
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas najviše u kajkavici (trupec).
Japansko
tsunami (cunami: 津波) veleval, lučki val, zaljevni val Visoki morski valovi uzrokovani potresom, obično na obalama Tihog oceana.
Srbsko
tuča tučnjava,
mlatnjava
Izmjenjeno značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznato: izvorno hrv. je tuča samo ledena oborina (krupa) pa je to dvoznačno i nesmisleno.
Akado-sumersko
*tuhica
(tuhuli)
jastuk,kušin,
vanjkuš
Najstariji naziv tog značenja u Europi većinom kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski (od istog i toponim Tuhelj).
Perzijsko
tulipan
(dulban)
lat. Tulipa
srb.-tur. lala
Medjunarodni naziv perzijskog izkona za uresne cvietne biljke iz roda Tulipa (srbo-balkanski turcizam: lala).
Tursko
tulum (tulum) nazdravica Ugodna provedba vrjemena.
Srbsko
tumarati lutati,
klatiti se
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
tumbati prevrtati,
kotrljati
Noviji turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Grčko
tunj
(thynnus)
tuna,
tunina
Velika morska riba (Orcinus thynnus).
Perzijsko
*tunja, tunjica
(tune, tunek)
povraz,
udica
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona kod čakavaca.
Tursko
turpija (turpi) strugača
rašpa, bradva
Obrtni pribor od tvrdog čelika s hrapavo-nazubljenom površinom za struganje i poliranje željeznih, drvenih i inih predmeta.
Tursko
turski (Türkce) maloazijski
čak. *hatijâni
Što pripada Turskoj, odnosno Maloj Aziji; starije pomorsko-čakavski: *hatijâni.
Perzijsko
tust
(tušt)
mastan,
debeo
Prastari hrv. pridjev perzijskog izkona (čakav. tušći).
Perzijsko
*tuškan, tušćân
(tušehan)
zec,
kunić
Prastari hrv. naziv zeca perzijskog izkona (čakavski = tušćân).
Srbsko
tužioc tužitelj,
tužilac
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).

U

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
u … (+
genitiv)
pri … (+ dativ)
kod …(+ genitiv)
Srbo-balkanske izraze poput ‘u nas’, ‘u mene’ su nametnuli noviji doseljenici iz BiH, ali ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavaca): izvorno hrv. je starije: pri nama, pri meni ili novije: kod nas, kod mene .
Srbsko
Četničko
ubav, -va,-o
ubavost
lijep, krasan,
ljepota
Oblici uvedeni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ubica
ubistvo
*umorilac, ubojica,
umorstvo
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
ublok,*oblok
(ub-lokanya)
okno, ekran,
prozorčić
Ranohrvatski srednjovjeki arhaizmi indovedskog izkona (ub-lokanya = kroz-otvor) u većini hrv. dialekata, najviše u kajkavici (óblok) i čakavici (ublôk) gdje može značiti i ekran; vidi takodjer: luknja.
Perzijsko
*ubrus
(hubruši)
rupčić,
salvet
Raniji neromanski izraz perzijskog izkona.
Srbsko
učesnik
učestvovati
sudionik,
sudjelovati
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
učkur razporak
prorez, šlic
Otvor na hlačama (za mokrenje) i njegov zatvarač. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
učtiv
učtivost
pristojan,
uljudan, uljudnost
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
udariti osnovati
usmjeriti
Postaviti osnove čemu ili zadati smjer razvitka. Naprotiv u hrv. to uglavnom znači lupiti ili tresnuti, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Rusko
udarnik(udárnik)
udarnički
predradnik,
bolji radnik
Noviji ideoložki naziv ruskog izkona iz SSSRa, nastao i proširen kod nas kroz komunizam u 20. stoljeću.
Srbsko
Četničko
udes
udesiti
sudar, nesreća,
srediti, uništiti
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate.
Srbsko
udruženje udruga, družba Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Latinsko
ugarski
(hungaricus)
magjarski,
panonski
Medjunarodni zemljopisni pojam latinskog izkona, povezan s nomadskim Hunima (Hungari) koji su u biegu od Kineza krajem antike provalili u Europu i time zbog velike selidbe naroda započeli propast Rimskog Carstva.
Magjarsko
ugorak
kaj.vugorek
krastavac,
čak. kukumar
Naziv povrća (Cucumis sativus) panonsko-magjarskog izkona većinom u sjevernoj Hrvatskoj: kajkav. vugorek, čakavsko-romanski: kukumar.
Srbsko
ujed
ujesti
ugriz, ubod,
ugristi, ubosti
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ukaz odluka, naredba Srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ukazati
ukazivanje
uputiti, uputa
usmjeriti,-jerba
Srbizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
UKOLIKO ako Srbski veznik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
ukršten
ukrštanje
križan, hibridan,
križanje
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
umješan
umješnost
spretan, vješt,
vještina
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Ilirsko
Una, unski
(Oeneos, Venas)
rieka Una,
unski
Domaći antički izrazi ilirskog izkona po grčko-rimskim zapisima: navodno tzv. “rimska Una = Jedina” je nova promičbeno-turistička izmišljotina (jer ne postoji nigdje u latinskim zapisima).
Srbsko
unekoliko donekle, dielom(ice) Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
unezvjeren,-riti
(unezveren,-iti)
uznemiren,
uznemiriti
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uobraziti
uobrazilja
maštati,umisliti
mašta, tlapnja
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
upečatljiv uočljiv,
znakovit
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
upliv
uplivisati
utjecaj,
utjecati
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
upravnik
direktor
ravnatelj,
upravitelj
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
upražnjavati obavljati,
izvršavati
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uprošćen
uprostiti
jednostavan,
pojednostaviti
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uputstvo uputa,
naputak
Oblik proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uraditi
uradak
napraviti, učiniti,
sastavak, članak
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*urila
(horila)
javni sat,
tur.sahatkula
Veći javni sat na stupu ili tornju, ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona najčešći u čakavici, u Bosni je istoznačno turski sahat-kula.
Tursko
urma
(hurma)
datulja,
feniksica
Tursko ime za voćnu palmu (Phoenix dactylifera) s jako sladkim plodom iz pustinjskih oaza: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat.
Srbsko
urođenik domorodac,
starosjedilac
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uS- . . . uZ- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Srbsko
uskršnji *vazmeni,
uzkrsni
Pridjev nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uslijed
(usled)
zbog, radi,
zbogradi
Rieč nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uslov
uslovni
uviet,uvjetni,
pogodbeni
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uštrb šteta,
*škoda
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
ušur prirez, PDV
desetina
Doprinos za dodatnu vrijednost (PDV) oko 10% koji se daje za mljevenje i pečenje rakije, ili za crkvu. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
utanačiti dogovoriti Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
utisak dojam Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
utvara sablast,
privid, avet
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
utvrditi
utvrdjen
odrediti, potvrditi
potvrđen, određen
Što je dokazano i prihvaćeno. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači osigurati zidinama grad ili utvrdu, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
Četničko
uvjerenje
(uverenje)
potvrda,
priznanica
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uza, uzâme
uzanj
uz, uz mêne,
uz njêga,*pri
Srbo-balkanski oblici nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); čakavsko-kajkavski: *pri, pri mêni, pri njêmu.
Srbsko
uzvičan
uzvičnik
usklični,
uskličnik (!)
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uzvišenje uzdignuće,
uzvisina, *izpon
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
uže, užad
užarija
konop, štrik,
konoparna
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca): izvorno u hrv. je uže što nije šire, pa je to nejasno-dvoznačno.
Perzijsko
užina
(usa’ina)
marenda,
međuobrok
Prastari naziv perzijskog izkona za manji popodnevni obrok.
Srbsko
užici
(plur.užitak)
užitki
užitci
Srboidni izkrivljen plural nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Na hrv. je to elektronaziv: unutar žice, – a ne za gastronomski “gušt”.

V

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
Četničko
vajar
vajarski
kipar, klesar,
klesarski
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Latinsko
vala, valica
(valis,valecula)
zaton, uvala,
uvalica
Nazivi latinskog izkona u čakavici i ikavici, a još stariji istoznačni izvornik je iz rane Mezopotamije: uwal, uwalki.
Tursko
valaj !
(valah)
*asti !,
Boga mi
Vjerski uzvik pri zakletvi na istintost izjave. Izraz proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Srbsko
valjati
valjan,-nost
važiti,vriediti
vriedan, -dnost
Ova su značenja proširena tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno u hrv. je valjati = kotrljati, pa su zato i ove izvedenice nejasno-dvoznačne.
Magjarsko
vanjkuš
(vánkos)
perina,uzglavlje
ča-kaj: tuhica
Panonski naziv magjarskog izkona za dio posteljine: hrv. starije čakavsko-kajkav. tuhica, književno: perina i uzglavlje, turcizam jastuk, ikav.-roman. kušin.
Gotsko
varda (vardja) tvrdjava, utvrda Zidinama utvrdjena obranbena gradjevina; stariji srednjovjeki germanizam gotskog izkona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica i ikavica).
Perzijsko
vardica,vardina
(vardek,vardana)
stražarnica,
gradina
Raniji neromanski arhaizmi perzijskog izkona u ikavici i čakavici.
Srbsko
variti
varenje
probaviti,
probava
Značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato: u hrv. isto znači taliti/taljenje pa je dvoznačno i nesmisleno.
Srbsko
varnica iskra Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko
varoš
(varosz)
gradić
predgradje
Naziv naselja magjarskog izkona, većinom kod štokavaca i kajkavaca.
Keltsko
*vas, ves
(vasso)
zaselak,
naselje
Arhaizam keltskog izkona očuvan u kajkavici, čakavici i slovenskom za manja naselja i sela.
Srbsko
Četničko
vasiona
vasionski
svemir,
svemirski
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
vaspitan
vaspitanje
obrazovan,
naobrazba
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
vašar
vašarski
sajam,
sajmeni
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Englezko
vaterpolo
(water polo)
vodomet Igra loptom u plivalištu odredjenih mjera s ciljem postizanja što više sgoditaka; svaka momčad sastoji se od vratara i 6 igrača.
Perzijsko
Vazam (Vazma)
vazmeni
Uzkrs,
uzkrsni
Prastari vjerski izrazi perzijskog izkona, po proljetnom početku iranske godine (kajkav.= Vuzem).
Srbsko
vazda
povazdan
uviek
stalno
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
vazduh
vazdušni
zrak, uzduh,
zračni
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Njemačko
vekerica
(Wecker)
budilica,
Lika: klepetalo
čakav. urýlo
Njemački naziv iz Austrougarske: novo-hrv. budilica, Lika: “klepetalo”, čakav. urýlo, ikav.roman. žvejarin.
Keltsko
*veliti
(velit)
reći,
kazati
Arhaizam keltskog izkona, još očuvan u kajkavici i čakavici.
Latinsko
Venera
(Venus)
Danica Drugi bliži i topliji planet od Sunca u Sunčevom sustavu; od 20. stoljeća je to bio jedini dopušteni naš naziv planeta jer ga imaju i Srbi, a raniji domaći nazivi inih planeta iz hrvatskog pomorstva su u Jugoslaviji odbačeni (jer ih nemaju nepomorski Srbi), kajkav. Dênica i čakavski = Vičêrnica.
Srbsko
Četničko
veoma vrlo, jako,
silno
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*veres (verez)
verzura (varzeši)
ples, kolo,
plesačica
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona u čakavici (od tog je i štokavsko “vrzino kolo”).
Liburničko
veselica
(veselia)
veselje
radovanje
Domaći antički arhaizam: od tog su potom još vjerojatno nastali glagol veseliti i prezime Veselica.
Njemačko
vešmašina
(Waschmaschine)
perilica, čakav.:
pralîšće,stupârna
Germanizam: stroj za rublje tj. naprava za pranje i cijedjenje rublja: kajk. vašmašina, čakav. pralîšće, arhaj.čak. stupârna (automatski mlin za rublje).
Arabsko
vezir
(wazir)
podkralj,
glavni general
Visoki vojni čelnik kod muslimana, po činu drugi do sultana.
Srbsko
vidan
viđenost
ugledan, glasovit
ugled, poznatost
Tko ima visoki društveni položaj u javnosti. Naprotiv u hrv. to većinom znači poznat iz vidjenja o komu postoji predočba, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
hiperjekavizam
“vijera”
vijernik
vjera
vjernik
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom.
Englezko
vikend
(weekend)
1. kraj tjedna
2. tjedni odmor
Zadnji, neradni dio tjedna koji se sastoji od subote i nedjelje.
Baltoprusko
vinjaga
(winjaga)
lozovina
divlja loza
Povijuša divlje loze (Vitis sylvestris): srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona.
Rusko
vinovnik
vinovnica
uzročnik, krivac
uzročnica
Naziv ruskog izkona najviše proširen u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat.
Latinsko
virtualan,-lno
(virtualis)
prividan,zamišljen
2.stvaran,zbiljski
Izrazi latinskog izkona: 1. Izvorno u Europi = što je prividno, tek zamišljeno, 2.Novije izkrivljeno u Americi = što je već stvarno i postoji u zbilji.
Srbsko
visočina uzvišenje,
*izpon
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
vještački
(veštački)
umjetni,
sintetski
Pridjev proširen pod Jugoslavijom, u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Gotsko
vještica (weihitha) čarobnica
čak. štriga
Rani srednjovjeki germanizam gotskog iskona.
Srbsko
vladika
vladičanstvo
biskup (episkop),
biskupija
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Gotsko
Vlah, vlaj
(Walhas)
romanski gorštak,
brdski stočar
Ranogermanski naziv gotskog izkona za južnije romanizirane domorodce u Rimskom Carstvu; novije kod nas preneseni nadimak za brdske stočare iz kopnenog zaledja, doseljene na primorje i u gradove.
Češko
vlak
(vlak)
željeznica
srb. voz
Navodno posudjeno iz češkog u doba preporoda, – ali isti vlak imaju kajkavci i Slovenci: povezano s ikavskim vlaka (kolni put) i kajk. vleči (vući), a srb. istoznačnica “voz” u hrv. su selska zaprežna kola.
Srbsko
Četničko
vodojaža brana, ustava Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
vodolija vodenjak
Aquarius
Srbski naziv nebeskog zvieždja u pojasu zodiaka, medjunarodno astronomski = Aquarius, hrv. Vodenjak.
Srbsko
Četničko
voljno odmor
stanka
Prekid neke djeltnosti zbog pauze. Naprotiv u hrv. je to prilog koji znači svojevoljno ili dragovoljno, pa u hrv. surječju tako zvuči smiešno i nesmisleno.
Rusko
volšeban
(volšebnij)
čudan, čarobni
nadnaravan
Crkvenoslavenski pridjev nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
voz vlak
željeznica
Medjugradsko šinsko vozilo. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači stočnu zapregu i selska kola, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
vračati
vračara
gatati, gatarka,
proricati
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Gotsko
vrag, vražji
(wraks)
zloduh
djavao,djavolji
Ranogermanski arhaizam gotskog izkona osobit za hrvatski jezik, ini Slaveni tvore isto većinom iz grčkoga (diabolos).
Srbsko
vrdati izmicati,
izbjegavati
Gagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tračansko
*vrša (varzas) mrežica za ribe Okvir s mrežicom za vadjenje ribe iz vode; arhajska tudjica tračanskog izkona, osobito u čakavici i ikavici.
Srbsko
vrtača
(vrtop)
*ponikva,
dolac
Udolina vapnenog krasa: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*vrtiguza
(vartti-guza)
zavodnica,
što miga riti
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona najviše u čakavici i kajkavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Rusko
vrtilet
(vertolêt)
zrakomlat
helikopter
Letjelica koja se uzdiže okomito uvis s pomoću velike vrtjelice (propelera) na okomitoj osi uz velike mogućnosti upravljanja.
Indovedsko
vrtiti, vrtnja
(vartti, vartana)
okretati, obrtati
okretanje
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona, većinom nepoznati u inim europskim jezicima.
Indovedsko
vrtuljak
(vartula)
vreteno
zvrk
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.

W

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Englezko
web mreža Usluga medjumrežja čiji se podatci prienose prjeko HTTP protokola (u računalstvu).
Englezko
wellness (centar) opuštaona Mjesto u kojemu ljudi obnavljaju zdravlje i ravnotežu svoga tiela i duše.

X

Y

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Indijsko
Y
(glas:ü)
izgovor: j / ü,
(čakav.+ kajk.)
Indovedsko-praslavenski arhaični glas štokavcima nepoznat, ali očuvan u kajkavici i čakavici: npr. ygo (greda), ytje (jelo), yzdit (jahati), …itd.

Z

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Srbsko
zadnjica stražnjica,
guzica, rit
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zahladnjenje
(zahladnenje)
ohladjenje,
zahladba
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zakačiti
zakačaljka
zapeti,zadjenuti,
kuka, kvačica
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
zakerati
zakeranje
cjepidlačiti,
gnjaviti,gnjavaža
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zakucan
zakucati
pribijen,
pribiti, zabiti
Značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato: isti dvoznačni glagol u hrv. znači pokucati (na vrata) pa je nejasan.
Srbsko
zamak dvorac Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
zambora
(zanbur)
muhetina, zujara Velika muha što glasno zuji; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici.
Tursko
zanat, -tlija
(sanat,sanatli)
1. obrt
2. obrtnik
1. Samostalno i trajno obav­ljanje zakonom dopuštenih gospodarskih djelatnosti zbog dobiti ostvarene proizvodnjom, prometom i uslugama na tržištu. 2. Stručna osoba koja to privatno obavlja za svoj račun, a može se koristiti i radom inih osoba.
Srbsko
zapaljenje
(zapalenje)
upala,
gnojenje
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko
*zapačiti
(zepashyati)
zapriečiti
zasmetati
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u čakavici i kajkavici, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima.
Srbsko
Četničko
zapeta zarez, stanka
apostrof
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zapljena (zaplena)
zaplenjivač
ovrha,plienidba,
ovrhovitelj
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zaposjesti
(zaposesti)
osvojiti,
zauzeti
Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zapremnina obujam,
lat. volumen
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zapušač
zapušiti
čep
začepiti
Zatvarač za zatvaranje boce ili neke cievi. Naprotiv u hrv. to većinom znači početnik pušenja koji je tek propušio, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
zastava
zastavnik
stieg, *korugva
stjegonoša
Čakavski: korùgva, kajkavski: horúgva, pogledati još: barjak
Perzijsko
zateleban
(teleben)
zaljubljen,
zacopan
Prastari hrv. izraz perzijskog izkona.
Srbsko
zatočnik branitelj,
zaštitnik
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zavada
zavaditi
svadja,
posvadjati
Srbo-iztočni oblici nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zavjera,-renik
(zavera,-renik)
urota,
urotnik
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zavesti
zavođenje
upisati
upis, unos
Unesti nekoga ili nešto u postojeći popis. Naprotiv u hrv. to većinom znači prevariti naivca ili snubiti djevojku, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
zavjesa
(zavesa)
zastor Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
zavještenje
(zaveštanje)
zaklada,
zadužbina
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zavojevač osvajač,
lat. agresor
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zbrinjavanje osiguranje Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
zejtin
(zeytun)
ulje,
maslina
Mastna tekućina, ili maslinov plod. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Baltoprusko
zelje
(zaljan)
kupus
lat.Brassica
Povrće Brassica oleracea: srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, izvorno još starije iz antike frigijski (zelkia).
Tračansko
zelman
(zelmis)
srodnik,
rodjak
Prastari predromanski naziv tračanskog izkona iz antičkog Balkana, kod nas najviše u čakavici.
Perzijsko
zemunica
(zemuni)
podzemni stan,
podrum
Prastari hrv. naziv perzijskog izkona za podzemne nastambe (usporediti i naselje Zemun).
Arabsko
zenit tjemenište Nebeska točka pod pravim kutom okomito nad glavom motritelja. Stari medjunarodni naziv arabskog izkona prije Turaka, proširen u mnogim europskim jezicima.
Akado-sumersko
zeza, zezati(se)
(zuzu, zuzuki)
šala,šaliti(se),
zafrkavati
Naši najstariji izrazi tog značenja u Europi: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamie očuvani kroz perzijski.
Srbsko
zglavak
zglavkari
zglob, pregib,
člankonošci
Rieči proširene pod Jugoslavijom, u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca); člankonošci = velika životinjska skupina Arthropoda.
Njemačko
ziher, ziherunk
(zicher,Zicherung)
siguran
osigurač
Izvorni pridjev je perzijskog izkona (zihr) nama prenesen preko njemačkog, a ine tehničke izvedenice su njemačke i najviše ih rabe kajkavci i slavonski Šokci.
Perzijsko
ziheraš, -raški
(zinhar, ziherdar)
sigurnjak
sigurnosni
Društveni izrazi perzijskog izkona iz osnovice zihr (= siguran).
Srbsko
Četničko
zolja
zoljin
osa,
osinji
Kukci roda Vespa: rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (srb. osa = osovina).
Englezko
zombi živi mrtvac
zaglupljen čovjek
1. U voodoo-tradiciji američkih crnaca prenesenoj iz zapadne Afrike: oživljeni duh mrtvaca; 2: Preneseno i prošireno: promičbom i “mozgopranjem” zaglupljeni čovjek bez vlastitih mišljenja, koji reagira automatski i na vlastitu štetu.
Englezko
zombirati,
zombizacia
zaglupljivati,
mozgopranje
Nasilno-sugestivnom i bezkrajnom promičbom brisati nepodobno i nepoželjno pamćenje ljudi, tj. pretvaranje u “žive robote” neka reagiraju priglupo-automatski i na vlastitu štetu.
Srbsko
zova bazga,
lat.Sambucus
Ljekoviti grm Sambucus nigra: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca); kajkavski = bezek.
Srbsko
zrinjski
“Zrinj
zrinski,
Zrin (grad)
Naknadno izkrivljeni novi jugoslavenski oblici zbog srboslavenskog njakanja (palatalizacia): prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); prahrvatski izkon od ranoperzijske satrapie Zrinaya u Pakistanu.
Srbsko
zublje luči
baklje
Srbo-balkanski: priručno starinsko svietlo s vatrom od smole ili loja. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači poljodjelski pribor tj. grablje ili roglje, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
Srbsko
zucnuti
zuckati
odati, pisnuti,
ogovarati
Glagoli prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Tursko
zulum 1. nasilje, bezakonje, okrutnost
2. nepravda
1. Odnos izmedju dviju strana u kome jedna strana uporabom ili samom prietnjom uporabe sile utječe na drugu stranu.
2. Nedostatak ili nepostojanje pravednosti ili pravde; negativan čin suprotan pravdi.
Srbsko
Četničko
zvaničan
zvaničnik
javni, služben,
uglednik
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
zvečarka čegrtuša Američka otrovnica Crotalus: naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, u Hrvatskoj donedavna nepoznat.

Ž

Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
Perzijsko
žamor, žamoriti
(zambor, zamburan)
buka, šum,
bučiti, šumiti
Prastari hrv. izrazi perzijskog izkona u kajkavici i čakavici.
Francuzko
žandarmerija (gendarmerie)
žandar (gendarme)
1. oružničtvo,*sigurba
2. oružnik
1. Vojna postrojba zadužena za obavljanje redarstvenih zadaća, iako može obavljati i neke vojne zadaće, a često služe i za obavljanje humanitarnih zadataka (primjerice, traganje i spašavanje); starije čakav. *sigûrba.
2. Osoba zaposlena u oružničtvu.
Srbsko
Četničko
žar-ptica rajčica,
rajska ptica
Tropske šarene ptice iz skupine Paradiseidae: srbski naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Tursko
žbunje (džbun)
žbunast
grmlje, šibljak,
grmolik
Kasniji turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Akado-sumersko
*želud
(šelut,šeli)
žir,
plod hrasta
Najstariji naziv tog značenja u Europi većinom kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
Srbsko
žigosan obilježen,
znamenovan
Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat u tom značenju (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko
žirafa
(gerafet)
žirafa
lat. Giraffa
Medjunarodni naziv proširen preko arabskoga od ranoegipatskog izkona (sor-aphe) za visokog sisavca s dugim vratom iz Afrike.
Francuzko
žiri (jury, juré) porota, ocjenjivački
sud
, prosudbeno
povjerenstvo
Tielo stručnjaka ili izabranih osoba za ocjenjivanje i donošenje odluka prjema utvrdjenim pravilima na izložbama, umjetničkim i športskim priredbama ter u sudstvu.
Srbsko
žitelj
žiteljstvo
stanovnik,
pučanstvo
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
živina
živinarnik
perad,
kokošinjac
Nativi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
živopis
živopisan
slikarija,
slikovit
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Srbsko
Četničko
žiža
žižni
žarište, fokus,
žarišni
Značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca), jer izvorno u hrv. to znači štetnoga kukca na žitu pa je nejasno-dvoznačno.
Perzijsko
*žmulj, žmulić
(zmoul, zmoulek)
vrč, čaša,
čašica
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona kod čakavaca.
Njemačko
žnirati,-ranac
(schnieren)
zavezati,
vezica, pertla
Rieči njemačkog izkona, većinom kod štokavaca u srednjoj Hrvatskoj.
Perzijsko
*žuhki
(zuhak)
gorak,
kiseo
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona (kajkavci i čakavci).
Srbsko
žumance žutanjak (jaja) Srbski oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Perzijsko
*župan, županija
(šuban, šupana)
načelnik,
pokrajina
Prastari hrv. nazivi perzijskog izkona (= podban) za čelnike županija.

Izvorna literatura

  • Jozo Dujmušić, 1933-1935: Antibarbarus hrvatskoga jezika. Hrvatska straža V.- VII.
  • P. Guberina i K. Krstić: Razlike izmedju hrvatskoga i srpskog književnog jezika. Matica Hrvatska, 218. str., Zagreb 1940.
  • Bošković, Radoslav: O jezičnoj i stilskoj diferencijaciji srpskog i hrvatskog jezika. Odabrani članci i rasprave, str. 45-48, Titograd 1978.
  • J. Ćirilov: Srpsko-hrvatski rečnik varijanti / Hrvatsko-srpski rječnik inačica. Stilos, Beograd 1990.
  • Vesna Požgaj Hadži 1999: Temeljne jezične razlike, hrvatski jezik i srpski jezik u kontrastu. Filozofski fakultet, Ljubljana.
  • Vladimir Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika. Školske novine, 639 str. Zagreb 1991. (ili kasnija skraćena izdanja)
  • M.H. Mileković i sur.: Ranohrvatska etimologija i poredba hrvatsko-jugoslavenskih razlučnica. Ognjište 9, Karlovac 1999.
  • Marijan Krmpotić: Hrvatski jezični priručnik. Kloštar-Ivanić, Agapa 2001.
  • Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi. Školska knjiga, Zagreb 2007, ISBN: 978-953-0-40935-4 (većinom europske s malo turcizama i posve bez srbizama)
  • Z. Škiljan i B. Laszlo: Hrvatsko-englezki i englezko-hrvatski rječnik obavjestničkog nazivlja. Zagreb 1994.
  • Tomislav Sabljak: Rječnik hrvatskoga žargona. VBZ. 376 str., Zagreb-Ljubljana 2001. – (novosadsko-srbohrvatski)
  • Ž. Šikić: Hrvatsko-jugosfersko-srbski razlikovni slovar 2010. – (izvorno-hrvatski OK.)
  • Posuđenice u hrvatskom-1 (europeizmi) i Posuđenice u hrvatskom-2 (orientalizmi)
  • Hrvatski jezični portal – (novosadsko-srbohrvatski po Liberovom pravopisu)
  • Hrvatska Wikipedia – (poluhrvatski: 1/4 srbski)
  • hr.Metapedia

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Predsjednica: Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH, nego upravo suprotno

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović smatra kako je Slovenija kompromitiravši arbitražni postupak zapravo ugrozila  međunarodno pravo, piše Hina, koja se poziva na subotnje izdanje Jutarnjeg lista.

Dodaje da “dok se Slovenija sada poziva upravo na poštivanje međunarodnog prava pokušavajući natjerati Hrvatsku da provede arbitražnu presudu o međusobnoj granici”.

Govoreći o pogoršanju odnosa sa Slovenijom u kontekstu arbitraže o graničnom prijeporu, Grabar-Kitarović je rekla kako su Hrvatska i Slovenija dvije prijateljske zemlje, te da “ovo jedno pitanje ne treba stavljati u središte naših odnosa”.

Naglasila je kako oko arbitraže postoji nacionalni konsenzus, da je ona nepovratno kompromitirana i da za hrvatski politički vrh ona ne postoji.

“Slažem se s onim što je premijer Plenković u svom govoru u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda naglasio, jer, legalizira li se protupravno postupanje kroz postupak arbitraže, to daje dobar povod bilo kome drugome da se ponaša na isti način, da se instrumenti međunarodnog prava, koji se koriste za uspostavu međusobnog povjerenja, iskoriste za ostvarivanje vlastitih interesa”, rekla je Grabar-Kitarović.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom koju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Grabar-Kitarović je istaknula kako je Hrvatska spremna rješavati granično pitanje sa Slovenijom bilateralno.

Odnosi s drugim susjedima

Grabar-Kitarović je odbacila tvrdnje da vodi kampanju protiv Bosne i Hercegovine, istaknuvši kako nema osobe koja više zastupa članstvo te države, ali i drugih zemalja u hrvatskom susjedstvu, u euroatlantske saveze, te kako ju za to optužuju oni koji su protiv takvih integracija

Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović u ponedjeljak je uputio hrvatskoj predsjednici pismo u kojemu je ustvrdio kako ona i još neki hrvatski dužnosnici zlonamjerno pokušavaju diskreditirati Bošnjake povezujući ih s terorizmom.

Hrvatska čelnica je naglasila kako nikad nije poistovjećivala prijetnju međunarodnog ekstremizma i terorizma s Bošnjacima niti s učenjem islama, što joj se nameće.

“Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH, nego upravo suprotno”, istaknula je Grabar-Kitarović u Jutarnjem listu.

“Nema te osobe i nema te države koje zastupaju članstvo BiH i ostalih naših susjeda u EU kao što sam to ja osobno i hrvatska vlada”, naglasila je predsjednica.

Ona smatra kako se problemi zapadnog Balkana neće riješiti samo pristupanjem tom savezu, no da ono predstavlja “ozbiljnu matricu za sveobuhvatne procese reformi u državama”.

Članstvo svih hrvatskih susjeda u EU-u preduvjet je za trajni mir, stabilnost i prosperitet, smatra Grabar-Kitarović i dodaje kako dosadašnje inicijative međunarodne zajednice oko pristupanja euroatlantskim savezima nisu bile dovoljno snažne, te kako na tome treba jače raditi s BiH koju vidi kao suverenu državu jednakopravnih konstitutivnih naroda.

Predsjednica je za Jutarnji rekla kako se ne može oteti dojmu da je ona osobno, ali i Hrvatska pod orkestriranim napadima onih koji ne žele ulazak BiH u EU i NATO.

Dodala je i kako je protivljenje bošnjačkih dužnosnika Pelješkom mostu bespredmetno, te da će se taj most graditi u skladu sa svim međunarodnim standardima, uključujući i Konvenciju o pravu mora.

Grabar-Kitarović je u razgovoru izrazila mišljenje da se još uvijek ne može govoriti o prijateljstvu između Hrvatske i Srbije, no da je nepobitno da postoji dobra volja i s njene, ali i sa strane predsjednika Aleksandra Vučića, s kojim je potpisala Deklaraciju o unaprjeđenju odnosa i rješavanu otvorenih pitanja, da se konačno krene u poboljšanje odnosa.

To pokazuju i simbolički koraci poput izgradnje infrastrukture za Hrvate u Vojvodini i dogovor o obnovi rodne kuće bana Josipa Jelačića, smatra predsjednica.

Potez Mađarske i Slovenije da blokiraju hrvatsko članstvo u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) ne smatra dobrim za bilateralne odnose s tim državama.

Otkrila je da je tijekom svog nedavnog posjeta toj državi Mađarima naglasila da blokiranje Hrvatske nije dobar potez, istaknuvši i kako je taj posjet bio dogovoren prije odluke Budimpešte, zbog čega joj “nije bilo ugodno” tamo otići.

Naglasila je da kao predsjednica nema ovlasti ni namjeru pregovarati o pitanju Ina-MOL jer je to u domeni vlade, kao i pitanje statusa šefa MOL-a Zsolta Hernadija.

“Kako su mi kazali mađarski premijer i predsjednik, za Mađare je slučaj Ina-MOL gospodarsko-tehničko-pravno pitanje koje oni ne žele politizirati”, rekla je predsjednica za Jutarnji list.

Odnosi sa svjetskim silama

Predsjednicu je sredinom rujna posjetio posebni izaslanik kineskog predsjednika Meng Jianzhu, pa je u subotnjem intervjuu otkrila da je s njim razgovarala o gospodarskoj suradnji, odnosno o mogućnostima realizacije projekata koje su predstavili u okviru inicijative Triju mora, vrijednih gotovo 50 milijardi eura.

Razgovarali su o suradnji hrvatskih i kineskih luka u izvozu kineskih roba na srednjoeuropsko, ali i zapadnoeuropsko tržište, što je lakše preko Hrvatske nego preko sjevernoatlantske rute, a u tom kontekstu je spomenuta i luka u Vukovaru.

Govoreći o nadolazećem posjetu Rusiji u kojoj će se sastati s predsjednikom Vladimirom Putinom, Grabar-Kitarović je izrazila očekivanje da će se “postaviti novi okvir odnosa koji su dugo bili zanemarivani”.

“Ne očekujem da ćemo ovim posjetom premostiti sve razlike koje postoje, ali očekujem da ćemo dati zamah našim odnosima, a posebice gospodarskima”, rekla je predsjednica, dodavši kako se javio velik broj tvrtki koje će tijekom posjeta sudjelovati na gospodarskom forumu.

Rusija je svjesna hrvatskog članstva u EU-u i NATO savezu, istaknula je predsjednica, naglasivši kako vjeruje u ponovnu uspostavu povjerenja između te dvije države jer između njih ne postoji nikakvo neprijateljstvo.

Rusija je i jedna od članica Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini, pa je time bitan čimbenik u razgovorima o budućnosti jugoistočne Europe, podsjetila je Grabar-Kitarović.

U Moskvi će se razgovarati i o inicijativi Triju mora za koju je Grabar-Kitarović ponovila da nije usmjerena protiv Rusije, nego na brisanje granica između istoka i zapada Europe.

Britanski časopis The Economist je sredinom srpnja u tekstu naslovljenom “Njemačka strahuje da će Trump razjediniti Europu” osvrnuo na podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa toj inicijativi koju su pokrenule Hrvatska i Poljska i o kojoj je tijekom svog posjeta Varšavi on razgovarao s hrvatskom predsjednicom.

Predsjednica je stoga u subotnjem razgovoru za Jutarnji ponovila i da ta inicijativa nije usmjerena protiv Njemačke, te da službeni Berlin na nju nema prigovore, o čemu je nedavno na Malti razgovarala s predsjednikom Frankom-Walterom Steinemierom.

“Berlin sa zanimanjem promatra što se događa u okviru Inicijative, ali držim da su zablude da je ona usmjerena protiv nekoga raspršene. To je inicijativa za, a ne protiv”, rekla je Grabar-Kitarović.

Kazala je i kako je spomenutim sastankom u Varšavi uspostavljena nova dimenzija u odnosima Hrvatske i Sjedinjenih Država, kao i veći interes Trumpa za prostor srednje i jugoistočne Europe.

Najavila je nastavak inzistiranja na potpisivanju Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja jer je to preduvjet za ozbiljnija američka ulaganja u Hrvatsku, ali i općeniti rast trgovinske razmjene.

Sa Sjedinjenim Državama ćemo raditi i na argumentiranju euroatlantskog puta susjednih država, a uloga Washingotna je na ovim prostorima uvijek bila bitna kad je trebalo posredovati u rješavanju otvorenih pitanja, rekla je predsjednica.

“Fokusiranjem SAD-a na ovaj prostor želimo postići ubrzanje procesa kako bismo nadišli zastoj u pristupu EU i NATO-u koji stvara opasan vakuum koji može ispuniti netko treći”, zaključila je Grabar-Kitarović u Jutarnjem listu.

Kolinda Grabar Kitarović: Dosudi li Haag udruženi poduhvat, gubi svaki kredibilitet

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Cerar sazvao novi sastanak državnog vrha nakon Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski političari i mediji u petak se većinom solidariziraju s odlukom premijera Mire Cerara da otkaže sastanak u Zagrebu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem zbog njegova odbacivanja arbitraže pred međunarodnim auditorijem, a neki navode da je Plenkovićev govor u UN-u u kojemu je arbitražni sporazum nazvao ništetnim bio šok za slovensku stranu.

S Cerarom se solidarizirao se i predsjednik države Borut Pahor koji je u petak, uoči otvaranja predizborne kampanje za svoj drugi mandat pred izbore 22. listopada, kazao da je otkazivanje sastanka izazvala “tvrdoglavost” hrvatske politike koja inzistira na kontaminiranosti arbitražnog postupka.

“Tvrdoglavo inzistiranje na nepoštovanju obveza iz arbitražnog sporazuma je neprihvatljivo, no uvjeren sam da će dijalog na koncu omogućiti  mirnu provedbu arbitraže”, kazao je Pahor koji je kao predsjednik vlade 2009. u ime Slovenije potpisao dogovor o arbitraži, čime je Ljubljana uvjetovala ulazak Hrvatske u EU.

“Mi sada na svojoj strani imamo međunarodno pravo i međunarodnu zajednicu, zato moramo nastojati da tu potporu ne izgubimo”, ustvrdio je Pahor u Bovecu na zapadu države.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom jer ju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Ljubljansko “Delo” piše da je Plenkovićev govor u UN-u svojom “nediplomatskom” otvorenošću izazvao pravi “šok”, kao i odluka Cerara da posjet zbog toga otkaže.

“Prema našim informacija, Cerar se s Plenkovićem za posjet Zagrebu bio odlučio iako dnevni red sastanka nije bio usklađen niti dogovoren”, navodi “Delo” koji prijašnji dogovor o sastanku tumači kao Cerarovu nepotrebnu koncesiju hrvatskom premijeru.

Cerar je naime otkazivanje susreta protumačio Plenkovićevim “kršenjem” dogovora po kojemu se u Zagrebu trebalo razgovarati o primjeni arbitražnog sporazuma.

U razgovoru za slovenske medije, Cerar je naknadno, nakon otkazivanja sastanka, kazao da je sada preduvjet za nastavak dijaloga da Hrvatska prizna arbitražni sporazum kao važeći međunarodni ugovor, te da se na idućem sastanku, ako i kada do njega dođe, razgovara o suradnji dviju država na njegovoj provedbi.

Da je takav susret u bliskoj budućnosti malo vjerojatan, govore oštre izjave Cerarova suradnika, predsjednika parlamenta Milana Brgleza, koji je kazao da je Plenkovićevo ponašanje u UN-u bilo ismijavanje međunarodnog prava, zloupotreba govora u svjetskoj organizaciji, da Cerar i nije imao druge mogućnosti nego da sastanak otkaže i da  je jasno kako u atmosferi tako nastalog nepovjerenja s Hrvatskom o provedbi nije moguće govoriti, prenose slovenski mediji.

“Sada je loptica u sporu prebačena na hrvatski dio igrališta”, kazao je Brglez, član Stranke modernog centra (SMC) koju vodi premijer Cerar.

Mediji najavljuju da će se u nastaloj situaciji Cerar ponovno odlučiti da odnose s Hrvatskom i arbitražni spor stavi na dnevni red sastanka političkog vrha, neformalnog susreta na kojemu se obično traži politička homogenizacija oko najvažnijih nacionalnih pitanja, te da će istog dana na istu temu biti sazvan i parlamentarni odbor za vanjske poslove.

Predsjednik tog odbora, Jožef Horvat, zastupnik oporbenih kršćanskih demokrata iz Nove Slovenije (NSI), kakzao je u petak da ga je nastup hrvatskog premijera za govornicom UN-a jako zabrinuo.

Plenkovićeve poruke Sloveniji su po njegovim riječima kontradiktorne jer on s jedne strane ističe privrženost Hrvatske vladavini prava, a s druge strane ne priznaje arbitražnu presudu govoreći da je arbitražni postupak kontaminiran i tako se “sam postavlja u ulogu suca”, kazao je Horvat.

Stier: Potez Cerara pokazuje da Slovenija nije spremna za dijalog

facebook komentari

Nastavi čitati