Tuđice u hrvatskom jeziku

    10

    (medjumrežni rječnik naših barbarizama, balkanizama i indoiranizama):
    Ovaj popis tudjica i posudjenica u hrvatskom jeziku se sastoji od službenih prievoda, hrvatskih novotvorenica i starih* hrvatskih rieči (npr. ranohrvatska predaja i dialektna književnost od 11. stoljeća). Kao nehrvatske tudjice su načelno izostale zajedničke ranoslavenske rieči iz srednjeg vijeka koje su višeput zapisane u izvorno-hrvatskim tekstovima do 19. stoljeća. Uz Ž. Šikića 2010., ovo je drugi veći hrvatski popis na medjumrežju sa srbizmima jasno izkazanim kao tudjice i indo-iranizmima kao arhaizmi najviše po M. Krmpotiću 2001, ter M.H. Milekoviću i sur. 1999. Takodjer unatoč ranijih arheonalaza i inih pokazatelja, po dogmatskim jugoslavistima etnički Hrvati i njihov jezik nisu mogli (ni smjeli) postojati prije 9.stoljeća po Kr., pa su po njima sve starije* posudjenice nazočne u hrvatskom bar od srednjeg vieka, u dosadanjim popisima tudjica odbačene i idejno pripisane kasnijemu posrednom prienosu tek kroz turski, talianski i njemački. Zato je ovo na medjumrežju prvi i jedini popis hrvatskih tudjica gdje su izravno bez idejnog zamagljivanja nabrojeni ovi stariji* i nepodobni indo-iranski, mongolski, arabski, gotski, keltski i slični raniji unosi u starohrvatskom jeziku.

    Duga karavana Vukovih jugoslavista nas dosad uporno uvjerava kako su u hrvatskom većina nesrbskih rieči tek “ustaške novokovanice”, iako se iste ili vrlo slične nalaze u starijoj* kajkavici i čakavici, pa i ranije na glagoljici: sve to im je nebitno (važno je unitarno mozgopranje i zatorba posebnog hrvatskog jezika). Pogubnu djelatnost tih “hrvatskih” vukovaca jezgrovito navodi V.Novak 1967 (Vuk i Hrvati: p.561): Tvorci ovog hrvatskog novogovora nisu se vraćali izvornom hrvatskom jeziku koji je bio različit od srpskog, već su samo postojeći srpski koji su ilirci prihvatili, da bi se “približili braći Srbima” pretvarali u novogovor, a to znači davali mu neprimjerene pa i nakazne oblike. Već iz idućega nepodpunog popisa tudjica (i niže nabrojenih izvora) je očevidno, kako su rječničke razlike hrvatski/srbski po leksiku slične kao izmedju inih medjurazumljivih jezika u Europi: npr. češki / slovački, ruski / bjeloruski, švedski / norveški, njemački / nizozemski, španjolski / katalonski i slični jezični parovi. Zato su srbo-hrvatske razlike rječnika već u štokavskom velike do 14.000 drukčijih riječi Ž. Šikić 2010., a čakavci/Srbi još duple do 27.000 tj. 90% inih riječi (vidi npr. Ekavski sjeverni čakavci#Nepalatalni ekavski Cres) – tj. kao njemački / islandski, portugalski / rumunjski, poljski / makedonski i sl.

    Uporabne kratice češće u idućem popisu: * = prije Vuka Karadžića, hrv.= hrvatski (u Hrvatskoj), kaj.= većinom kajkavski, čak.= većinom čakavski, ča-kaj.= svi hrv. dialekti (osim Vukopisa), eng.= engleski, lat.= latinski, grč.= grčki, tur.= turski, srb.= srbski, VELIKO = ekstremni ultra-srbizmi (“četnikizmi”).

    • NEHRVATSKI NASTAVCI I ZNAKOVI:
    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Englezko
    ;
    (semicolon)
    , (zarez) ili
    : (dvotočka)
    Semicolon ili “točka-zarez” je noviji pomodni amerikanizam, do sredine 20. stoljeća nepoznat u većini europskih jezika niti u izvornohrvatskom (sada masovno nametnut kroz globalističku Wikipediu): umjesto toga izvan engleskog treba biti običan zarez ili dvotočka.
    Rusko
    — … —
    (duže dvocrte)
    , … ,
    (2 zareza)
    Ranije pravoslavni i novije komunistički stil ruskog pisanja: umjesto zareza ovisne rečenice su često odvojene produženom dvocrtom (” “), a isto pri nabrajanju umjesto dvotočke slijedi duža dvocrta: .
    Srbsko
    … -AD … -ići, …-čići Srbski nastavci zbirnih deminutiva za živa bića nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): npr. krmad, jarad, pašćad i sl..
    Srbsko
    Četničko
    … -ADIJA … -stvo Srbski nastavci zbirnih imenica nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): npr. pješadija, srbadija i slično.
    Srbsko
    … -aEst … -aist Srbsko-ekavski brojevi izmedju 11-19 uglavnom završavaju na -aest, ali u većini svih hrvatskih dialekata je taj nastavak stvarno -aist, dok srboidno “-aest” u Hrvatskoj rabe uglavnom samo noviji vukovizirani gradjani i izvanhrvatski doseljenici s Balkana.
    Srbsko
    -atA,
    -aTIJa
    -at
    -acia
    Abstraktni nazivi u hrv. nikad ne završavaju srbskim -ata ili -aTija, nego kratko –at i -acia: npr. srb. birokrata, demokrata, birokratija, demokratija = hrv. birokrat, demokrat, birokracia, demokracia, itd.
    Indovedsko
    …-ati,-avati
    (…-ati,-avat)
    … -ati,
    … -avati
    Indovedski završetak glagolskih infinitiva, kod nas najstariji oblici infinitiva od srednjeg vijeka (dijelom kajk. i čakav. … -at, …-avat).
    Srbsko
    … -ČE
    … -ČAD
    …-ac,-čić,
    … -čica
    Srbski nastavci deminutiva za živa bića nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    da, …da, …da
    (dadakanje)
    kako, pa, jel
    za + infinitiv
    Srbo-balkansko dadakanje u zavisnim rečenicama: većinom prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijetko (osim kod pravoslavnih jekavaca) Vidi pobliže: Balkanski Sprachbund.
    Srbsko
    da + prezent infinitiv Srbo-balkansko dadakanje: namjerni izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca) Vidi pobliže: Balkanski Sprachbund.
    Srbsko
    Četničko
    …-dA (nada,
    poda, preda)
    … -d(nad,
    pod, pred)
    Produženi oblici srbo-balkanskih priedloga koji završavaju na -d(a): nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); stariji kajkavsko-čakavski glase: *zgor, *spod, spret/sprid(i).
    Tursko
    … -džija
    (… -ciya)
    … -ar,
    … -ač
    Nastavci turskog iskona za obrtna zanimanja nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati izim graničnih sela uz Bosnu. Inače u hrv. je “džija !” češće stočni povik za tjeranje konja ili volovske zaprege, pa u hrv. surječju ovi turcizmi zvuče smiješno i nejasno.
    Srbsko
    … -e(r) … -er Balkansko pravoslavno “gutanje” završnog suglasnika u skraćenim novijim riečima, nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca): npr. te(r) juče(r), veče(r), takodje(r). Slično i u novogrčkom izostaje završno -i(s), -o(s), -o(n) itd.
    Perzijsko
    … -ek
    (… -ek)
    …-ić, -čić,
    srb. …-če
    Starohrvatski nastavak perzijskog izkona za umanjene imenice kod nas očuvan najviše u kajkavici, npr. perzijski deminutivi: bebek, mamek, šamlek, jarek, mišek, tovarek i sl.
    Srbsko
    -ekAS,
    -enAT
    -eks
    -ent
    Stručni nazivi zanimanja ili dokumenata u hrv. nikad ne završavaju srbskim -kas ili -nat, nego kratko -ks i -nt (bez nepostojanog ‘a’): npr. srb. akcenAt, indekAs i studenAt = hrv. akcent, indeks i student.
    Srbsko
    -Em (srb.
    instrumental)
    -om (hrv.
    instrumental
    Muški instrumental izvorno u hrv. završava pravilno na -om (carom, mužom, putom, učiteljom i sl.), a u srb. često na em (carem, mužem, putem, učiteljem itd.): ovo je kod nas nametnuto pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    … -enje
    … -NJENJE
    … -tba,-tva,
    … -anje,-ovi
    Srboslavenski nastavci glagolskih radnih imenica preko pravoslavlja, većinom nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dijelom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    -Eri, -Ero
    -Erica
    -ori, -oro
    -orica
    Za sve brojevne imenice su takvi nastavci na –e… umjesto hrv. na –o… istočni srbizmi, većinom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
    Srbsko
    -Ev, -Eva
    -Evo
    -ov, -ova
    -ovo
    U hrvatskomu posvojni nastavak –ev može biti jedino kod imenica na –ac s nepostojanim (a): npr. kupac > kupčev i sl. Za sve ine imenice su takvi posvojni pridjevi na –ev istočni srbizmi, nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
    Srbsko
    -ijUM
    -ijUMski
    -ij, -ijski
    latin. -ium
    Latinske strukovne nazive Srbi po Vuku ciele izkrivljuju fonetski, a u hrv. se odbacuje nastavak -UM i dodaje -ij: to su istočni srbizmi, većinom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
    Srbsko
    -INJa
    -KINJa
    -ica
    -anka
    Ženski nazivi stanovnica nekog mjesta srbski obično završavaju na –inja ili –kinja, a u hrv. naprotiv na -ica ili -anka: takvi su istočni srbizmi u Hrvatskoj većinom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
    Srbsko
    -iOC,-eOC
    -aOC
    -itelj
    -ilac,-elac
    Muški nazivi zanimanja ili vršitelja radnje u hrv. nikad ne završavaju srbskim -oc ili -ioc, nego hrv. -telj, -itelj ili -lac, -ilac: takvi su istočni srbizmi na -oc u Hrvatskoj uglavnom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
    Srbsko
    -iONi
    -iONEr
    -ijski
    -ionar
    Latinske strukovne nazive s nastavkom -io,-ionis Srbi oblikuju iz osnove genitiva, a Hrvati po nominativu. Slično je i s latin. zanimanjima na -onarius koja srb. završavaju s -er, a hrv. s -ar: ovi su istočni srbizmi većinom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
    Njemačko
    … -irati
    (…-ieren)
    … -ati,
    … -irati
    Novovjeki infinitivni nastavak njemačkog iskona za radne glagole proširen u hrv. uglavnom pod Austrougarskom, a izostaje u našim srednjovjekim tekstovima (srb. = … -isati).
    Srbsko
    Četničko
    … -ISati
    … -isanje
    …-ati,-irati,
    …-tba,-iranje
    Srbski nastavci glagola i radnih imenica nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    …(onaj), koji…
    …(ona), koja…
    …(ono), koje…
    particip sadanji,
    prilog prezenta
    Vukovo balkansko “kojakanje” tj. izostanak prezentskog participa i opisna zamjena zavisnim rečenicama s veznikom (onaj), koji…, (ona), koja…, (ono), koje…: Većinom je prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijetko (osim kod pravoslavnih jekavaca). Vidi pobliže: Balkanski Sprachbund.
    Srbsko
    … -KRET …-mak,-vrat,
    … -obrat
    Srbski mnogoznačni nastavak brojnih imenica nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat koji je potisnuo i zamijenio niz inih hrv. nastavaka: srb. pokret, zaokret, preokret …= hrv. pomak, obrat, prevrat, itd.
    Rusko
    -ljev,-ljeva
    -ljevo
    -ov, -ova
    -ovo
    U hrvatskomu pridjevski nastavak na –ljev uglavnom ne postoji i to je noviji pravoslavni rusizam nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća: npr. “Tomislavljev” je u hrv. normalno Tomislavov.
    Tursko
    … -luk
    (… -luk)
    … -stvo,
    … -ina
    Noviji nastavak radnih imenica turskog izkona nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat izim graničnih sela uz Bosnu. Izvorno u hrv. na …-luk završava jedino povrće (npr. poriluk), pa u hrv. surječju ovi turcizmi na -luk zvuče smiešno i dvoznačno.
    Srbsko
    … -nica … -na Srbski nastavci za obrtno-radne prostore većinom na –nica nametnuti su nam tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ali izvorno u Hrvatskoj su to samo njihovi deminutivi: npr. učionica = mala učiona (razredić), prodavnica = mala prodavaona (dućančić), radionica = mala radiona (kiosk), praonica = mala praona (veš-kuhinja), slastičarnica = mala slastičarna (kiosk), cvjećarnica = mala cvjetarna (kiosk), …itd.
    Srbsko
    … -o(l)
    … -oni
    … -oL,
    … -oLni
    Srbski skraćeni nastavci imenica i njihovih pridjeva “gutanjem” glasa L: nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom i ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca), npr. sto(l), so(l), vo(l), soko(l), itd.
    Srbsko
    … -omE … -omu Srbo-štokavski (tzv. vlaški) nastavak muškog dativa i lokativa, u novije doba nametnut kao podoban lažnohrvatski oblik, ali pravi izvorno-hrvatski nastavak prije vukopisa do 19. stoljeća (i u NDH) je bio -omu: npr. tomu / “tome“, malomu / “malome“, istomu / “istome” i slično.
    Srbsko
    … -ovati
    … -ovanje
    …-ati,-irati,
    …-tba,-iranje
    Srbski nastavci glagola i radnih imenica prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    … -rKa …-rica Srbski nastavci za obrtnice i ina ženska zanimanja većinom na –rka nametnuti su nam tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ali izvorno u Hrvatskoj su njihovi nastavci na -rica: npr. profesorKa/-rica, doktorKa/-rica, zubarKa/-rica, kuharKa/-rica, pekarKa/-rica, …itd.
    Indovedsko
    … -tva
    (… -tva)
    … -dba,
    … -tva
    Indovedski završetak glagolskih radnih imenica, u hrvatskom najstariji oblici bar od srednjeg vijeka (srb.= … -enje, -njenje).
    Srbsko
    Četničko
    -USi,-USa,-USima
    lat. -i,-rum,-bus
    … -i,
    a,-ima
    Srbo-balkanski nastavci iskrivljene množine za lažne latinske imenice, nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: npr. kaktusi (hrv. kakteje ili nopali), dinosaurusi (dinosauri ili velegmazi), itd. Jedina (prividna) iznimka u hrv. su engleske složenice od -bus s takvim pluralom: autobusi, trolejbusi i sl.
    Srbsko
    …-zA (uzA,nizA,
    bezA, krozA)
    …-z(uz,niz,
    bez, kroz)
    Produženi oblici srbo-balkanskih priedloga koji završavaju na -z(a): nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca), a stariji kajkavsko-čakavski glase: *pri, *zdol, *brez, skroz (*skrozi).

    A

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Latinsko
    admiral
    (admiratus)
    flotni čelnik,
    čak. marjakýr
    Vjerojatno iz srednjovjekog latinskog (ili arabski amir al-bahr): vrhovni zapovjednik ratne mornarice, starohrvatsko-čakav. marjakýr (iz Aveste mariaka), ali u jugo-vukopisu odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi.
    Tursko
    ada sprud Slatkovodni pješčani otok na riekama i jezerima, većinom nizak, plosnat i podložan poplavama.
    Grčko
    agava
    (Ἀγαύη)
    *loparina Američka biljka iz pustinja s mesnatim bodljastim listovima, sadjena i po Sredozemlju, cvate jednom nakon više desetljeća. Domaći čakavski naziv ‘loparina’ je prije rabljen i u vrtnoj literaturi, ali je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju Srbi gdje ne rastu agave).
    Arabsko
    Ahiret
    (Akhirah)
    islamski raj,
    nebesa
    U islamu: budući sviet, približno kao raj nakon smrti (npr. u kršćanstvu): Ahiret je jugo-bošnjačko pisanje, a izvornohrv. bi bilo izpravnije Akiret (ili bar kao arabski Akhiret).
    Srbsko
    Četničko
    ajkula morski pas,
    kučak
    Opasne hrskavične ribe bez kosti iz skupine Selachoidei. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
    Grčko
    akacija
    (‘Aκακια)
    bagrem Bodljasto stablo medonosnih cvjetova obilno podivljalo iz Amerike i botanički se izpravno zove Robinia; kod nas ga laici često pobrkaju i zamjenjuju s pravim tropskim akacijama koje tu rastu jedino uz južni Jadran (vidi niže tzv.’mimoza’).
    Latinsko
    srb.ákcenat
    (accentum)
    akcènt,
    naglasak
    Latinski iskon (accentum): hrv. je aknt ili slavizirano naglasak, a srbo-balkanski ákcenat što nam je nametnuto u 20. st. pod Jugoslavijom.
    Tursko
    akrap štipavac,
    škorpion
    Otrovne životinjice s klieštima (Scorpionidae). Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    alat pribor, orudje Predmeti i sredstva koja se rabe za razne djelatnosti u obrtima, poljodjelstvu itd.
    Arabsko
    albatros
    (al-ghattas)
    albatros
    lat. Diomedea
    Medjunarodni naziv arabskog izkona za oceansku pticu Diomedea exulans.
    Tursko
    alka
    (halka)
    obruč,
    karika
    Metalni kolut, većinom kao ručka starinskih vrata.
    Arabsko
    alkohol
    (al-kuhul)
    žesta,
    opojno piće
    Medjunarodni naziv arabskog izkona iz srednjeg vieka.
    Arabsko
    aloje
    (alloeh)
    *loparići Afričke pustinjske biljke slične američkoj agavi s mesnato-lopatastim lišćem, ali uzastopno višeput cvjeta i većinom sitnijeg rasta, kod nas laici ove često pobrkaju s američkom agavom; čakavski = loparić.
    Tursko
    amajlija
    (hamayli)
    amulet,
    talisman
    Medaljica ili zapis koji po vjerovanju donosi sreću i štiti od zla.
    Španjolsko
    amerikanski
    (americano)
    američki,
    čak.*semerni
    Što pripada Novom Svijetu ili zapadnoj polutki po moreplovcu Amerigo Vespucci (ili prije po maurskom admiralu Al-Ameri koji je organizirao srednjovjeke plovidbe Španjolska-Amerika u 10./11. st.). Kod nas je starije pomorsko-čakavski: *semèrni od *Semerâj = Amerika i *Semerâne = Indianci (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
    Grčko
    anđeo, anđeoski
    (angelos, -likos)
    andjel,
    andjelski
    Dobri duhovi s krilima, većinom u kršćanstvu i hinduizmu (vedski: angyras).
    Grčko
    anemija, anemičan
    (aneimia, anemikos)
    slabokrvnost
    slabokrvan
    Bolestna osoba ili životinja s razvodnjenom krvi zbog premalo eritrocita.
    Perzijsko
    angurija
    (angûr, angurya)
    lubenica Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona (čakavci i ikavci).
    Grčko
    antartički
    (anti-arktikós)
    najjužniji,
    čak.sorînski
    Medjunarodni izraz grčkog izkona; kod nas je starije pomorsko-čakavski: sorînski od Sorînje = Patagonija i Malasorîn = Ognjena Zemlja (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
    Grčko
    antilopa
    (antholops)
    čakav. *kuzàla,
    kajk. kozéla
    Preživači-dvopapkari iz grupe Antelopinae u Africi i Aziji: nema domaćeg štokavskog imena, kajk. kozéla i staročakavski *kuzàla.
    Grčko
    antipatičan
    (antipathikos)
    odbojan,
    neprivlačan
    Pojava, osoba ili predmet koji izaziva negativne emocije.
    Grčko
    apostol
    (apostolos)
    vjerovjesnik Isusovi pomoćnici, prvi članovi kršćanske crkve koji su prenosili vjeru i pokrštavali ostale.
    Latinsko
    april (Aprilis) travanj Četvrti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
    Latinsko
    a priori
    aprioran
    unapried
    izprvice, -vičan
    Klasični latinski izraz: izprvice i izprvičan su arhaizmi, a unaprijed novija jugo-inačica (bez pridjeva).
    Grčko
    arhaizam
    (archaismos)
    prarieč,
    zastarica
    Medjunarodni jezikoslovni pojam starogrčkog izkona.
    Grčko
    arhanđeo
    (archangelos)
    arkandjel,
    glavni anđel
    Vjerski naziv u kršćanstvu za glavne predvodnike nebeskih andjela: hrv.= arkandjel, srb.= arhanđeo.
    Grčko
    arheologija
    (archaios-logos)
    starinarstvo,
    pradokumentacia
    Egzaktno-humanistička znanost izmedju historiografie, geologie i ekologie: poredbeno proučava stare nadpise, ruševine i kosture od predpoviesti do srednjeg vieka. Bliske rubne struke još su: paleografia (stari zapisi), arheolingvistika (izumrli jezici), arheoekologia (raniji okoliš), arheobotanika (stari nasadi), arheoastronomia (rana imena zviezda), itd.
    Grčko
    arhiva
    (archaion)
    pismohrana,
    hrv. arkiv
    Spremište javnih dokumenata i popisa. “Arhiva” je pretežno u Srbiji, naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, oblik ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
    Indovedsko
    arija, arijski
    (harya)
    zrak, ozračje,
    2.lirska pjesma
    Izrazi indovedskog izkona: 1. Podneblje: vrieme i atmofera u čakavici i ikavici; 2. U glazbi: romanska lirska pjesma i način pjevanja.
    Grčko
    arktički
    (arktikós)
    najsjeverniji,
    polarni
    Medjunarodni izraz grčkog izkona; kod nas je starije pomorsko-čakavski: urînski od Urînje = Arktik i Veleurîn = Grenland (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
    Arabsko
    arsenal
    (harsanah)
    ratna luka,
    morska baza
    Vojno brodogradilište i skladište za ratnu mornaricu.
    Perzijsko
    arta, *artica
    (arta, artek)
    rt, punta,
    rtić
    Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona u čakavici.
    Tursko
    aršin lakat (kao mjera) Turska približna mjera za dužinu oko 65 – 75 cm.
    Arabsko
    artičoka
    (ardi-šohi)
    dragušica,
    čak. *gardun
    Međunarodni naziv arabskog izkona za južno primorsko povrće (Cynara scolymus).
    Grčko
    aspida
    (aspide)
    otrovnica,
    zla žena
    Otrovna znija iz skupine Viperidae, a preneseno i zlonamjerna opasna žena.
    Perzijsko
    *asti! (ašti!),
    *asti-Boga (Astembaga)
    Bogami!,
    tako mi Boga
    Prastara vjerska zakletva perzijskog izkona zbog čudjenja ili uvjeravanja kod ikavaca i čakavaca, slično je i “Asti-Gospu!”.
    Grčko
    astrognozija (astro-gnosis) zvjezdoslovlje
    astrokultura
    Službeni dio astronomije i navigacije tj. glavni dio klasične astronomije: imenovanje i prepoznavanje pojedinih zviezda i skupnih zvieždja (iz starijeg čakavsko-pomorskog: *zvizdoslôvje. Astrognozija i astrokultura su klasični europski nazivi, dok Amerikanci većinom rabe ini opisni naziv “star culture”.
    Grčko
    astrologija (‘Aστρολογία) zvjezdogatanje lažnoznanstvena vještina odredjivanja navodnih zakonitosti po kojima trenutni položaji planeta i zviezda i njihovo gibanje utječu na sbivanja na Zemlji i na sudbine pojedinaca.
    Grčko
    astronautika (αστροναυτική)
    astronaut (αστροναύτης)
    1. zvjezdoplovstvo, svemiroplovstvo
    2. zvjezdoplovac, svemiroplovac
    1. Ukupnost znanja i strukoslovlje sastavljanja i upravljanja svemirskom letjelicom.
    2. Osoba koja kano član posade svemirske letjelice leti u svemir.
    Grčko
    astronom
    (αστρονóμoς)
    zvjezdoslov
    zvjezdoznanac
    Čovjek koji proučava svemir i svemirska tiela, zvjezdoznanac je novotvorba iz 20. stoljeća, a raniji su u pomorstvu ikavsko-čakavski *zvizdoslôv, ter kajkav. neboglédec.
    Grčko
    astronomija (αστρονομία) zvjezdoslovlje
    zvjezdoznanstvo
    Znanost o pojavama u svemiru i o svemirskim tielima, promatranje, računanje i tumačenje položaja, gibanja i sastava svemirskih tiela. Zvjezdoznanstvo je novokovanica iz 20. stoljeća, klasično hrv. je zvjezdoslovlje (već rabljeno u pomorstvu), iz staročakav. zvizdoslôvje.
    Magjarsko
    ašov
    (aszov)
    lopatica,
    štihača
    Vrtni pribor za kopanje: naziv magjarskog izkona većinom u srbskomu, u Hrvatskoj proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
    Latinsko
    august
    (Augustus, sextilis)
    kolovoz Osmi mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
    Njemačko
    auspuh
    (Auspuff)
    odušak,
    izpuh
    Izvodna ciev plinova i dima, većinom na autima.
    Latinsko
    australski
    (australis)
    iz Australije
    čak.polnebjânski
    Što pripada Australiji (lat. Terra Australis); naš raniji pomorsko-čakavski izraz je polnebjânski od Polnêbje = Australija i Polnebjâni = Aborigini (u Jugoslaviji je sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
    Tursko
    avet sablast, utvara Zlokobno i zastrašujuće prividjenje.
    Grčko
    avlija
    (aulê)
    veža,
    predvorje
    Naknadna turska izrivljenica od grčko-latinskog aula: Vanjska glavna ulazna vrata (čakav. portun, kajk. haustor) za pristup u neki prostor. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Španjolsko
    avogado
    (ahuacatl)
    Persea americana
    čakav. avugâd
    Egzotično stablasto voće Persea americana iz Srednje Amerike i Meksika, sadjeno drugdje u subtropima i kod nas oko Dubrovnika i na južnijim otocima: španjolski naziv izkrivljen od indianskoga ahuacatl.
    Perzijsko
    aždaja
    (azdaha)
    zmaj,
    zla žena
    Mitsko čudovište u legendama kao golemi gmaz, naziv perzijskog izkona većinom kod štokavaca: kajkav. pozój i čakav. žmýn.

    B

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Rusko
    babuška
    (babúška)
    bakica
    starica
    Naziv ruskog izkona za živu bakicu, ter za šuplje drvene igračke nalik staricama, koje se po veličini ulažu jedna u drugu.
    Perzijsko
    badalj
    (badil)
    bodljike
    trnje
    Starohrvatski naziv perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca.
    Tursko
    bajat, -ta,-to nagnjio,
    pokvaren
    Jugo-turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pograničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    bakalnica voćarna,
    piljarnica
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Perzijsko
    balas
    (balaš)
    stasit,
    vitak
    Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona.
    Perzijsko
    *balatura, -rica (balater, balaturek) veranda, volta,
    voltica
    Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona za terasu s lučnim nadsvodjem.
    Mongolsko
    balta (balta) sjekira Sječivo za drvo ili kao bojno oružje; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona, kod nas najviše u kajkavici
    Tursko
    balvan trupac,
    greda
    Posječeno deblo drveta ili veća drvena greda.
    Grčko
    balzam
    (balsamon)
    pomast,
    turs. ‘melem’
    Balzam je najčešći medjunarodni naziv za ljekovite pomasti, a noviji turcizam tzv.’melem’ nam je nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom (ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat izim graničnih sela uz Bosnu).
    Englezko
    bambus
    (bamboo)
    trstovina
    veletrska
    Divovske odrvenjele trave visine 3m do desetak metara iz latin. roda Bambusa, a rastu većinom u jugoiztočnoj Aziji i presadjeni po subtropima i Sredozemlju: engl. kolonialni naziv ‘bamboo’ je izkrivljen od izvornoga malajskog mambu.
    Perzijsko
    *ban, banica
    (bani, banu)
    knez,
    podkralj
    Raniji predslavenski nazivi čelnika perzijskog izkona.
    Gotsko
    banda (bandi) strana Bočni dio ili družtvena stranka; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica i ikavica).
    Tursko
    bar,
    barem
    *dajbud,
    *majkol
    Noviji balkansko-štokavski turcizam proširen najviše pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj riedak: staroštokavski je *dajbud i arhaično čakavski *majkol (glagoljicom: maykoli), a novije na otocima romansko-čakav. alméno.
    Arabsko
    baraka
    (barrakan)
    drvenjara,
    koliba, šupa
    Medjunarodni naziv arabskog izkona za montažne zgrade kao skladišta, vojarne i slično.
    Indovedsko
    baratati, baratanje
    (bharata, -ratayna)
    rukovati, -ovanje,
    manipulirati,-anje
    Ranohrvatski srednjovjeki arhaizmi indovedskog izkona u većini hrv. dialekata, najviše u kajkavici i čakavici.
    Grčko
    barbar
    (barbaros)
    divljak,
    primitivac
    Sirov i nasilan čovjek većinom neobrijan (kod nas na primorju približno slično značenje ima i nadimak “vlaj”.
    Perzijsko
    barjak (beirak)
    barjaktar
    stieg,*korugva
    stjegonoša
    Znak neovisnosti države i državne pripadnosti (na otocima Dalmacije: Barjak-Barjaci već prije Turaka, a staro korugva dosad u čakavskom i kajkavskom: Omiš-Medjimurje).
    Magjarsko
    baršun,
    baršunast
    pliš,
    plišani
    Suvišno-pomodni noviji hungarizmi za već postojeće i dobre hrvatske izraze: pliš i plišani.
    Tursko
    barut eksploziv,
    oružani prah
    Eksplozivno punjenje za pogon vatrenog oružja.
    Tursko
    baš doista,
    upravo
    Čestica proširena od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dosta riedka (izim graničnih sela uz Bosnu): starije kajkav. *praf i vedsko-čakav. *jušta (= indoved. jušta).
    Perzijsko
    baština
    (baštani)
    nasliedje
    bašćina
    Starohrvatski naziv perzijskog izkona.
    Srbsko
    bauljati teturati,
    glavinjati
    Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Perzijsko
    bava, bavica
    (bav, bavek)
    bavati (bavidan)
    lahor, vjetrić,
    popuhivati
    Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona za slabe povjetarce.
    Perzijsko
    bebek
    (bebek)
    djetešce,
    bebica
    Starohrvatski deminutiv perzijskog izkona, najviše u kajkavici.
    Perzijsko
    bedak
    (bedek)
    blesan,
    glupan
    Ograničena osoba manjih sposobnosti.
    Tursko
    bedemi zidine,
    utvrdjenja
    Zaštitne prepreke u obliku zidova ili nasipa.
    Tursko
    belaj nesreća,
    nevrijeme
    Zlokobni dogodjaj, loš izhod nečega.
    Srbsko
    Četničko
    beočug kolut,
    karika
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    beS- . . .
    beŠ . . .
    većinom: ne- …
    (rjedje: bez- …)
    Negativni predmetak proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Indovedsko
    besjeda
    (bhašita)
    govor,
    rieč
    Zajednički panslavizam ranijega indovedskog izkona (bhašita), u hrv. najčešći u kajkavici (beséda) i čakavici (besîda) pa to nije srbizam.
    Tursko
    bešika zibka,
    kolievka
    Dio namještaja: dječja postelja koja se ljulja. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Magjarsko
    beteg (betegh) bolest Kod nas dialektalni naziv bolesti osobito u kajkavici i dielom čakavici.
    Srbsko
    beza, bézame
    bezate
    bez, bez mêne
    bez têbe
    Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *brez (mene, tebe).
    Srbsko
    bèzanj,
    bézase
    bez njêga,
    bez sêbe
    Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *brez (njega, sebe).
    Srbsko
    Četničko
    bezbjednost
    (bezbednost)
    sigurnost,
    osiguranje
    Javno osiguranje policijskih pozornika. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    bèžnjeg
    bèžnjih
    bez njêga
    bez njîh
    Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *brez (njega, njih).
    Tursko
    bigar *sedra, kamenac Ovapnjele naslage iz vode; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Arabsko
    bikar, bikarija
    (bekkari, bekkaryun)
    mesar, mesnica Prodavač mesa i njegova prodavaona; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas najviše u čakavici.
    Mongolsko
    biljeg (bilig) pečat,
    naljepnica
    Potvrdna oznaka u obliku pečata ili naljepnice (marke); stariji srednjovjeki mongolizam azijskog izkona (već prije Turaka).
    Grčko
    biocenotika
    (bios + koinotes)
    biocenologia
    sociobiologia
    Novija prirodno-društvena znanost što od 20. stoljeća proučava i prognozira medjuodnose i povezanosti raznolikih živih bića tj. životne zajednice bilja + životinja + čovjeka: npr. domorodaca + stoke i nasada (antropocenoze), pa divlje zoocenoze kao životinjska krda, ptičja i riblja jata, rojeve pčela i mrava, mješovite šume (fitocenoze), itd. Približni hrv. prijevod te nove struke bi bio “zajedničarstvo”.
    Grčko
    biografija
    (βιογραφία)
    životopis Službeno izvješće ili književno djelo koji opisuju život neke osobe, stvarne ili izmišljene.
    Baltoprusko
    biskup, -kupija (biskups,biskopins) prvosvećenik
    crkvena pokrajina
    Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, izvorno izvedeno od grč. episkopos i episkopia.
    Francuzko
    biskvit
    (biscuit)
    dvopek,
    *suhar
    Medjunarodni naziv za presušeni trajni kruh.
    Magjarsko
    bitanga skitnica,
    propalica
    Suvišni noviji hungarizam za već postojeće i dobre hrvatske nazive: skitnica ili propalica.
    Srbsko
    bivati postojati,
    egzistirati
    Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    bizon
    (bisón)
    *zubar,
    čakav. bikodlâk
    Preživači-dvopapkari iz grupe divljih goveda, ranije ime *zubar i staročakavski bikodlâk: kod nas izumrli, najbliži divlji u Poljskoj.
    Srbsko
    bjelance
    (belance)
    bjelanjak,
    *bjelno
    Balkanski srbizam nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca): književno i kajkav. bjelanjak, uz Jadran starije *bjelno.
    Indovedsko
    *blagdan
    (bhagadana)
    svetak
    srb. praznik
    Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
    Srbsko
    blagodaran zahvalan, *haran Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    blagorodan plemenit,
    dostojan
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    blagovremen pravodoban Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    blasfemija,-ist
    (blasphemein)
    bogohulstvo,-lnik,
    teško psovanje
    Bogohulnost i ine teške psovke protiv Boga, svetaca, roditelja i slične: osobito su značajne za Srbe i ine Balkance, kod nas najviše novoštokavci (statistički rijetke ili nepoznate kod kajkavaca, jadranskih otočana, Slovenaca, Austrianaca, Japanaca i Indianaca).
    Baltoprusko
    *blazina
    (lazina)
    poplun
    tur. jorgan
    Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas osobito u dialektima najviše u kajkavici i čakavici.
    Srbsko
    blenuti buljiti,
    zuriti
    Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Englezko
    blinker tinjalica
    čakav. pištûrka
    Signalna lampica ili gumbić nekog aparata koji svjetlucavo titra, starije čakav. *pištûrka.
    Francuzko
    blond, blondina
    (blond,blondine)
    svjetlokos,
    plavuša
    Nazivi francuzkog izkona za svietlu kosu i svjetlokose ženske, čakav. bjondi, bjondina.
    Rusko
    bodar, bodriti
    (bodrij, bodríti)
    hrabar, smjel,
    ohrabriti
    Izrazi ruskog izkona kao književne posudjenice, najviše prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
    Perzijsko
    *bodul
    (bodyul)
    otočanin Stari domaći samo-naziv jadranskih otočnih čakavaca.
    Tursko
    boja (boye)
    bojadisati
    *krasilo,
    farba,farbati
    Srbo-balkanski izrazi turskog iskona uglavnom kod novoštokavaca, nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati: germansko-kajkav. farba, romansko-čakav. pitura (iz lat. pictura).
    Srbsko
    bojice
    (za “crtanje”)
    farbice
    (za risanje)
    Srbo-balkanski naziv turskog iskona, nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Englezko
    brainwash mozgopranje
    utuvitba,*utulitva
    Nasilno nametanje tudjih (štetnih) shvaćanja i ‘izpiranje’ nepodobnih vlastitih mišljenja tj. prerada promičbom ili nasiljem svjestnih ljudi u zaglupljene ‘zombie’: starije čakav. *utulîtva.
    Grčko
    brak-morski
    (bragos)
    plićina,
    podvodni greben
    Uzdignuto i pliće morsko dno na otvorenoj pučini, većinom zaraslo algama i najbolje ribolovište.
    Srbsko
    bratanac nećak Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    brdski
    brđani
    gorski
    gorštaci
    Visinski pojas i stanovnici viših krajeva; rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim pravoslavnih jekavaca).
    Arabsko
    bre! (balk. vre!)
    bre more !
    daj, hajde !,
    daj čovječe!
    Balkanski povici arabskog izkona (grčki i bugar. vre!), do Jugoslavije u hrv. uglavnom nepoznati: Izvorno arabski je stočni povik devama i konjima (marš stoko!, hajde kljuse!) i u Turskoj isto za tjeranje roblja.
    Srbsko
    brigati brinuti (se) Oblik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Magjarsko
    brlog
    (barlagh)
    jazbina,
    sklonište
    Priručni zaklon za životinje ili razbojnike. Panonski hungarizam većinom u srbskomu, nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat jer izvorno hrv. je jazbina.
    Srbsko
    brojanica krunica, čislo Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    brojka broj,
    znamenka
    Pojedinačni broj tj. znamenka. Tzv. ‘brojka’ je proširena od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj je većinom bila nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Njemačko
    bronca
    (Bronze)
    mjed Mješovita kovina kao legura bakra i kositra.
    Perzijsko
    *bršina, bršadin
    (barš, baršidan)
    led, mraz,
    lednica, mrazište
    Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona za zimske pojmove kod ikavaca i čakavaca.
    Srbsko
    buba-švaba žohar Kućna gamad iz roda Blatta: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    budala
    (budle)
    blesan,
    glupan
    1. Nesposobna osoba.
    2. Pogrdan naziv za osobu koja je nešto krivo ili loše učinila.
    Srbsko
    budilnik budilica,
    Lika: klepetalo
    njem.vekerica
    Srbski naziv proširen od 20.st. pod Jugoslavijom, prije u Hrv. nepoznat: hr. budilica, Lika: “klepetalo”, čakav. urýlo, rom.ikav. žvejarin, njem.kaj. vekerica.
    Srbsko
    budući da
    (dadakanje)
    jer, zbog
    *zbogradi
    Dadakanje u uzročnim rečenicama: većinom prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijetko (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    buđa,buđav
    buđaviti
    pliesan,-snjiv,
    pljesniviti
    Jugo-turcizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim pograničnih sela uz Bosnu).
    Perzijsko
    buka, bučan
    (buka, bukaden)
    galama, buka
    glasan, bučan
    Starohrvatski izrazi perzijskog izkona.
    Srbsko
    bukvar
    bukvalno
    početnica,
    doslovce,-lovno
    Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    bunar
    (bunar, pınar)
    sdenac, studenac Umjetno izgradjen spremnik za vodu, u većini slučajeva pitku vodu koja služi za piće, napajanje stoke i pranje.
    Srbsko
    bundeva tikva,
    buča
    Vrtno povrće, Cucurbita pepo: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    burazer (birader) brat
    prijatelj
    Naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    burence bačvica,
    lagvić
    Manja drvena bačva za tekućine: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Mongolsko
    burîn
    (burân)
    burica
    polubura
    Sjeveroiztočni vjetar u azijskim stepama i Rusiji, ter kratka slabija bura na Jadranu; slično je još talianski borina i najstarije hladni buryaš u ranoj Mezopotamiji.
    Srbsko
    buvljak sajmište,
    “šverc-komerc”
    Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Perzijsko
    *buža
    (buzč)
    rupa,
    stidnica
    Raniji neromanski izraz perzijskog izkona (ikavica i čakavica).

    C

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Arabsko
    cekin
    (sikkah)
    zlatni novčić Naziv za zlatne metalne novčiće srednjovjekog podrijetla iz arabskoga (sikkah), a ne po vukovcima tzv. “talianski” (koji tad u srednjem vijeku još ne postoji): kod nas najviše u čakavici.
    Grčko
    centar
    (kentron)
    središte,
    sredina
    Medjunarodni pojam grčkog izkona proširen u većini europskih jezika.
    Grčko
    centaur
    (Kentauros)
    konjolik,
    čak.*jezdakir
    Medjunarodni pojam grčkog izkona: mitski polu-konj s ljudskom glavom (slično starije čakavski: jezdakîr); novije podrugljivo: odani auto-vlasnik neodvojiv od svog vozila.
    Grčko
    cilindar
    (kylindron)
    valjak,
    viši šešir
    Zaobljeno geometrijsko tielo kao kanta. Medjunarodni pojam grčkog izkona proširen u većini europskih jezika.
    Srbsko
    cinkati
    cinkaroš
    podkazati,
    doušnik
    Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Magjarsko
    cipele(csepel)
    cipelar
    postole,
    postolar
    Postole i postolar su slavenske riječi česte u čakavici i kajkavici, ali su u 20.st. pod Jugoslavijom nametnuti srbski hungarizmi “cipele” i “cipelar”.
    Magjarsko
    cipelariti nogirati Ulično nasilje: srušiti nekoga na tlo i žestoko ga izudarati nogama.
    Latinsko
    civilizacija
    civiliziran
    uljudba, -dben
    prosvjeta,-ćen
    Riječi latinskog iskona: uljudba obuhvaća pismenost i gradjanski život (urbanizacija), a bez toga je ruralna kultura tj. selska polupismenost ili nepismenost.
    Srbsko
    cjelishodan
    (celishodan)
    svrhovit,
    prikladan
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Rusko
    cjelivati, -vanje
    (celiváti,celivánie)
    milovati,-vanje,
    ljubiti,ljubljenje
    Izrazi ruskog izkona kao književne posudjenice, najviše prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
    Grčko
    crkva
    (kyrika)
    svetište
    bogomolja
    Srednjovjeki bizantski naziv grčkog izkona za kršćanska svetišta.
    Perzijsko
    cujzek, cujza
    (kurek, kuren)
    ždriebe, ždrjebac
    ždrjebica
    Starohrvatski deminutivi perzijskog izkona za mladunce konja najviše kod kajkavaca.

    Č

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Akado-sumersko
    *čabar
    (čabra)
    vjedro, sić,
    njem.hamper
    Najstariji naziv tog značenja u Europi kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
    Mongolsko
    čaj, čajni
    (tsay, tsayni)
    čaj,
    biljni napitak
    Kuhani topli napitak od ljekovitog i aromatskog bilja; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona.
    Tursko
    čak
    (srb.štaviše)
    dapače,
    itekako
    Čestica proširena od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (izim graničnih sela uz Bosnu): starije kajkav. *pače i romansko-čakav. altroke.
    Srbsko
    čakavština
    čakavački
    čakavica,
    čakavski
    Srbsko-vukovski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: naši otočani ne kažu čakavŠTina (nego čakavica) jer u izvornoj čakavici ni ne postoji skup “ŠT”.
    Tursko
    čakija
    (çaki)
    nožić,
    škljoca
    Manji priručni nož koji se nosi u džepu ili torbici. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    čamac
    (çamli)
    brodić,
    *čun, barka
    Manje drveno ili plastično plovilo: hrv. brodić ili čun, roman. barka.
    Tursko
    čarapa
    (çorap)
    nazuvka,
    bječva (*bićva)
    Dvojni odjevni predmet koji se u paru nosi na nogama. U hladnom dielu godine služi za zadržavanje topline u nogama, a u toplom dielu spriečava znojenje nogu. Tzv. “čarapa” je noviji jugo-turcizam nametnut pod Jugoslavijom u 20. stoljeću, ranije u Hrvatskoj jedva poznat (većinom pogranična sela uz Bosnu), a prije Vuka je to bila hrv. nazuvka ili ikavsko-čakavski bićva.
    Tursko
    čarapare
    (çorapli)
    dvojnik, alias
    lat. duplikat
    Noviji jugo-balkanski turcizam na medjumrežju: imenski dvojnik ili alias, tj. prikrivena dvostruka prijava jednog korisnika iz iste IP-adrese.
    Tursko
    čaršav plahta,
    prostirka
    Dio posteljine: platneni bieli prekrivač za krevet. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Češko
    časopis
    (časopis)
    ljetopis,
    periodika
    Češka posudjenica u doba preporoda: povremena tiskana naklada koja se ponavlja mjesečno, godišnje i sl. – čakav. letopys.
    Srbsko
    časovnik,
    časovničar
    dobnjak,dobnik*
    Lika: klepetalo,
    obrtnik: urar
    Mjerač vrjemena: ličko “klepetalo”, čakav. dobnik* i urýlo, kajk. dobnjak => sad živi govor: Medjimurje, Celje i Vrbovec – ali prognani u 20.st. pod Jugoslavijom (srb. časovnik). Popravljač-prodavač: urar, kajk. vurmaher, čak. leroîšt.
    Srbsko
    čegrtati klepetati,
    *roštati
    Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    čekić batić Manji malj, željezni pribor za udaranje i zabijanje. Naziv proširen većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
    Tursko
    čelik-čelo žičani konop
    čak.lancan
    Tehnički naziv turskog izkona za metalni konopac, proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat; čakavsko-romanska istoznačnica je lancân.
    Magjarsko
    čeljad
    (cseled)
    stvorenja,
    bića
    Naziv magjarskog izkona većinom u srbskomu; proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    čempres
    (kyparis)
    čempres Ljuskave četinjače bez iglica iz skupine Cupressaceae, većinom kao uzpravna viša stabla.
    Srbsko
    čestar
    česvina
    šikara,*guštara,
    2. crnika
    1. Neprohodni preplet grmlja i nižeg drveća; 2. Primorski zimzeleni hrast (Quercus ilex): nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati osim kod pravoslavnih jekavaca (*guštara je starohrvatski arhaizam od perzijskoga gištir).
    Magjarsko
    četa
    (czeto)
    *satnija,
    vojna desetina
    Panonski hungarizam raširen najviše kod štokavaca.
    Srbsko
    četrnaest četirnaist
    broj 14
    Srbski brojevi od 11-19 završavaju na -aest, a u većini hrvatskih dialekata je stvarni nastavak -aist, pa u Hrvatskoj “-aest” rabe samo vukovizirani gradjani i izvanhrvatski doseljenici.
    Srbsko
    čika striček,
    barba
    Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Španjolsko
    čili
    (chilli)
    ljute papričice
    feferoni
    Naziv španjolskog izkona za sitnu sortu jako ljutih papričica iz južne Amerike nalik feferonima.
    Tursko
    činija zdjelica,
    kupica
    Polukuglasta porculanska posuda: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Rusko
    čistka
    (čistka)
    lustracija
    tzv.diferenciacia
    Noviji politički naziv ruskog izkona za uklonitbu nepodobnih (približno klasičnoj lustraciji), nastao i proširen kod nas u 20. stoljeću.
    Srbsko
    čitav cieli Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Španjolsko
    čivava
    (chihuahua)
    američki sitni
    pas,strašilo
    Naziv španjolskog izkona za sitnu rasu južnoameričkog psa: izvorno indiansko značenje je “strašilo”.
    Magjarsko
    čižma
    (czisma)
    *škornja Kasniji panonski hungarizam najviše kod štokavaca. Izvorno hrv. je škornja u čakavici i kajkavici.
    Mongolsko
    čoban
    (čaban)
    pastir,
    stočar
    Čuvar stoke; stariji srednjovjeki naziv mongolskog izkona, poznat već prije Turaka.
    Tursko
    čokot *trs, loza Stabljika (starije deblo) vinove loze, naziv u Hrvatskoj proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji – ranije nepoznato.
    Magjarsko
    čopor
    (csopor)
    krdo,
    stado
    Naziv magjarskog izkona većinom u srbskomu: proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj riedak.
    Tursko
    čorba
    (corba)
    juha Razvodnjeno varivo kao gusta i začinjena juha. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    hiperjekavizam
    “čovijek”
    čoviječi
    čovjek, -čji
    (ili: ljudski)
    Crnogorski hiperijekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. čovik, čakav. *človik, kajkav. *človek.
    Srbsko
    Četničko
    čuka vršak (brda),
    vrhunac
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    čulo
    čulni
    osjetilo,
    osjetni
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    čuven glasovit,
    *znamenit
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

    Ć

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Perzijsko
    ćapivati
    (capidan)
    pecati,
    loviti ribu
    Raniji neromanski izraz perzijskog izkona u čakavskom ribarstvu.
    Srbsko
    ćarlijati pirkati,
    popuhivati
    Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    ćaskati brbljati Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Arabsko
    ćato, ćata
    (čati)
    pisar,
    bilježnik
    Službenik koji vodi popise i zapisnike. Stariji srednjovjeki naziv preko Arapa, izkonom iz antičkog Egipta.
    Tursko
    ćebe pokrivač, deka Dio posteljine: deblji topli prekrivač, većinom od vune. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    ćela, ćelav
    (kelle)
    golet,
    *plješiv
    Ogoljelo tjeme u starosti bez kose na vrhu muške glave, kajkav. plešiv, čakav. plišiv.
    Tursko
    ćevapčići
    (kebap)
    kosanići Prženi mesni valjušci od sjeckanog (kosanog) mesa s lukom i inim začinima. Iztočnjačko jelo, prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (izim graničnih sela uz Bosnu), a danas se lažno nudi kao neki naš domaći specialitet hrvatske kuhinje.
    Tursko
    ćilim (kilim) prostirka, sag Tkanje za prekrivanje poda; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    ćitaba (kitap) popis, spisak Papir s popisanim pojmovima; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    ćopav
    ćopati
    šepav,
    šepati
    Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    ćorav sliep Čovjek ili životinja bez oka. Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    ćošak
    ćoškast
    ugao,
    uglast
    Izraz za pravokutno izbočenje na spoju dva zida. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    ćumez *izba,
    sobičak
    Sitna i neuredna sobica. Turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    ćup
    (küp)
    vrč
    pehar
    Suvišni turcizam proširen u 20.st. pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj slabo poznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    ćuprija
    (köprü)
    most Gradjevina napravljena radi prielaza prirodnih i umjetnih prepreka; svrha mosta je omogućivanje prolaza ljudima i vozilima.
    Srbsko
    ćurka pura, tuka Vrsta domaće peradi: ženka purana (Meleagris gallopavo).
    Tursko
    ćuskija poluga
    prečka
    Tehnički naziv turskog izkona, proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
    Srbsko
    ćutati šutjeti, *mučati Biti bez rieči, ne puštati glasove; u hrv. slično ćutiti znači osjećati.

    D

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Srbsko
    da li je li, jel Srbsko dadakanje: upitni izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Ilirsko
    Dalmacija, dalmatinski
    (Delmati,Delmatia)
    južna Hrvatska,
    južni Hrvati
    Domaći antički izrazi ilirskog izkona po starom plemenu Delmati.
    Latinsko
    decembar (December) prosinac Dvanaesti (zadnji) mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
    Srbsko
    Četničko
    dejstvo
    dejstvovati
    djelovanje,
    djelovati
    Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    dekada
    (dekades)
    desetljeće,
    decenij
    Stariji knjiški naziv u raznim europskim jezicima.
    Perzijsko
    *deklica
    (dekle)
    curica,
    djevojčica
    Raniji neromanski naziv perzijskog izkona (čakavski, kajkavski i slovenski).
    Grčko
    delfin
    (delphis)
    pliskavica,
    dupin
    Riboliki morski sisavci iz skupine Delphinidae, najinteligentnija morska bića.
    Tursko
    dernek
    dernečiti
    sajam,
    veselica
    Prigodna izložbena prodaja i masovna pučka zabava. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    Četničko
    dešavati (se) zbivati se,
    dogadjati
    Srbski glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Latinsko
    deterdžent
    (detergens)
    perilo,
    detergent
    Pomodni izkrivljeni anglizam latinskog izkona proširen nakon 20. stoljeća, ranije u našoj farmaciji i kemiji normalno detergent.
    Srbsko
    dijalekat,-atski
    (grč. dialektos)
    dialekt,-ktalni,
    rus. narječje
    Vukovski oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (izvorno iz grčkoga: dialektos).
    Perzijsko
    dinarski, dinarci
    (Dinarah,Dinarûn)
    “kameno gorje”
    ljudi”kamenjarci”
    Ranohrvatski izrazi perzijskog izkona; npr. u Iranu Dinar-Kuh (= Kameni vrh, 4.976m), Tahti-Dinarah (Kamena planina), Kuhaye-Dinarûn (“Kameno gorje” tj. Iranski Dinaridi) = najveće vapnasto-kraško gorje u Euraziji. Isti ranije na prapovjestnom akado-sumerskom: Dingir-Kur i Dingir-Kammaena.
    Grčko
    dinosaurusi
    (deino-sauroi)
    velegmazovi,
    hrv.dinosauri
    Izumrli divovski gmazovi iz mezozoika: oblik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dinosauri ili velegmazi.
    Srbsko
    dirka tipka,
    eng.taster
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    disketa
    (disketos)
    engl. floppy,
    čakav. škrilàc
    Tehnički naziv starogrčkog podrietla: znači okruglu pločicu na kojoj je nešto kružno upisano, npr. u računalstvu, čakav. škrilàc.
    Perzijsko
    divan, -niti
    (devân)
    razgovor,
    razgovarati
    Razgovaranje i namješteni prostor za razgovore: rieči perzijskog izkona u ikavici i čakavici.
    Perzijsko
    diver
    (diver)
    djever
    glavni svat
    Starohrvatski naziv perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca.
    Perzijsko
    dizdar
    (dešdar)
    kaštelan,
    čelnik utvrde
    Vojni predvodnik tvrdjave ili utvrdjenog grada; stariji naziv perzijskog izkona prije Turaka.
    Srbsko
    “djevojka”
    (devojka)
    divojka:
    = kaj + ča + što
    To je svehrvatski obvezatni ikavizam i u svim izvornim dialektima katoličkih Hrvata materinski od djetinjstva je samo divojka (čak i kajkavski !): srbojekavska tzv. “djevojka” je novonametnuta tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ali ranije u Hrvatskoj nepoznata (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    dobijati dobivati,
    primati
    Oblik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    dockan
    docnije
    kasno, kašnje,
    poslie
    Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Perzijsko
    dotarica
    (dohtarek)
    udavača,
    zaručnica
    Raniji neromanski naziv perzijskog izkona.
    Srbsko
    doturiti dostaviti Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    dovitljiv domišljat,
    snalažljiv
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Perzijsko
    drač
    (daraht)
    bodljikavci,
    pikavice
    Stari naziv perzijskog izkona u kajkavici i čakavici za bodljaste korove (i za riblje kosti).
    Liburničko
    *dragar, drakar
    (drakophoroi)
    bojni brod,
    desantni brod
    Jadranski pomorski arhaizam (čakavski dragãr): domaći Liburni su već pred 3.000 god. slično zvali drvene ratne brodove sa zmajskom glavom na pramcu po ilir. božici Drakayna (Zmajevka), koje su narisali i zapisali rani Grci kao drakophoroi (srednjovjeki vikinžki drakkari su puno mladji).
    Englesko
    dramiti
    (to dream)
    sanjati,
    snivati
    Stariji hrvatski glagol englezkog izkona, najviše u kajkavici.
    Srbsko
    dreka vika, krika Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    drevan
    drevnost
    davni, prastar
    davnina, pamtiviek
    Nešto iz pradavnog doba, jako staro. U kajkav. i čakav. ‘drevan’ stvarno znači drven ili šumski, pa je uporabljen u hrvatskom surječju to nejasan i besmisleni pridjev
    Grčko
    drmun
    (drymon)
    šumarak,
    gaj
    Izdvojena šumica na kamenom krasu većinom ogradjena suhozidom, naziv iz grčkoga kod čakavaca i ikavaca.
    Srbsko
    drugi, druga
    drugo
    ini, ina, ino
    ostali, -la,-lo
    U hrvatskomu se ‘drugi’ rabi jedino kao redni broj (prvi, drugi, treći …), dok je novija uporaba u prenesenom značenju kao pridjev istočni srbizam i to treba biti ‘ostali’ ili ‘ini’: to pridjevsko ‘drugi’ nam je nametnuto tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća
    Tursko
    dućan,-nski
    (dukkan,-nli)
    prodavaona
    trgovina,-nski
    Prostorija za prodaju i nabavu razne robe: noviji jugo-turcizmi od 20. stoljeća prošireni pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj slabo poznati (izim pograničnih naselja uz Bosnu).
    Tursko
    dućandžija
    (dukkanci)
    trgovac,
    prodavač
    Zaposlenik za prodaju i nabavu razne robe: noviji jugo-turcizam od 20. stoljeća proširen pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
    Tursko
    dud (dut) murva Drvenasta voćka (Morus); tzv. dud je proširen u Jugoslaviji, a prije 20. stoljeća u Hrvatskoj je bio uglavnom nepoznat, izim rubnih sela uz bosansku granicu.
    Tursko
    dugme
    (dogme)
    *puce, gumb Služi za zatvaranje kaputa ili košulje.
    Srbsko
    duplja šupljina,
    udubina
    Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    durbin dvogled Manji priručni dalekozor za izlete. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    duvar zid Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    duvati
    duvanje
    puhati,
    puhanje
    Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Indovedsko
    *dveri,dvorište
    (dvara,dvarastha)
    veža, ulaz
    okućnica
    Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona.
    Srbsko
    dvanaesnik
    (deo creva)
    dvanajstnik,
    (12. mjesec)
    Raznoznačne istozvučnice (homonimi) u hrv./srb.: 1. Srbianski dvanaesnik je dio crijeva (dvanaestopalačno crevo), značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj nepoznato (osim pravoslavnih jekavaca). 2. Klasično-izvornohrvatski: dvanajstnik = zadnji 12. mjesec u kalendaru.
    Srbsko
    dvijesta
    (dvesta)
    dviesto,
    broj 200
    Izvorno-hrvatske stotice nikada ne završavaju na srb. -sta: oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    Četničko
    dvogub dvostruk,
    *dvokratan
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

    Dj (Đ)

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Tursko
    đakonije
    srb.slatkiši
    slastice,
    kolači
    Jugo-turcizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). Tzv. “slatkiši” je isto noviji jugo-srbizam iz 20. st., jer klasične izvornohrvatske istoznačnice toga jesu slastice i kolači.
    Grčko
    đavo, đavolji
    (diabolos,-likos)
    vrag, zloduh,
    vražji
    Opasni zli duhovi u kršćanstvu i sličnim vjerama. Uporaba naziva pretežno u pravoslavlju, a u hrv. prije riedak i nametnut pod Jugoslavijom.
    Tursko
    đerdan ogrlica Ukrasna vrpca s kuglicama, većinom za ženski vrat. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    đikati bujati,
    brzo rasti
    Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Magjarsko
    đinđuve
    (đinđuhe)
    naušnice Naziv većinom u srbskom, proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat.
    Tursko
    đon podplat Donji dio cipele većinom od tvrde kože ili noviji gumeni.
    Tursko
    đorati (djor)
    đoranje
    zamieniti,
    zamjena
    Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    đozluk naočale Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    đubre gnojivo,
    izmet
    Organski odpad za gnojenje polja, preneseno i gadan čovjek. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    Đurđevdan Jurjevo Blagdan svetog Jurja; slavi se u katoličanstvu i pravoslavlju.
    Tursko
    đuture zajedno,
    odreda
    Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    đuturum 1. starac
    2. uzet, nesposoban za rad, obnemogao, nepokretan, oronuo
    1. Osoba starije životne dobi.
    2. Pridjev za bezpomoćnu osobu, odnosno, osobu koja nema sposobnosti za rad.

    (Gj)

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Tursko
    (glas) većinom: Gj
    (rjedje: Dj/Đ)
    Nehrvatski noviji glas iz turskih i engleskih tudjica proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    džabe bezplatno,
    mukte
    Što se slobodno dobiva ili dieli bez plaćanja. Izraz proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    džak vreća Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Arabsko
    džamija
    (gjamaa)
    mošeja, islamska
    bogomolja
    U islamu je džamija glavna veća bogomolja u gradu, a mošeja je manja u predgradju ili na selu: amija je jugo-bošnjačko pisanje po turskom, a izvornohrv. bi spram arabskog izvornika bilo izpravnije pisati gjamia.
    Srbsko
    džapati
    džapanje
    otimati, grabiti
    grabež, otimanje
    Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Arabsko
    dženaza
    (gjenaza)
    posmrtna molitva,
    zadušnice
    U islamu: molitva i klanjanje koji se obavljaju pri pogrebu muslimana, približno je analogno posmrtnoj zadušnici u kršćanstvu: enaza je jugo-bošnjačko pisanje (izvornohrv. je izpravnije gjenaza).
    Arabsko
    džep
    (geyp)
    žep Ušivena platnena vrećica s vanjskim otvorom na odjeći. Stariji naziv arabskog izkona od srednjeg vieka u svim hrv. dialektima izvorno žep, a naknadno poturčeni ‘džep’ kod muslimana i pravoslavnih jekavaca, nametnut nam je tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
    Arabsko
    džihad
    (jihad)
    fanatična borba,
    sveti rat
    1. U islamu: borba za očuvanje islama, jedna od vjerskih zapovjedi. 2. Prošireno i preneseno: svaka fanatična borba i tzv. sveti rat, kao izbjegavanje odgovornosti za zločine pozivanjem na “više ciljeve” uz zatorbu političkih i inih protivnika.
    Tursko
    džigerica
    (ciger)
    jetra Tjelesni organ ljudske i životinjske utrobe; turski je naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    džin
    džinovski
    gorostas,
    *div, divovski
    Ljudina, krupan čovjek visokog rasta. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). Džin (gin) je inače i britansko alkoholno piće.
    Indovedsko
    džungla
    (jangala)
    prašuma,
    *gvozd (perz.)
    Noviji anglizam (jungle) nastao preko perzijskog jangal izkonom od indovedskog (jangala), proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom; ranije u hrv.= gvozd.

    E

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Grčko
    ekologia,-loški
    (oikos + logos)
    znanost okoliša,
    okolišni, -šno
    Stručni medjunarodni izrazi od 19. stoljeća za medjuodnose živih bića i neživog okoliša (klime, tla itd.), pa postoje: fitoekologia, zooekologia i antropekologia. Neobrazovani pomodni skorojevići kod nas odnedavna preneseno zamjenjuju tzv. “ekologiju” i “ekološki” umjesto klasične medjunarodne higiene i u tu lažnu balkansku “ekologiju” još krivo dodaju npr. društveno održanje čistoće i urednosti, pa odlaganje smeća, odpada, izmeta, strvina i sl. Vidi još =>> Higiena.
    Francuzko
    ekran (écran) zaslon Staklena površina prjeko koje se prikazuju slike iz dalekovidnika i računalnog predočnika.
    Tursko
    ekser klin,
    čavao
    Ušiljena metalna šipka s glavicom, služi za zabijanje. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Latinsko
    ekvinokcij,-jski
    (aequi-noctes)
    ravnodnevnica
    ravnodnevni
    Proljetno i jesensko doba kad su dani i noći podjednako dugi po 12h (srb. ekvinocijum, ekvinociski).
    Grčko
    elektrana, električna centrala (Σταθμός ηλεκτρισμού) strujana,
    munjara
    Postrojenje za proizvodnju strujne energie: munjara je klasično izvornohrvatski (još postoji “Gradska munjara”- Ozalj), a “strujana” je dodatna novokovanica.
    Srbsko
    Euroazija
    (Evroazija)
    Eurazija,
    eng. Eurasia
    Polusrbski kompromisni jugo-naziv, jer u većini inih europskih jezika to medjunarodno glasi: Eurasia.
    Latinsko
    eventualan,-lno
    (eventualis)
    moguć,vjerojatan
    2.ostvaren
    Izrazi latinskog izkona: 1. Izvorno u Europi = uvjetno moguć ili vjerojatan, 2.Novije izkrivljeno u Americi = ostvaren, koji se dogodio.

    F

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Latinsko
    fanatik,-tičan
    (fanaticus)
    zadrt,nepopustiv,
    zaslijepljen
    Bezrazložna i slijepa uztrajnost na nekoj ideji ili cilju, bez obzira na sve zaprijeke i proturazloge.
    Perzijsko
    faliti
    (falid)
    promašiti,
    izostaviti
    Raniji neromanski izraz perzijskog izkona.
    Grčko
    fantazija
    (phantasia)
    mašta,
    *tlapnja
    Nestvarno zamišljanje nepostojećih stvari ili zbivanja.
    Grčko
    farizej
    (phariseos)
    licemjer,
    dvoličnik
    Nemoralna osoba bez vjerodostojnosti koja jedno govori, posve drugo misli i treće radi.
    Grčko
    fažol (phaseolos) grah Čakavsko-ikavski naziv mahunastog povrća (Phaseolus), u kajkavici je slično: bažul.
    Latinsko
    fax, telefax
    (facsimile)
    brzopis,
    hitropis
    Telefonom prenesen preslik (kopija) teksta na papiru.
    Latinsko
    februar
    (Februarius)
    veljača Drugi mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
    Grčko
    feral, feralić
    (pharos, pharsos)
    mali svjetionik
    meteor,kriesnica
    1. Manje obalno svjetlo na stupu bez ljudi (veće s posadom: lanterna) 2. Jureći meteorit na noćnom nebu (kajk. kresnica, čakav. feralić).
    Grčko
    foka
    (phoke)
    tuljan Morski sisavci iz skupina Phocidae-Pinnipedia; naziv se više rabi u srbskomu.
    Englezko
    font tip slova
    čak.kaj. bukvica
    U tiskarstvu i računalstvu to znači tip tj. oblik slova, čakavski i kajkavski: bukvica (ne jugo-štokavski = prigovaranje).
    Grčko
    franko
    (frangos)
    slobodno,
    dozvoljeno
    Jeftinija roba u prodaji bez carine i mjesta za tu slobodnu prodaju (bezcarinske zone).
    Gotsko
    frizura (frisiaz) češljanje Uredjenje kose, osobito ženske; stariji germanizam gotskog iskona u romanskim i inim europskim jezicima.

    G

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Liburničko
    *gajeta
    (gandeya)
    jedrilica
    manji jedrenjak
    Domaći rano-pomorski arhaizam: najstariji poznati tip drvenog broda na Jadranu s jednim jarbolom na jedra i vesla, prvi su ga tu gradili prapoviestni Liburni već pred 2.700 god. pod nazivom gandeya.
    Tursko
    gajtan
    (gaytan)
    vrpca,
    kabel
    Platnena traka za vezanje, novije i metalni provodič za strujne uredjaje. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Grčko
    galaksija (γαλαξίας) *pirga
    svemirska maglica
    Daleke skupine brojnih zviezda kao svjetlije maglice većinom špiralnog poredka; pirga je prastari kajkavski naziv vidljivih maglica, u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju Srbi ni ini Slaveni), a pomorsko-čakavski = matja.
    Liburničko
    *galija
    (galaya)
    jedrenjača
    veći jedrenjak
    Domaći rano-pomorski arhaizam: veliki drveni brod na jedra i vesla s par jarbola. Prvi su ga gradili jadranski Liburni s ranim nazivom galaya, potom kopirali Grci kao galeas i masovno proširen u srednjem vieku kao latin. galia.
    Indovedsko
    ganga,*gangati
    (gangha,gangata)
    pojati
    otegnuto pjevati
    Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona već u srednjovjekoj čakavici i ikavici npr. kod Frankopana (nema veze s novim gangsterima što hoće vukovci).
    Baltoprusko
    garav
    (garaws)
    čadjav
    prigoren
    Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, izvorno izveden od keltskog gara-.
    Arabsko
    garbîn (gharbi)
    garbinada
    jugozapadnjak,
    SW-oluja
    Naš stari pomorski naziv arabskog izkona, za jugozapadni vjetar na Jadranu.
    Arabsko
    *garma (ghar)
    garmada
    morska špilja,
    klisurina
    Stari srednjovjeki nazivi (i toponimi) arabskog izkona u čakavici i ikavici (u Jugoslaviji je to naknadno posrbljeno u grmoliki “grmac i grmalj”).
    Perzijsko
    *gata, gatica
    (gata, gatek)
    priestolje,
    stolac, sjedalo
    Prastari nazivi i toponimi perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca .
    Magjarsko
    gazda (gaszda)
    gazdinstvo
    vlasnik,posjednik
    imanje, posjed
    Panonski hungarizam: imućni vlastnik poljodjelskog posjeda ili obrtnih pogona i vlasništvo nad tim, većinom kod štokavaca i prošireno pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
    Akado-sumersko
    *genuti (se)
    (genu)
    pomaknuti,
    razgibati
    Najstariji glagol tog značenja u Europi kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
    Grčko
    gimnazija
    (gymnasion)
    viša škola,
    licej, koleđ
    Viša škola s profesorima i razdieljenom nastavom po predmetima.
    Srbsko
    gmizati
    gmizavci
    puziti,
    gmazovi
    Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    gnušanje
    gnušati
    gadjenje,
    gaditi (se)
    Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    gojazan
    gojaznost
    debeo,
    debljina
    Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    golubara golubinjak Nastamba za pitome golube; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    gorgona
    (gorgone)
    velekoralj,
    morsko čudovište
    Veliki morski koralji iz skupine Gorgonidae; preneseno i maštovita morska čudovišta.
    Keltsko
    goriti, goriv
    (gorit, gortha)
    plamtiti,
    upaljiv
    Stari srednjovjeki izrazi keltskog izkona u većini naših dialekata.
    Srbsko
    gorljiv
    gorljivost
    odan, odanost,
    revan, revnost
    Izmjenjeno srbsko značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznato: izvorno hrv. ovo znači upaljiv, -vost pa je u društvenom kontekstu to nejasno i besmisleno.
    Srbsko
    gotovost spremnost,
    pripravnost
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    goveče krava
    govedo
    Oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    grad (srb.) tuča
    krupa
    Ledene oborine: drugo značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznato i dvoznačno; inače u hrv. grad ne pada s neba nego se u njemu živi i stanuje.
    Grčko
    gramatika
    (grammatike)
    slovnica,kaj.
    jezičnica
    Klasični naziv starogrčkog podrijetla: glavni slovnički “kostur” u zakonitosti nekog jezika, na koji se nadogradjuje rječnik i ino jezikoslovlje.
    Srbsko
    granica grab,
    lat. Carpinus
    Listopadna stabla iz roda Carpinus: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno je u hrv. granica = državna ili posjedna medja, pa je tu nejasno-dvoznačno.
    Keltsko
    *grič
    (grike)
    stienjak,
    kameni vrh
    Starohrvatski arhaizam keltskog izkona, kod nas najviše u kajkavici i čakavici.
    Srbsko
    Četničko
    grnčar
    grnčarija
    lončar,-arstvo,
    int. keramika
    Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
    Arabsko
    *gromun, gromunje
    (gomun)
    zrnje, žito Zrnati plodovi, žitno sjeme; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici.
    Srbsko
    grtalica ralica Vozilo za odbacivanje zemlje ili sniega; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    grudi
    grudni
    *njedra
    prsa, prsni
    Prednji gornji dio tiela, osobito ženskoga gdje su sise. U hrv. je to dativ: grudi snijega (pa zvuči besmisleno).
    Srbsko
    gruvanje
    gruvati
    tutanj, grmiti,
    tutnjati (se)
    Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
    Akado-sumersko
    *gudo,*guda
    (gud, gidda)
    vepar, krmak,
    krmača, svinja
    Najstariji nazivi u Europi za vepra i svinju kod čakavaca i ikavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
    Perzijsko
    guja, gujica
    (guye, guyek)
    zmija,
    glista
    Prastari nazivi za gmizave zmijolike životinje perzijskog izkona kod Hrvata.
    Magjarsko
    gumb
    (gombos)
    hrv. *puce,
    turs. dugme
    Naziv panonsko-magjarskog izkona kod nas najviše u kajkavici, čakavsko-romanski: botun.
    Perzijsko
    gungula
    (gangal)
    gužva,
    strka
    Prastari izraz perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca već prije Turaka.
    Perzijsko
    gusar, gusariti
    (gusar,gusarden)
    pirat, gusar
    pljačkati brod
    Starohrvatski izrazi perzijskog izkona većinom u čakavici i ikavici.
    Perzijsko
    guza, guzica
    (guz, guzza)
    rit, dupe,
    stražnjica
    Prastari tjelesni nazivi perzijskog izkona.
    Perzijsko
    gvozd(ghozd)
    *gvozdani
    prašuma, đungla,
    prašumski
    Srednjovjeke starohrvatske rieči perzijskog izkona; od 20. stoljeća pod Jugoslavijom potisnute i zamienjene engleskim džungla, dok je raniji naziv izkrivljen u srbsko gvožđe-gvozden (željezo).
    Srbsko
    gvožđe
    gvozden
    željezo,
    željezni
    Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).

    H

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Tursko
    hajde
    (haydi; hadi)
    hodi, daj, idi, idemo Uzvik kojim se izražava poticaj na odredjenu radnju.
    Tursko
    hajduk
    (hayduk)
    odmetnik,
    pobunjenik
    Ustanik protiv nasilničke vlasti ili stranih osvajača.
    Srbsko
    haljina
    haljetak
    oprava
    opravica
    Srbski nazivi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca): u većini hrv. dialekata (osim Vukopisa) to je oprava, osobito u kajkavici i čakavici.
    Grčko
    haluge
    (halykos)
    resine,
    morske alge
    Veće morsko bilje s jednolikim razgranjenim tielom (steljka) bez listova i bez cvjetova (naziv ne obuhvaća slatkovodne alge).
    Tursko
    hanuma gospodja,
    supruga
    Udana starija žena u islamskom braku. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
    Arabsko
    hapšenje (hupšena) uhitba Privodjenje osobe sa slobode i oduzimanje slobode na temelju zakona. Ovaj prastari izraz izkonom iz antičke Mezopotamie nam je prenesen preko arabskoga, a danas je češći u srbskomu (хапшење).
    Tursko
    harač
    haračiti
    namet,*štibra,
    porez,pljačkati
    Turski izrazi: veliki novčani nameti i prisilni doprinosi, starije hrv. *štibra.
    Tursko
    harambaša
    (harami başı)
    drznik, (na)silnik
    vodja hajduka
    Nasilna, drzka osoba (takodjer i čelnik odmetnutih hajduka).
    Perzijsko
    *harni, neharan
    (haurva, na-haurva)
    zahvalan,
    nezahvalan
    Prastari pridjevi perzijskog izkona, kod nas od srednjeg vieka već prije Turaka.
    Perzijsko
    *hasna, hasniti
    (hesnya, hašan)
    korist, dobit,
    koristiti
    Prastari izrazi perzijskog izkona od srednjeg vieka kod kajkavaca, čakavaca i ikavaca već prije Turaka.
    Perzijsko
    *havaria
    (havar)
    brodolom,
    nasukavanje
    Starohrvatski naziv perzijskog izkona za stradanje broda, slično i njemački Havarie; srb. avarija (iz francuskog avarie).
    Grčko
    hebrejski
    (hebraios)
    židovski,
    izraelski
    Klasični kultivirani pridjev za židovske pojmove iz Izraela.
    Grčko
    helikopter
    (hélix + pterón)
    zrakomlat
    rus. vrtilet
    Letjelica koja se uzdiže okomito uvis s pomoću okretača na okomitoj osi uz velike mogućnosti upravljanja.
    Grčko
    (chersaios)
    (Chersaea)
    hercegovački,
    Hercegovina
    Stare srednjovjeke rieči grčkog izkona što znače “Primorsko zaledje” tj. bizantska Hercegovina i rani Hercegovci: jugo-vukovska podvala je kako su to tek novovjeke riječi tursko-njemačkog postanka.
    Grčko
    hereza, heretizam
    heretik
    (haíresis, haireȋn)
    1. krivovjerje
    2. krivovjernik
    1. Proturječna ili nova promjena sustava vjerovanja, osobito vjerskog, koja je u sukobu s već odredjenom dogmom.
    2. Osoba koja podržava ili provodi krivovjerje.
    Grčko
    hermafroditi
    (Hermaphrodites)
    1. dvospolci,
    2.medjuspolci
    1. Pojava česta i normalna samo kod nižih životinja npr. puževa i nekih riba, da isti imaju djelotvorne organe od obadva spola. 2. Naprotiv kod sisavaca i čovjeka su to rijedke i nefunkcionalne anomalie s nerazvijenim srednjim organima, pa su takve jedinke uglavnom neplodne i društveno izolirane.
    Perzijsko
    heznuti
    (hez)
    pogurnuti,
    trknuti
    Prastari glagol perzijskog izkona u kajkavici i čakavici.
    Grčko
    hibrid (hybrisdo, hybristes) miešanac, križanac Životinja ili biljka nastala križanjem jedinki koje pripadaju različitim vrstama (pri uzgoju ili kod bilja češće prirodno).
    Grčko
    hiljada
    (hilioi)
    tisuća,
    1.000
    Ranije je to bio čest naziv za 1.000 osobito kod čakavaca i kajkavaca, a štokavska tisuća je većinom novije proširena, ali u Srbiji je obratno prvo bila većinom tisuća, a sad prevladava (h)iljada.
    Grčko
    higiena, -nski
    (hygieia,-einos)
    čistoća,urednost
    očišćen, uredan
    Od starogrčke božice zdravlja i čistoće Hygieia: stručni medjunarodni izrazi za društveno i osobno održanje čistoće i urednosti, kao i za odlaganje smeća, odpada, izmeta, strvina i sl. Neobrazovani pomodni skorojevići kod nas odnedavna to krivo imenuju kao tzv. “ekologija” i “ekološki” (npr. “ekološka čistiona”): vidi pod > “E”.
    Perzijsko
    *hip (hip) tren, časak Prastari pojam perzijskog izkona kod kajkavaca, čakavaca i ikavaca.
    Grčko
    historiografija
    (historia-graphia)
    pisana poviest,
    povijestna dokumentacia
    To je prava pismena povijest utemeljena na poviestnoj dokumentaciji i arheonalazima. Suprotno od toga je retrohistorija ili lažno-dogovorna “povijest” koju pišu pobjednici većinom bez dokumentacie ili iz djelomične polu-dokumentacie odabrane po poželjnosti.
    Indovedsko
    *hitati
    (hitavat)
    bacati Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u čakavici i kajkavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
    Akado-sumersko
    *hižak,*hižni
    (hišaki,hišue)
    ukućanin,
    kućni,domaći
    Najstariji nazivi tog značenja u Europi kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
    Perzijsko
    hlača, hlačke
    (halač, halaček)
    hlače
    hlačice (kraće)
    Starohrvatski nazivi perzijskog izkona najviše kod kajkavaca.
    Mongolsko
    hoblič (khoble) blanja Stolarski pribor za ravnanje i oblikovanje drvenarije; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog izkona, kod nas najviše na sjeveru u kajkavici.
    Grčko
    horizont (‘ορίζοντoς) obzor Kružna prividna crta koja kano granica dieli nebo i površinu Zemlje.
    Mongolsko
    horugva,*korugva
    (horongo)
    perz. barjak
    srb. zastava
    Znamen državne vlasti i neovisnosti, srednjovjeki naziv mongolskog izkona: kajk. horugva, čakav. korugva, ikav. barjak, srb. zastava.
    Akado-sumersko
    hrga,*hrgast
    (harga)
    gromada,
    klada,trupac
    Najstariji nazivi u Europi za klade i trupce kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
    Gotsko
    hropiti
    (hrôpjan)
    krkljati,
    hrkati
    Izpuštanje bučnih šumova pri spavanju, gušenju ili samrti; srednjovjeki arhaizam gotskog izkona u kajkavici i čakavici.
    Perzijsko
    hrvatski, hrvatstvo
    (Haraxwati>Harauvatiš)
    hrv.etno-pridjev
    naša etnogrupa
    Ranohrvatski etnonimi staroperzijskog praizkona, u povjestnom sliedu od halkolita: kašmirski Haraxwati > afganski Haraquati > iranski Harauvatiš > azovski Horouathos, starije kajkav. horvátski i čak. harvâški.
    Englezko
    huligan
    (hooligan)
    razbijač, nasilnik, skitnica Grub, divlji mladić sklon uništbi, nasilničtvu i sitnom zločinu; pojam se najčešće koristi za nasilne navijače.
    Magjarsko
    huncut
    (hunczut)
    spadalo, nemirnjak Dialektalni naziv za nemirnog i nestašnog mladića.

    I

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Grčko
    iberski
    (iberikós)
    španjolski
    pirenejski
    Što pripada Pirenejskom poluotoku ili krajnjem jugozapadu Europe, naziv po antičkim romaniziranim plemenima Iberi; naš sličan raniji pomorsko-čakavski pridjev je *hibérni.
    Srbsko
    igranka ples,
    plesanje
    Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Liburničko
    Ika
    (Ica)
    osobno ime
    toponim Istre
    Domaći rani arhaizam: antičko vjersko ime liburničke božice, danas čakavsko žensko ime i luka na iztočnoj obali Istre.
    Baltoprusko
    ikaj
    (ikai)
    išta
    kajk. ikaj
    Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas najviše u kajkavici.
    Srbsko
    ikavština
    ikavački
    ikavica,
    ikavski
    Srbsko-vukovski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: izvorni hrvatski ikavci na selu uglavnom ne kažu “ikavština” nego ikavica (osim pravoslavnih jekavaca i vukoviziranih gradjana).
    Perzijsko
    *inače (inač) drukčije, osim Prastari izraz perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca.
    Španjolsko
    indianski
    (Indios)
    zapadnoindijski,
    čak.*semeranski
    Pridjev po crvenim domorodcima Amerike, jer se do Kolumba još mislilo da preko Atlantika leži Indija. Kod nas je starije pomorsko-čakavski: *semerânski od *Semerâj = Amerika i *Semerâne = Indianci (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
    Gotsko
    ingir, ingirka
    (hangir,hangga)
    pastuh,
    kobila
    Srednjovjeka tudjica gotskog izkona u nekim romanskim jezicima i našoj čakavici.
    Srbsko
    inostran
    inostranstvo
    inozemni,
    inozemstvo
    Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    iS-…, iŠ-…
    iŽ- . . .
    većinom: iZ- … U klasičnomu izvornohrvatskom ovaj predmetak uvijek ostaje iZ-, a ti Vukovi palatalni srbizmi su pismeno prošireni većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
    Srbsko
    iscjeliti
    iscjelitelj
    izliečiti,
    izlječitelj
    Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
    Keltsko
    *iskati
    (askat)
    tražiti,
    pitati
    Starohrvatski srednjovjeki glagol keltskog izkona u većini hrvatskih dialekata (osim Vukopisa), najviše u čakavici i kajkavici.
    Srbsko
    iskušenje napast, kušnja Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    isljednik
    (islednik)
    istražitelj Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    ispoljiti izraziti,
    izkazati
    Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Ilirsko
    Istra,istarski
    (Histri,Histria)
    Istra, Istrani,
    istrianski
    Domaći antički izrazi ilirskog izkona po ranom plemenu Histri.
    Srbsko
    istrijebiti
    (istrebiti)
    zatrti,
    izkorieniti
    Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    isturen izbočen,
    iztaknut
    Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    ivica rub, obod granični bočni dio neke cjeline. U hrv. Ivica znači umanjenicu (deminutiv) osobnog imena tj. mladi Ivan, mali Ivek.
    Srbsko
    istupiti izaći, izdvojiti se Napustiti neku udrugu ili izaći za govornicu. U hrv. ‘istupiti’ zapravo znači otupjeti, učiniti tupim (ili preneseno poblesaviti)
    Srbsko
    izdanje
    izdavač
    naklada,
    nakladnik
    Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    izdašan obilan Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Indovedsko
    *izlučiti
    (zeluchita)
    izdvojiti
    izuzeti
    Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
    Srbsko
    iznuren
    iznurenost
    izcrpljen,malaksao,
    izcrpljenost
    Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    izuzeti izdvojiti Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    izvinjenje
    izvinuti se
    izprika,
    izpričati
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). U hrv. je “izvinuti” besmisleno jer isto znači izkriviti npr. žicu.
    Srbsko
    Četničko
    izvitoperen pokvaren,
    nastran
    Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Rusko
    izvjestan
    (izvéstnij)
    stanovit,
    nekakav
    Crkvenoslavenski pridjev ruskog izkona proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    izvjetriti
    (izvetriti)
    izpariti,
    izhlapiti
    Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    izvrdati izmaknuti, izbjeći Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

    J

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Srbsko
    jačina snaga, jakost Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    jagnjad janjci Ovčice, mladunci od ovce (Ovis aries).
    Indovedsko
    jamiti, *jematva
    (yamati,yamitva)
    pobrati
    branje-berba
    Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona u ikavici i čakavici, uglavnom nepoznati u inim europskim jezicima.
    Latinsko
    januar
    (Ianuarius)
    siečanj Prvi mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
    Perzijsko
    jara, jarica
    (jar, jarek)
    sjenik,
    jaslice
    Prastari izrazi perzijskog izkona kod čakavaca i ikavaca već prije Turaka.
    Srbsko
    jarad kozlići Madunci od koze (Capra hircus). U Hrvatskoj tzv. ‘jariće’ imaju uglavnom pravoslavni jekavci, a kozliće kajkavci, čakavci i ikavci
    Grčko
    jastog
    (astakos)
    rarog,
    prug
    Veliki jestivi morski rak: izvorno grčki i čakavski astakos / jastog je s klieštima (Homarus gammarus), a štokavski (i srbski) je to drugi bez kliešta (Palinurus vulgaris) i taj noviji pomak značenja je nastao preko turske izkrivljenice “istakoz”.
    Tursko
    jastuk
    (yastik)
    perina,uzglavlje,
    kaj.+ ča.tuhica
    Jugo-turcizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu): Književno: perina i uzglavlje, ča.+ kaj. tuhica, ugarizam vanjkuš, ikav.-roman. kušin.
    Tursko
    javašluk nemar,
    neodgovornost
    Neodgovorno zanemarivanje obveza ili propisa. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    je ju, nju Srbska kratica od ‘nju’, dok je u hrvatskom to glagolski oblik: srb. jeste
    Indovedsko
    jebati
    (yabhati)
    obljubiti
    oploditi
    Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona i jedan od riedkih kroz naše psovke proširen na ine balkanske jezike.
    Srbsko
    Četničko
    jedro,
    jedreni
    jezgra,
    jezgrovni
    Središnja srž i njezin dio, stanična jezgra tiela ili atoma. U hrv. ‘jedro’ je zapravo gornji nastavak plovila na jarbolu za pogon vjetrom (kopneni Srbi uglavnom ne jedre pa nemaju problem te dvoznačnosti).
    Grčko
    jelinski,-nizam
    (hellenikos)
    helenski,-nizam,
    starogrčki
    To su novogrčke izkrivljenice (‘eliniko) koje su kroz pravoslavlje ušle i u srbski, a drugdje u Jugoslaviji su proširene od 20. stoljeća.
    Tursko
    jendek jarak, jaz,
    prokop
    Žlijeb za vodu izkopan u zemlji. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Grčko
    jetika, -kav
    (hektikos)
    sušica,-čav,
    tuberkuloza
    Plućna bolest, naziv je pod utjecajem Bizanta češći kod otočnih čakavaca i kod pravoslavaca.
    Perzijsko
    *jezditi (yazdat) jahati Voziti se na ledjima konja; prastari hrvatski glagol perzijskog izkona.
    Perzijsko
    jezere,*jezeráča
    (hezare,hezaran)
    tisuću, tisućica
    hiljadarka
    Broj 1.000 i veća papirna novčanica te vriednosti: stari nazivi perzijskog izkona najviše kod kajkavaca.
    Tursko
    jorgan (yorgan) poplun
    *blazina
    Topla punjena posteljina; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Latinsko
    jubilej
    (iubilaeum)
    obljetnica Proslava godine rada osobe, ustanove ili dogadjaja.
    Englezko
    Jugosfera
    (Yugo-sphere)
    Jugo-Balkanija
    3. Jugoslavija
    Ponovno buduće političko, gospodarsko i športsko povezivanje bivših jugo-republika + Albanija (bez Slovenije) u tzv. zajednicu “Zapadnog Balkana”.
    Latinsko
    juli
    (Iulius, Quintilis)
    srpanj Sedmi mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
    Latinsko
    juni
    (Iunius)
    lipanj Šesti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
    Latinsko
    Jupiter
    (Jupiter)
    *Plavušica Peti od Sunca po udaljenosti i najveći planet Sunčevog sustava sa plavkastim svjetlom; to je stariji čakavski naziv ovoga modrog planeta iz hrvatskog pomorstva, koji je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju nepomorski Srbi).
    Perzijsko
    juriš
    (yeriš)
    napad,
    nalet
    Stariji naziv perzijskog iskona od srednjeg vieka već prije Turaka.

    K

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Srbsko
    Četničko
    KA k, *spram ,
    prama
    Taj produženi srbo-balkanski veznik ka u hrv. tek iznimno zbog lakšeg izgovora stoji jedino i izključivo pred riečima koje već spočinju sa k- ili g-, ali nikako ne pred inima. Pogotovo ga nikada nema pred riječima započetim s vokalom, jer u hrv. tako ka + početni vokal izgovaraju i pišu jedino pravoslavci, pa je ovako “ka” u Hrvatskoj ranije bilo nepoznato i nametnuto tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
    Akado-sumersko
    kabanica
    (kaban)
    ogrtač,*kaban,
    njem.mantil
    Najstariji naziv tog značenja u Europi kod ikavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski; naše pomorsko-čakavski je još isto prapovjestno: *kabân.
    Tursko
    kabast glomazan,
    zdepast
    Preveliki i nespretni predmet ili stvorenje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Rusko
    kaćuša
    (katyúša)
    minobacač,
    raketni bacač
    Vojni naziv (= mala Katica) ruskog izkona iz SSSRa za kamion s raketnim naoružanjem, nastao i proširen kod nas u 20. stoljeću.
    Tursko
    kadar sposoban,
    spreman
    Pridjev za nekoga tko zna i može nešto učiniti.
    Tursko
    kadija sudac Službenik ovlašten za donošenje sudskih presuda. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    kajgana pražetina,
    int. omlet
    Zamućeno i preprženo jaje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    kajiš
    (kaiš)
    remen,
    opasač
    Kožnata traka, većinom za držanje hlača oko pojasa. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    kajkavština
    kajkavački
    kajkavica,
    kajkavski
    Srbsko-vukovski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: izvorni kajkavci na selu ne kažu “kajkavŠTina” (osim vukoviziranih gradjana).
    Tursko
    kajmak
    (kaymak)
    vrhnje,
    skorup
    Odstajala mliečna mast iz polukiselog mlieka. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    kajsija
    (kaysi)
    marelica Vrsta drvenaste voćke (Prunus armeniaca); naziv proširen u Jugoslaviji od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim rubnih sela uz bosansku granicu).
    Grčko
    kaktusi
    (kaktos)
    nopali,
    kakteje
    Bodljaste sočno-mesnate biljke iz američkih pustinja sadjene u Sredozemlju i u gradskim stanovima; nopal je raniji čakavsko-romanski naziv odbačen u Jugoslaviji.
    Grčko
    kalafat
    (kalaphates)
    brodograditelj,
    škveranin
    Graditelj drvenih brodova i jedrenjaka, većinom u čakavici.
    Tursko
    kalaj,
    kalaisati
    kositar,
    pokositriti
    Kovina (metal) s kemijskom oznakom Sn. Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Rusko
    kalašnjikov
    (kalašníkov)
    ruska strojnica,
    automatska puška
    Vojni naziv ruskog izkona po prezimenu konstruktora iz SSSRa za učinkovitu poluautomatsku strojnicu, nastao i proširen po svijetu od 20. stoljeća.
    Tursko
    kalauz odpirač,
    ramandel
    Kukasti željezni pribor za otvaranje raznih starinskih brava. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    kalem navojnica
    svitak, špula
    Zavojnica žice ili konca na valjkastoj osovini.
    Tursko
    kalfa djetić,
    šegrt
    Pomoćnik nekog obrtnika ili učenik-vježbenik u radionici.
    Tračansko
    *kalac, kalić
    (chalas)
    lokva,
    barica
    Prastari izraz tračanskog izkona, kod čakavaca i ikavaca od srednjeg vieka.
    Tursko
    kalup uzorak,
    obrazac
    Uzorni model za izradu nekog predmeta ili provedbu postupka.
    Srbsko
    kamenjarka
    (zmija ili ptica?)
    poskok
    (hrv. ptica)
    Opasna zmija otrovnica (Vipera ammodytes): Izmjena značenja nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato. Izvorno u hrv. kamenjarka je kraška ptica pjevica (Oenanthe) pa je naziv nejasno-dvoznačan.
    Grčko
    kamila
    (kamelos)
    deva,
    dromedar
    Pustinjska domaća životinja, Camelus dromedarius.
    Grčko
    kanister
    (konistrion)
    posuda,
    hamper
    Posuda za tekućine npr. vino, benzin itd..
    Srbsko
    kanja škanjac,
    kobac
    Ptice grabljivice iz roda Accipiter; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
    Srbsko
    kànjem k njêmu
    *prama njemu
    Srbo-balkanski oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *prama njemu.
    Srbsko
    kano, ko kao,
    ča-kaj. kak,koti
    “Kano” je većinom u pjesmama pravoslavnih jekavaca iz Crne Gore i iztočne Hercegovine (npr. Mi stojimo postojano kano klisurine), a sad najviše u pop-cajkama (Imam ženu kano mrenu, Jel kome kano srcu mome, itd.): Mileković (1999) to smatra srbizmom. “Kano” je uglavnom nepoznat u domaćim govorima sjeverozapadno od Cetine, što upućuje na njegov iztočni izkon. U dialektu: kajk. kak i najstarije čakav. koti.
    Grčko
    kantarijon
    (kantharion)
    pljuskavica Ljekovita biljka Hypericum perforatum od koje se pravi čaj; taj bizantinski balkanizam je kod nas proširen iz Srbije u doba Jugoslavije od 20. stoljeća, a izvorno-hrvatski je pljuskavica.
    Keltsko
    kantun
    (kant)
    ugao Pravokutni rub kuće; naziv keltskog izkona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica i ikavica).
    Tursko
    kapija
    (kapi)
    vrata,
    ulaz
    Ulazna vrata za pristup u neku prostoriju ili ogradjeni prostor. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Grčko
    karanfil
    (karyophyllon)
    klinčić,
    klinčac
    Uresno cvieće iz roda Dianthus i skupine Caryophyllaceae, čakav. garoful i kajk. klinček. Karanfil je poturčeno i više rabljeno u srbskom, u hrv. prije nepoznat i nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
    Perzijko
    karati, -ranje
    (karapan)
    psovati, -vanje,
    svadjati se
    Stariji izrazi perzijskog izkona, kod nas najviše kod ikavaca.
    Perzijsko
    karavana
    (karawan)
    karavana,
    prometna povorka
    Medjunarodni naziv perzijskog izkona za povezani niz jahača, vozila ili plovila koji putuju kao povorka.
    Perzijsko
    karga,*kargat
    (kargah, kargar)
    utovar, ukrcaj,
    krcati, utovariti
    Ukrcavanje robe i ljudi u brodove; raniji neromanski izrazi starohrvatskog pomorstva perzijskog izkona u čakavici i ikavici.
    Keltsko
    kari
    (karros)
    kola, vozilo vozilo s kotačima; naziv keltskog iskona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica i ikavica).
    Španjolsko
    karibski
    caribes (Charaibi)
    srednjoamerički,
    čak.*mejsemerni
    Pridjev španjolskog izkona po indianskom plemenu Charaibi: otočno i obalno područje srednje Amerike tj. Antilski otoci i Meksički zaljev, starije pomorsko-čakavski je to *Mejsemera i *mejsemerni (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
    Magjarsko
    karika veriga,
    turs. alka
    Noviji hungarizam za već postojeći raniji hrvatski naziv: veriga (turcizam: alka).
    Arabsko
    karobula
    (kharrub)
    rogač Južna sredozemna voćka tvrdih mahuna; prastari naziv iz Egipta proširen u srednjem vieku preko arabskih Saracena i kod nas osobito u čakavici.
    Tursko
    kasapin
    kasapiti
    mesar,
    zaklati
    Obrtnik u klaonici ili u mesnici. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    kašika, kašikara
    (kašik, kašikli)
    žlica, žličarka
    jesetra (riba)
    Kuhinjski pribor za grabljenje jela; 1. Stroj za grabljenje pijeska iz vode;
    2. Velike rječne ribe iz skupine
    Acipenseridae. Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznati.
    Perzijsko
    katanac
    (kattan)
    lokot,
    *samoklop
    Srednjovjeki arhaizam perzijskog izkona, sada češći u Bosni i Srbiji; izvorno hrv. je starije čakav. *samoklop.
    Grčko
    katarka
    (katergon)
    jarbol,
    snast
    Srednjovjeki naziv grčkog izkona proširen pod Bizantom, sada većinom u srbskomu i naknadno proširen pod Jugoslavijom.
    Grčko
    katedrala
    (kathedra)
    prvostolnica,
    stolna crkva
    Središnja biskupska ili kardinalska crkva, većinom u glavnom gradu neke države ili pokrajine, čakav. kantridala, srb. saborna crkva.
    Arabsko
    katun
    (ka’atun)
    pastirski stan Pastirska kuća većinom od kamena uz brdske pašnjake; stara srednjovjeka tudjica iz arabskog, kod nas osobito u ikavici.
    Tursko
    kavez krletka,
    gajba
    Prostor ogradjen rešetkama za držanje domaće peradi ili inih životinja u zvjerinjaku.
    Tursko
    kazan (kazan) kotao Veća duboka posuda zaobljenog dna za tekućine; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Perzijsko
    kebar (kerbe)
    kebrica
    kukac, insekt,
    bubica
    Prastari hrv. nazivi perzijskog izkona za insekte-kornjaše (Coleoptera).
    Magjarsko
    kecelja
    (kecely)
    pregača,
    školska kuta
    Naziv magjarskog izkona najčešći u srbskom, kod nas proširen pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
    Grčko
    kemija (chemeia) lučba,
    kemia
    Prirodoznanstvena struka koja proučava elemente, spojeve i njihove reakcije.
    Englesko
    kengur
    (cangaroo)
    klokan
    grč. Macropus
    Veliki australski tobolčari iz skupine Macropodidae: naziv nastao iz engleskog cangaroo, izkonom od australskih Aborigina (gangaruh), kod nas proširen pod Jugoslavijom od 20. stoljeća: izvorno hrv. klokan i starije čakav. klokûn.
    Srbsko
    kenjkati cmizdriti,
    cendrati
    Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Magjarsko
    kepec
    (kepecz)
    patuljak,
    mališan
    Naziv magjarskog izkona prošireni najviše u sjevernoj Hrvatskoj.
    Grčko
    ker
    (Κέρβερος)*
    1. pas
    2. lovački pas
    Sisavac iz reda psolikih životinja, odnosno roda pasa (Canidae); ljudi ih koriste za razne namjene (primjerice: lov, traganje, spašavanje i dr.).
    *prjema mitoložkom biću
    Tursko
    kesa
    kesica
    vreća,
    vrećica
    Udubljena tvorevina od platna ili papira za hranu ili sitnije predmete. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Grčko
    kesten
    (kastanon)
    kostanj,
    Castanea sativa
    U hrv. je izvorno kostanj, a kesten je većinom u srbskom i proširen je od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Magjarsko
    kicoš
    (kicosz)
    gizdavac,
    eng.playboy
    Panonski naziv magjarskog izkona većinom u sjevernoj Hrvatskoj i Vojvodini.
    Tursko
    kičma
    kičmenjaci
    kralježnica,*hrbtenica
    2. kralježnjaci
    1. Koštana osovina u ledjima životinja i čovjeka;
    2. Naprednije životinje s kostima
    (Vertebrata): nazivi prošireni od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati.
    Tursko
    kijamet nevrieme,
    oluja
    Turcizam naknadno proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Perzijsko
    kiosk
    (kushk)
    tezga,
    dućančić
    Priručna montažna ili pomična kućica na ulici za raznu sitnu prodaju: naziv perzijskog izkona proširen u mnogim europskim jezicima.
    Mongolsko
    kip
    (khüb)
    statua,
    torzo
    Plastični umjetnički prikaz neke osobe, stari srednjovjeki naziv mongolskog izkona.
    Tursko
    kirija zakup,
    najam
    Plaćanje unajmljenog prostora ili poslova po ugovoru.
    Mongolsko
    *kitajski
    (Khattay)
    kineski,
    čak. *kitâjni
    Srednjovjeki arhaizam mongolskog izkona kod nas većinom u čakavici, kajkavici i slovenskom (“kineski” je uglavnom u srbo-jekavskom Vukopisu). Noviji srbokorjenski oblik “kinezki” je samo formalno-lažna korienizacija iz srb. kineski, jer je u hrv. do 1. svj. rata bilo većinom: kitajski.
    Srbsko
    klackalica ljuljačka,
    njihalka
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Mongolsko
    klobuk šešir Stariji srednjovjeki naziv mongolskog izkona za pokrivalo muške glave.
    Srbsko
    ključati
    ključanje
    kipiti, kipljenje
    vrieti, vrienje
    Pregrijanost neke tekućine kada stvara paru i mjehure. U hrv. dialektima ‘ključati’ znači staviti ključ u bravu
    Baltoprusko
    kmet
    (kumetis)
    najamnik
    bezzemljaš
    Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas najviše u kajkavici.
    Rusko
    knez (knjaz)
    kneževina
    ban,
    banovina
    Crkvenoslavenski nazivi većinom iz pravoslavlja, kod nas uglavnom prošireni unatrag u poviest iz Vukopisa pod Jugoslavijom, ranije uobičajeni hrvatski nazivi ban i banovina staroiranskog izkona, dok je izvorno hrvatski knez = niži selski čelnik ili najviše gradonačelnik.
    Srbsko
    Četničko
    kobajagi tobože,
    navodno
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Magjarsko
    kobasa
    (kolbasza)
    kobasica,
    njem. vuršt
    Panonski hungarizam za trajnu mesnu konzervu u crievu (nema izvorne hrv. rieči).
    Srbsko
    kokot pievac Mužjak kokoši. Prošireno u svim hrv. dialektima: štok. pijevac, čakav.-ikav. pivac, kajkav. pevec, a tzv. ‘kokot’ tu rabe uglavnom pravoslavni jekavci i u Hrvatskoj je taj proširen osobito od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
    Indovedsko
    *kolati
    (kolati)
    kružiti
    cirkulirati
    Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima.
    Perzijsko
    *kolike
    (kolika)
    trbobolja,
    probavna bol
    Ranohrvatski srednjovjeki arhaizam perzijskog izkona za bolove u trbuhu iz probavnog trakta.
    Grčko
    komet
    (kometes)
    repatica
    kaj. repáča
    Manja nebeska tiela Sunčevog sustava koja se sporije gibaju po izduženim elipsama i kada su bliže Suncu, od vrućine isparavaju u sjajne plinove poput dugog repa, a kad su dalje bez plina postaju nam nevidljiva (ženski: kometa = srbizam).
    Tursko
    komšija
    komšiluk
    susjed,
    susjedstvo
    Najbliži ini stanovnici oko neke kuće i njihovo okružje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Mongolsko
    konak
    (khonag)
    prenočište,
    pansion
    Stariji naziv mongolskog izkona već prije Turaka.
    Španjolsko
    kondor
    (condor)
    andski strvinar,
    čakav. supýna
    Najveća leteća ptičurina iz skupine strvinara u Južnoj Americi, pomorsko-čakav. supýna.
    Francuzko
    kongoanski
    (congolais)
    srednjoafrički
    čak.*medmoréjski
    Medjunarodni izraz proširen iz francuskog, a srednjovjekim izkonom iz bantu-jezika (kongo). Naše je ranije pomorsko-čakavski *medmoréjski od Medmorîja = srednja Afrika (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
    Srbsko
    koštovnik cjenik Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    kotur kolut,
    kotač
    Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    kotva
    kotvište
    sidro,
    sidrište
    Izrazi prošireni u rječnoj polvidbi od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    kovrča
    kovrčast
    uvojak, lokna,
    loknast
    Lučno uvijeni dielovi kose.
    Srbsko
    kraguj sup,
    orao strvinar
    Grabljivice strvinarke iz skupine Gypidae (upor. Kragujevac); naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    krajobraz
    krajobrazni
    krajolik,
    pejsažni
    Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
    Francuzko
    kravata
    (cravatte)
    kravata Medjunarodni naziv proširen preko francuzkoga, a latinskog izkona od Croata (Hrvat) jer su prve kravate u Europi nosili naši Trenkovi panduri.
    Baltoprusko
    krčma
    (karcema)
    gostiona
    restoran
    Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, dok je slično magjarski (korczma) tek kasnija izvedenica i naše nije hungarizam.
    Tursko
    kreč
    krečiti
    vapno,
    oličiti
    Pržena vapnenasta tvar za ličenje i žbukanje prostorija. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    krečnjak,krečni
    (krečlik)
    vapnenac,
    vapnenast
    Sivobiele taložne stiene od kalcita (CaCO3), glavna sastavnica našega krasa: naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat.
    Srbsko
    kreja šojka Ptica pjevica (Garrulus glandarius): naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    krenuti
    (kreniti)
    maknuti, potjerati
    poći, početi …itd.
    Taj noviji neodredjeni i mnogoznačni balkanizam je pod Jugoslavijom od 20. stoljeća potisnuo i zamienio cijeli niz izvornih hrvatskih glagola.
    Francuzko
    kreten (crétin) blesan, glupan
    debil, idiot
    Invalidna osoba zaostala u razvitku duševno i tjelesno, psihofizički degenerik
    Srbsko
    kretnja
    kretanje
    pomak, micanje
    polazak, gibanje
    Od sredine 20. stoljeća su ovi srbski balkanizmi potisnuli izvornohrvatski pomak, polazak, gibanje i micanje
    Srbsko
    kretanje gibanje, micanje Od sredine 20. stoljeća je taj balkanizam potisnuo izvornohrvatsko gibanje i micanje
    Mongolsko
    krevet (kevter) postelja Dio pokućstva koji služi za ležanje, spavanje (u sjevernoj Hrvatskoj je rani mongolizam već prije Turaka).
    Srbsko
    krivina
    okuka
    zavoj,
    zaokret
    Zavijanje i krivudanje puta, npr. serpentine. Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
    Baltoprusko
    križ,*križić (skrisis,skrizits) znak križa
    križ na vratu
    Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona: posebni balto-hrvatski oblik, jer ini Slaveni ovo tvore većinom iz osnovice krst-.
    Srbsko
    Četničko
    krmanoš
    krmanjenje
    kormilar,
    kormilarenje
    Srboidni izrazi prošireni u rječnoj plovidbi od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati.
    Srbsko
    kroza,kròzanj
    kròzame
    kroz njêga
    kroz mêne
    Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je skros i čakavski skrôzi.
    Srbsko
    krst
    krstaš
    križ,
    križar
    Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    krš,
    krški
    *kras
    kraški
    Vapnenasti kras i pripadni kameni reljef. Naprotiv u hrv. ‘krš’ (kršje) izvorno znači lomljavu i porazbijane komade (ruševine i ini otpad), a ne reljefni kras.
    Srbsko
    Četničko
    krtola gomolj,
    krumpir
    Gomoljasto povrće (Solanum tuberosum): naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    kuburiti oskudievati,
    životariti
    Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Magjarsko
    kukolj
    (konkoly)
    korov,
    čak.prelog
    Panonski naziv magjarskog izkona za korovno bilje vrtova i oranica.
    Perzijsko
    kukovlje
    (kukalar)
    stienjak,
    grič, greben
    Prastari reljefni naziv perzijskog izkona za tornjasto stienje na Dinarskom krasu.
    Mongolsko
    kukúrni, kukrika
    (kukünur,kukrükh)
    modro-ljubičast,
    perunika (Iris)
    Stariji srednjovjeki mongolizmi azijskog izkona uglavnom u čakavici: tamnomodro-ljubičasta boja i takvo tamno cvijeće (ne tek plavo).
    Srbsko
    kukuvija sovina, sovuljaga Velika vrsta sove (Bubo bubo) s pernatim ‘ušima’ na glavi.
    Tursko
    kula
    (kule)
    utvrda,
    toranj
    Zidinama ogradjena nedostupna zgrada u obliku tornja.
    Grčko
    kulap, kulaf
    (kolpos)
    pučina,
    ocean
    Čakavsko-ikavski izrazi za otvoreno more predromanskog izkona.
    Tursko
    kuluk
    kulučiti
    prisilni rad,
    ča-kaj.vahta,vahtat
    Turski izrazi za prisilni rad, starije čakav. i kajkav. iz gotskoga: *vahta, vahtati.
    Magjarsko
    kum, kuma
    (koma)
    kum, kuma,
    čak.sutal, sutla
    Panonski naziv magjarskog izkona za svjedoke pri krštenju i vjenčanju.
    Perzijsko
    kumek
    (kumek)
    seljak,
    kaj. mužek
    Starohrvatski arhaizam perzijskog izkona, najviše u kajkavici.
    Tursko
    kumra
    (kumri)
    grlica Divlja ptica pjevica koja guguće (Streptopelia decaocto); naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Grčko
    kunjado, -ada
    (kouniados,-da)
    stric, strina,
    rođak,-kinja
    Rodbinski nazivi grčkog izkona u čakavici i ikavici.
    Perzijsko
    *kup, kupek
    (kup, kupek)
    hrpa, gomila
    hrpica
    Prastari naziv perzijskog izkona u kajkavici, čakavici i slovenskom.
    Ilirsko
    Kupa, kupski
    (Kolapis,Colapianus)
    rieka Kupa,
    pokupski
    Domaći antički izrazi ilirskog izkona po plemenu Colapiani (iz grčko-rimskih zapisa).
    Akado-sumersko
    *kupica,kupička
    (kupatar)
    čaša, čaška,
    šalica
    Najstariji naziv tog značenja u Europi u kajkavici i čakavici: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski, uz Jadran još: *žmulić (iz perzij. zmulek).
    Srbsko
    kupus, kupusni
    kupusav
    zelje, zeljni
    zeljast
    “Kupusni” oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijetki uz bosansku granicu i kod pravoslavnih jekavaca (u hrv. jedino pogrdno: kupusara = poderana knjižurina).
    Mezopotamsko
    *kurúza, kurùzni
    (kuruza,kurustu)
    srb. kukuruz,
    kukuruzni
    Prvu kuruzu su kod nas donesli arabski pomorci u Dalmaciju već u srednjem vieku prije Kolumba, starosemitski u Mezopotamiji: kuruza = krmivo. Tzv. kukuruz je nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije je u Hrvatskoj taj oblik nepoznat.
    Mongolsko
    kusast (khuse)
    kusonja(khuson)
    skraćen,očerupan
    očerupanac
    Cjelina kojoj je dio odsječen ili pokidan: stariji srednjovjeki mongolizmi azijskog izkona.
    Tursko
    kusur sitniš, novčići Sitniji kovani novac i ostatak koji se vraća nakon uplate. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Latinsko
    kvazi-
    (quasi)
    lažno-, nadri-
    nazovi-
    Ovaj romanski predmetak iz latinskoga znači: nalik, poput, lažno i sl. (u smislu prividne imitacie ili podvale).

    L

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Srbsko
    lađa
    lađar
    brod (riečni),
    brodar
    Srbski nazivi prošireni u riečnoj plovidbi od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj slabo poznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Latinsko
    laguna, lagunski
    (lacuna,lacunaris)
    polumore,
    bočata voda
    Primorsko poluslano jezero s uzkim rukavcem do mora; u novije doba se zbog vukovskog neznanja romanizama u našoj turističkoj promičbi i obični zaljevi imenuju tzv. “lagunom”.
    Perzijsko
    lak, -iranje
    (lak, šelak)
    lak,
    premaz
    Rieči perzijskog izkona proširene u mnogim europskim jezicima.
    Tursko
    lakrdija
    lakrdijaš
    glupost,
    šaljivac
    Šaljenje, komedija, neozbiljne izjave i njihov govornik.
    Grčko
    lampa, lampaš
    (lampas)
    svjetiljka Priručna i prienosna naprava za osvjetljavanje u mraku.
    Grčko
    lampada, lampati
    (lampáda,lampetáo)
    sievanje, sievati
    bliskanje,*bliskati
    Izrazi grčkog izkona za noćni odsjev munja na moru, najviše u čakavici i ikavici.
    Grčko
    lanterna, -ternist
    (lamptér,-roûchos)
    svjetionik
    svjetioničar
    Veća zidana zgrada na obali ili otoku s jakim signalnim svietlom i stalnom posadom svjetioničara (manje obalno svietlo na stupu bez ljudi: feral).
    Srbsko
    laprdati blebetati,
    blezgariti
    Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Indovedsko
    laštiti
    (lascita)
    polirati
    glancati
    Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
    Španjolsko
    latinoamerički
    (latino-americano)
    južnoamerički,
    čak. *zahôjni
    Pridjev po većinskim doseljenicima Južne Amerike uglavnom iz romanskih zemalja južne Europe. Kod nas je starije pomorsko-čakavski: *zahôjni od *Zahôje = Južna Amerika (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
    Tračansko
    *laz, lazje
    (laza, lazas)
    progala,
    čistina
    Sječina ili prirodna čistina unutar veće šume, naziv tračanskog izkona u kajkavici i čakavici.
    nepoznato
    lažac, lažov, levat lažljivac Osoba koja namjerno govori neiztinu.
    Srbsko
    leb
    lebac
    kruh,
    krušćić
    Srbski nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dok u hrv. hljebac izvorno znači štrucu kruha.
    Grčko
    leksikon, -sikalni
    (lexikón, lexikós)
    veći riečnik
    čakav. velikâz
    Izrazi starogrčkog podrietla, danas znače veliki enciklopedijski riečnik, čakav. *velikâz.
    Liburničko
    *leut
    (lembul)
    jedrilica
    manji jedrenjak
    Domaći rano-pomorski arhaizam: manji drveni brod na jedra i vesla. Prvi su ga gradili jadranski Liburni pred oko 2.500 god. s ranim nazivom lembul, potom kopirali Grci kao lembos, a na Jadranu se dosad održao kao leut ili levut.
    Taliansko
    levant (levante)
    levantinac
    (Blizki) iztok
    iztočnjak
    Talianske tudjice najviše u čakavici, za iztočni vjetar i pučanstvo iztočnog Sredozemlja. Veliko: Levant = iztočno Sredozemlje, prednja Azija (politički tzv. Blizki iztok, Orient).
    Grčko
    lezbijka
    (Lesbikê)
    istospolka,
    kajk. lezbâča
    Lesbikós = starogrč. “koji pripada egejskom otoku Lesbos”, gdje su po antičkoj predaji zajedno živjele čudne ženske bez muškaraca: novije preneseno na ženske istospolke, kajkav. lezbâče.
    Srbsko
    lice
    lični
    osoba
    osobni
    Pojedina osoba ili uredska stranka. Naprotiv u hrv. to znači samo obraz na glavi (ne čovjeka), pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
    Ilirsko
    Likota, lički
    (Likko,licavus)
    Ličanin, Lika,
    gorska Hrvatska
    Domaći antički izrazi ilirskog izkona iz plemena Japoda (po grčko-latinskim zapisima).
    Arabsko
    limun
    (limûn)
    int. citron
    *četrun
    Medjunarodni naziv arabskog izkona za voćni agrum Citus limonum, starohrvatsko-čakavski: četrun.
    Latinsko
    lingvicid
    (linguam occido)
    jezikomor,
    ubojstvo jezika
    Uništavanje nekoga materinskog jezika prisilom većine njegovih govornika za prielaz na ini različiti jezik: hrv. jezikomor, jugobalkanska izkrivljenica – “lingvOcid”.
    Latinsko
    lingvistika
    (lingua,lingulaea)
    jezikoslovlje
    kaj. jezîčnica
    Humanistička znanost koja poredbeno proučava jezične veze, pravila i njihov povijestni razvitak: kajk. jezîčnica, arhaj.čakav. zaykôvje.
    Srbsko
    lišćari bjelogorica,
    listače
    Listopadno drveće; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Keltsko
    lokva
    (loche)
    mlaka,
    barica
    Starohrvatski arhaizam keltskog izkona (raširen već prije Austrougarske).
    Magjarsko
    lopov
    (lopos)
    lupež, tat,
    kradljivac
    Panonski hungarizam većinom kod štokavaca proširen pod Jugoslavijom, izvorno hrvatski je: lupež (čakavski) i književno kradljivac.
    Srbsko
    lozinka *zaporka Rieč ili izraz koji dopušta prolaz u neki zabranjen prostor ili na stranicu medjumrežja (Web).
    Indovedsko
    *lučiti
    (lucati)
    odvojiti
    rastaviti
    Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima.
    Englesko
    lukati
    (to look)
    proviriti,
    škiljati
    Stariji hrvatski glagol englezkog izkona, najviše u kajkavici.
    Indovedsko
    *luknja
    (lokanya)
    rupa
    otvor
    Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima, kod nas najviše u kajkavici i čakavici.
    Taliansko
    lungomare obalna cesta
    čakav. nizkje
    Talianska tudjica bez vukovskog jugo-prievoda: znači popločanu obalnu cestu ili makadamski put za šetnju uz more i prilaz kupalištu, starohrvatsko-čakavski = nizkje.

    Lj

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Srbsko
    -ljev,-ljeva
    -ljevo
    -ov, -ova
    -ovo
    U hrvatskomu pridjevski nastavak na –ljev uglavnom ne postoji i to je noviji pravoslavni rusizam nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća: npr. “Tomislavljev” je u hrv. normalno Tomislavov.
    Srbsko
    ljiljak šišmiš,
    *netopir
    Leteći noćni sisavci iz skupine Chiroptera. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    ljubopitljiv znatiželjan,
    radoznao
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

    M

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Arabsko
    magazin
    (makhzan)
    skladište,
    spremište
    Izvorno arabskog izkona: zgrada za spremanje oružja ili razne robe, u novije doba i američki naziv časopisa.
    Srbsko
    magnovenje časak, tren Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Latinsko
    maj (Maius) svibanj Peti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
    Tursko
    majdan rudnik,
    kamenolom
    Udubina za izkopavanje kamenja ili raznih rudača. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    majmun (maimon)
    majmunisati
    jopac, opica
    glupariti
    Čovjekolike tropske životinje (Primata), ovi majmunski turko-balkanizmi su nam nametnuti tek pod Jugoslavijom u 20. stolj., ranije nepoznati: sloven. i staroslav. opica, kajkav. jopec i čakav. šimja. Srbo-balkanski glagol znači ponašati se kao tzv.”majmun” = hrv. glupariti.
    Perzijsko
    makar
    (magar, makhar)
    premda,
    iako
    Prastari hrv. izraz perzijskog izkona.
    Tursko
    makaze
    (makaz)
    škare,
    nožice
    Metalna naprava za rezanje platna i papira. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Baltoprusko
    *malin,*melin
    (malins)
    mlin
    vodenica
    Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas osobito u dialektima najviše u čakavici (malin) i kajkavici (melin).
    Perzijsko
    mamek
    (mamek)
    mamica
    majčica
    Starohrvatski deminutiv perzijskog izkona najviše kod kajkavaca.
    Tursko
    mamuza ostruga Nožni pribor jahača za podbadanje i ubrzanje konja. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Grčko
    manastir
    (monasterion)
    samostan,
    kloštar
    Zatvorena vjerska zajednica s neženjama, čakav. mostir i kajkav. kloštar (manstir je većinom srbski).
    Grčko
    mandrać
    (mandrakion)
    lučica,
    portić
    Manje i zaštićeno pristanište za čamce, u čakavici i ikavici.
    Tursko
    marama, maramica (mahrama) rubac, rubčić Pokrivalo ženske glave, ili manje za brisanje nosa.
    Arabsko
    maraška
    (marah)
    višnja
    lat. Cerasus
    Južni čakavski naziv voćke Cerasus domestica: na Sredozemlju i Jadranu proširen još u srednjem vieku preko Arapa, antičkim izkonom iz rane Mezopotamije.
    Arabsko
    marcipan
    (martabân)
    bademov kolačić Naziv srednjovjekog podrijetla iz arabskoga za razne slastice premazane bademovom kremom: prvotno pravljene u Indiji i zatim preko Arapa došle u Europu.
    Latinsko
    Marijan
    (Marianus)
    Marijin,
    marianski
    Romanski posvojni pridjev i muško ime u kršćanstvu od Marije, Majke Božje.
    Perzijsko
    *marjan, Marjan
    (maryah, maryann)
    junak,
    morski vuk
    Ranohrvatski arhaizam perzijskog izkona, kao osobno ime i toponim (npr. splitski Marjan).
    Perzijsko
    Marjane-Marjane!
    (Maryanni – Maryanni !)
    dalmatinska
    pomorska himna
    Ranohrvatski arhaizam praperzijskog izkona kao bojna himna arijskog plemstva: “Maryanni-Maryanni !” je na svijetu najstarija klinopisom zapisana himna s notama prije 3.500 godina iz rane Mezopotamie (zato jugoslavisti i doseljeni iz Bosne to izvrću u turcizam: Merjane-Merjane = Koralji-koralji!).
    Latinsko
    Mars
    (Mars)
    *Rumenica Četvrti od Sunca po udaljenosti i hladniji planet crvenkaste boje iza Zemlje; to je stariji čakavski naziv ovoga crvenog planeta iz hrvatskog pomorstva, koji je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju nepomorski Srbi).
    Magjarsko
    marva
    marvinski
    stoka,
    stočni
    Suvišni hungarizmi za već postojeće i dobre hrvatske izraze: stoka i stočni.
    Latinsko
    mart (Martius) ožujak Treći mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
    Srbsko
    mastilo crnilo,
    nj. tinta
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Arabsko
    maškara
    (maskharat)
    krinka
    krabulja
    Proslava pod krinkama, krabuljna povorka npr. za mesopust (karneval).
    Arabsko
    matun
    (matun)
    opeka, cigla Sušena i pečena kockasta glina za gradnju; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici i ikavici.
    Tursko
    megdan
    (meydan)
    bojište,
    sajmište
    Trg za sajmove, takodjer i bojno polje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    melem pomast Ljekoviti premaz za vanjsku uporabu; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Perzijsko
    merda, merdina
    (merd, merdane)
    govno, izmet,
    peder, gay
    Raniji predromanski izrazi perzijskog izkona.
    Tursko
    merdevine ljestve, lojtre Paralelne kose daske ili metalne šipke sa spojnicama za penjanje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (u čakavici: merdevina = govnarija).
    Arabsko
    merjan, merdjan
    (merdjanun)
    koralj Balkanski turcizam arabskog izkona.
    Grčko
    meteorit
    (μετέωρος)
    kriesnica Manja lutajuća tiela kao usijano sjajno kamenje koje pada s noćnog neba; njihov domaći kajkavsko-čakavski naziv kresnice/krisnice je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju Srbi).
    Grčko
    meteorolog, -ija
    (metéora + logos)
    čakav. vrimeslôv
    čak. vrimeslôvje
    Nazivi grčkog izkona za stručnjake i znanost koji prognoziraju vrieme i proučavaju klimu: kod nas nema domaćih jugoštokavskih naziva, a hrvatsko-čakavski su to vrimeslôvi i vrimeslôvje (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju Srbi).
    Latinsko
    meza (mensa)
    meziti
    zakuska,
    okusiti
    Manja gozba i stol za zakuske. Proširen pučki naziv od Slovenije do Bosne već prije Turaka.
    hiperjekavizam
    “mijera”
    mijerit
    mjera
    mjeriti
    Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. mira, kajkav. mera, čakav. *ferša (etrur. fersu).
    hiperjekavizam
    “mijesec”
    mijesečni
    mjesec
    mjesečni
    Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, kajkav. mesec, ikav. misec, čakav. *mec.
    Latinsko
    mimoza
    (mimosus)
    akacija (prava) Bodljasta tropska stabla ili grmovi iz pustinja Afrike i Australije koji cvatu zimi i kod nas rastu samo uz južni Jadran, gdje ih kopneni laici krivo brkaju za tzv. ‘mimoze’ (jer prava botanička Mimosa kod nas raste rijetko uglavnom u stakleniku).
    Arabsko
    minaret
    (manara)
    islamski toranj,
    bošnj. munara
    Uski-visoki toranj uz islamske bogomolje (džamije), gdje pri vrhu mujezin (ili novi zvučnik) poziva na dnevne molitve (namaz): ‘minaret’ je turski, a ‘munara’ novo-bošnjački od arabskog izvornika ‘manara’.
    Tursko
    minđuše naušnice
    rinčice
    Metalni nakit na ušima žena i mornara. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Englezko
    minimarket turs. “dućančić”
    čak. malamèšet
    Sitna prodavaona ili prodajni kiosk: u Vukopisu tudjica “dućančić” (turs. dukkanli), starohrvatsko-čakav. malamèšet.
    Ranosemitsko
    *misirski
    (Misr)
    egipatski,
    čak. *misîrni
    Srednjovjeki arhaizam arabskog izkona izvorno nastao iz ranoegipatskog, kod nas najviše u pomorskoj čakavici i crkvenim tekstovima.
    Grčko
    mitra
    (mithra)
    kruna,
    tijara
    Istočnjački naziv za počasnu kapu ili krunu raznih čelnika.
    Srbsko
    mjera
    (mera)
    postupak
    poduhvat
    Poduzimanje djelatnosti za rješenje nekog problema. Naprotiv izvorno u hrv. to znači premjer ili mjerenje, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i besmisleno.
    Indovedsko
    mletački,Mlečani
    (Mlecchiana)
    venecianski
    Venecianci
    Izrazi Mlečani i mletački izvorno nisu slavenski, nego su starijega indovedskog podrijetla iz Mlecchiana u značenju: tudjinski, strani.
    Španjolsko
    moreški,maurski
    (Moriscos)
    arabski,
    sjevernoafrički
    Pridjev španjolskog izkona i još ranije izvorno iz starogrčkog Mauroi (tamnoputi), uglavnom za stanovnike sjeverne Afrike; od toga je korčulanska ratna igra “Moreška” (i istoimena slična Moresca iz Korzike).
    Srbsko
    moreuz tjesnac,
    morska vrata
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
    Bizantsko
    Morlaci,morlački
    (Mauroblachoi)
    Balkanci, Vlahi,
    balkanski,vlaški
    Dvoznačni izrazi: srednjovjeki bizantski naziv grčkog izkona za sjevernije romanizirane domorodce na Balkanu (potomci Ilira i Tračana); kasnije talianski izkrivljeno Morlacchi obrnuto znači doseljeno neromansko pučanstvo Balkana.
    Magjarsko
    mrcina
    (marczana)
    ljenoba;
    životinjski lješ
    Kod nas dialektalni naziv za lijenčinu ili životinjsko truplo.
    Srbsko
    “mrgara”
    mulgarium
    margar,
    složeni tor
    Izvorno iz latinskoga mulgarium (= muzilište) je kamenim suhozidom pregradjeni složen stočni tor (obor) s više pretinaca: izvorno čakavsko-hrvatski se to zove margâr, ali su ovo unitarni vukovci odnedavna 1980tih prekrstili u srboidni “mRgar”. (Kod Srba je ušlo drukčije kroz vlaško-rumunjski kao “mrgara” = ‘mlečna ovca’).
    Srbsko
    mrmak 1.kukac rovac
    2. svizac
    1. Štetni podzemni kukac Gryllotalpa, grize i uništava povrće; 2. Planinski glodavac svizac (Marmotta), živi na sniežnim vrhovima: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Indovedsko
    mucati, mutav
    (mucate, mutai)
    zastajkivati
    prekid govora
    Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona.
    Tursko
    muhur žig, pečat Pribor za udaranje ovjerenih pečata na pisma i trgovačku robu. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Gotsko
    munjen, -enost
    (munan)
    sulud,
    blesav, -avost
    Raniji srednjovjeki germanizam gotskog izkona u nekim romanskim jezicima, a kod nas najviše u čakavici i ikavici.
    Arabsko
    mušur, mozur
    (mušurun)
    siga,
    ledenica
    Viseći led zimi ili od vapnaste sedre u špilji; stara srednjovjeka tudjica u ikavici i čakavici preko arabskoga iz Mezopotamie, a novije poturčeno ‘mozur’ u Bosni.
    Tursko
    mušterija kupac, klient Osoba koja kupuje u trgovini ili dolazi u ured i ordinaciju.
    Srbsko
    mutljaga petljanje,
    prtljanje
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

    N

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Srbsko
    nada, nadâme
    nadâse
    iznad,nad mêne
    (iz)nad sebe
    Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *zgor (mene, njega).
    Srbsko
    nadmen umišljen,
    uobražen
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    nadmetanje natječaj Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Arabsko
    nafta
    (neft)
    zemno ulje,
    petrolej
    Rudna tekućina koja se dobiva iz podzemlja za gorivo. Naziv arabskog izkona proširen u mnogim europskim jezicima.
    Srbsko
    nag, nagost gol, golotinja Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
    Perzijsko
    *nahero
    (nahiri)
    ukoso,
    nakrivo
    Stup ili gradjevina nagnuti na jednu stranu. Stariji izraz perzijskog izkona poznat u hrv. dialektima od srednjeg vieka već prije Turaka.
    Srbsko
    nahođenje prosudba,
    procjena
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    nakaradan nakazni,
    nagrdan
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Arabsko
    namaz
    ( صلوة )
    molitva (islam)
    hrv. premaz
    1. U islamu: dnevna molitva i klanjanje. 2. Klasično-izvornohrvatski: ljekoviti namaz tiela za kožne i ine bolesti.
    Grčko
    nana metvica Ljekovite biljke iz roda Mentha od kojih se pravi čaj, pepermint, itd.; taj bizantinski balkanizam je kod nas proširen iz Srbije u doba Jugoslavije od 20. stoljeća, a izvorno-hrvatski se zove metvica.
    Tursko
    nanule natikače, sandale Drvena obuća s gornjim vezicama. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    napici
    (plur.napitak)
    napitki
    napitci
    Srboidni izkrivljen plural nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Hrvatima je to uvrjedljiva vulgarna psovka u značenju: na stidnici (vagini).
    Perzijsko
    naranča (narangi naranga) naranča
    srb.pomorandža
    Vrsta agruma iz Indije (Citrus aurantium), raniji neromanski naziv perzijskog izkona.
    Indovedsko
    *narav, naravan
    (narah, naravat)
    priroda
    prirodan
    Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona, većinom nepoznati u inim europskim jezicima (pod Jugoslavijom prognan iz Hrvatske i zamijenjeni srbskim: priroda,-dan).
    Perzijsko
    narda
    (nard)
    greda
    pregrada
    Starohrvatski izrazi perzijskog izkona kod kajkavaca i slavonskih Šokaca.
    Srbsko
    naredni idući,
    sliedeći
    U tom značenju proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Povrh toga u hrv. isto znači zapovieđeni pa je smiešno i nesmisleno.
    Rusko
    narječje, -ečni
    (rus. naréčije)
    dialekt, -talni,
    srb.dijalekat,-atski
    Oblici ruskog izkona prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom: jugoslavenski vukovci razlikuju više narječje i niži dijalekat, – ali u inim europskim jezicima su to istoznačnice (s poddialektima).
    Srbsko
    naročit
    naročito
    osobit, -ta,-to,
    izrazit, -ta,-to
    Oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    nasušni potrebit,
    svagdanji
    Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca), ali je tu dvoznačan u vezi suše.
    Perzijsko
    natašte
    (našte)
    gladan,
    prije jela
    Jutarnja glad nakon budjenja prije prvog obroka.
    Srbsko
    naTc-…, naTk-…
    naTs- . . .
    većinom: naD- …
    iznaD- …
    U klasičnomu izvornohrvatskom ovaj predmetak ostaje (iz)naD-, a ti Vukovi asimilacijski srbizmi su pismeno prošireni većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
    Srbsko
    natenane potanko,
    podrobno
    Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    natociljati podvaliti,
    nasamariti
    Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). U hrv. surječju zvuči dvoznačno i nesmisleno kao: na to ciljati (gadjati: srb. nišaniti).
    Srbsko
    naučnik
    naučnički
    znanstvenik
    iztraživač
    Stručnjak u znanstvenim proučavanjima. Naprotiv u hrv. to znači obrtni šegrt ili kalfa bez akademske naobrazbe, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
    Srbsko
    nauditi naškoditi,
    naštetiti
    Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    nautika
    (nautike)
    plovidba,
    pomorstvo
    Pomorska struka za vještine plovidbe i pripadne pomorske škole.
    Vedsko
    *navakir, naukir
    (navacara, naukarna)
    kapetan,
    pomorac
    Prapoviestni naziv indovedskog izkona možda prenesen i preko grčkoga nauarchis, sada većinom u čakavici.
    Perzijsko
    navigati, *navje
    (navidan,navaya)
    ploviti morem,
    eskadra, flotila
    Starohrvatski srednjovjeki izrazi perzijskog izkona u čakavici i ikavici, ali ‘navje’ u srb. znači sablast pa je zato pod Jugoslavijom od 20. stoljeća izbačeno iz Hrvatske.
    Perzijsko
    *navoz
    (navaza)
    lučki dok,
    škver
    Prastari hrv. naziv perzijskog izkona za brodsko ležište u brodogradilištu.
    Srbsko
    nazad
    nazadni
    natrag,
    natražni
    Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
    Perzijsko
    nazor, nazrijeti
    (nazar,nazarden)
    pogled, uvid
    uvidjeti
    Starohrvatski izrazi perzijskog izkona.
    Srbsko
    neću,nećeš,neće
    nećemo, nećete
    ne ću, ne će
    ne ćemo,ne ćete
    Srboidno spojeno pisanje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    nedokučiv nedostižan,
    neshvatljiv
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    nedotupavan glupav,
    blesav
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    nejač
    nejačad
    djeca,
    slabići
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Baltoprusko
    *nekaj,*nikaj
    (nekai,nikai)
    nešto,
    ništa
    Srednjovjeki arhaizmi baltopruskog izkona, kod nas najviše u sjeverozapadnoj kajkavici.
    Grčko
    neologizam
    (neos-logos)
    novotvorba,
    nova rieč
    Naziv grčkog izkona za novo stvorene izraze o novijim pojmovima nekog jezika.
    Srbsko
    neprijatan neugodan,
    neukusan
    Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    neprikosnoven nedodirljiv,
    nepovrjediv
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Ilirsko
    Neretva, -tvanski
    (Naron,Narontios)
    rieka Neretva,
    neretvanski
    Domaći antički izrazi ilirskog izkona po grčko-rimskim zapisima.
    Srbsko
    Neretljani,
    neretljanski
    Neretvani,
    neretvanski
    Od 20. stoljeća pod Jugoslavijom je sve u svezi Neretve sustavno posrbljeno jer tu velika Srbija treba izbiti na Jadran preko srbskih “Neretljana”: srb.”Neretljanska kneževina”= hrv. Neretvanska banovina, “neretljanske lađe”= neretvanski brodovi, itd.
    Srbsko
    neubrojiv
    neubrojivost
    neodgovoran,
    neuračunjiv,-ost
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    neumitan neminovan,
    neizbježan
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    nezajažljiv nezasitan,
    gramzljiv
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    nipodaštavanje priezir,
    podcjenjivanje
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Indovedsko
    *niska
    (niska)
    ogrlica,
    (Sv.) krunica
    Ranohrvatski srednjovjeki arhaizam indovedskog izkona najviše u ikavici; sličan srb. pridjev ženskog roda: niska = hrv. nizka.
    Tursko
    nišan
    nišaniti
    cilj, *meta,
    gadjati
    Oznaka tzv. mušica na oružju ili fotonapravi za ciljanje u metu. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    niza, nîzame
    nîzanj
    niz, niz mêne
    niz njêga
    Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *zdol (mene, njega).
    Španjolsko
    nopal
    nopalera
    kaktus, -sarnik,
    zbirka kaktusa
    Čakavsko-romanski nazivi španjolskog izkona za mesnato-bodljaste biljke (Cactaceae) iz američkih pustinja i za njihove zbirke ili primorske vrtove kakteja
    Skandinavsko
    nordijski
    (Nordisk)
    skandinavski
    sjevernoeuropski
    Pridjev skandinavskog izkona: naš raniji pomorsko-čakavski je *tohórni od *Tohorâje = Skandinavija i *Tohorâni = Skandinavci (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
    Srbsko
    novčanik listnica,
    novčarka
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Latinsko
    novembar (November) studeni Jedanaesti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.

    Nj

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Srbsko
    nj, unj
    zanj
    njega, u njêga
    za njêga
    Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je *vu njêga i čakavski *va njêga.
    Skandinavsko
    njoki
    (knokk)
    valjušci
    čak. šurlice
    Prehrambeni naziv tjestenine ranogermansko-gotskog podrijetla: jugo-vukovska je podvala kako je to iz “talianskoga” – koji kao jezik u to rano doba uopće još ni ne postoji (tad se u Italiji još govori latinski !).

    O

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Srbsko
    obazriv obziran,
    oprezan
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    obezbjeđenje
    (obezbeđenje)
    zaštita,
    osiguranje
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    obim obseg,
    prostranstvo
    U hrv. je to dativ od obje pa zvuči dvoznačno i nejasno: Značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato.
    Srbsko
    Četničko
    objeda
    (obeda)
    kleveta, *potvorba
    ogovaranje
    Zlonamjerno prenošenje laži da se nekomu naškodi. Naprotiv je u hrv. to genitiv od ‘objed’ (ručak), pa u hrv. surječju ta ‘objeda’ zvuči besmisleno.
    Srbsko
    obrazovanje naobrazba,
    obrazovanost
    Oblik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    obučen
    obučenost
    naučen, uvježban
    uvježbanost
    Tko je obrazovan i treniran za neki posao. Naprotiv u hrv. to većinom znači odjeven i odjevenost (tko nije gol), pa u hrv. surječju to uglavnom zvuči besmisleno i u Hrvatskoj tako govore pravoslavni jekavci.
    Srbsko
    obznana proglas, objava Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    odaja
    (oda)
    prostorija
    dvorana
    Veća svećana soba za prijeme.
    Srbsko
    odašiljač
    odašiljati
    predajnik,prenositi,
    odpravnik
    Antenski toranj za radio i televiziju: srbski izrazi nametnuti pod Jugoslavijom, hrv. predajnik i prenositi.
    Srbsko
    odcjepiti,-ljenje
    (otcepiti,-plenje)
    odvojiti,
    odvajanje
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    odjenuti, -vanje
    (odenuti,-evanje)
    obući, navući,
    oblačenje
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    odlagati
    odlaganje
    odgadjati,
    odgoda
    Izmienjeno značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznato: izvorn hrv. to znači odbaciti (npr. smeće) pa je dvoznačno i nejasno.
    Srbsko
    odojče dojenče
    djetešce
    Sitno jednogodišnje diete koje još sisa. U hrv. ovo ne znači ljudsko diete, nego mladi praščić na ražnju pa zvuči nesmisleno.
    Srbsko
    Četničko
    odstojanje razmak,
    udaljenost
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    odstraniti
    (otstraniti)
    ukloniti,
    odmaknuti
    Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Indovedsko
    *odsukati
    (udsuka)
    odvući brod
    maknuti s obale
    Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
    Srbsko
    odsustvo izočnost,
    dopust
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    odudarati odskakati,
    izdvajati se
    Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    odvajkada oduviek,
    odavno
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Rusko
    odvažan, -žnost
    (otvážnij,otvážnost)
    hrabar, smjel,
    hrabrost,smjelost
    Izrazi ruskog izkona kao književne posudjenice, najviše prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
    Tursko
    odžak (ocak)
    odžačar
    dimnjak,
    dimnjačar
    Ciev za odvod dima i obrtnik koji to čisti. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    ogled
    ogledni
    pokus, probni,
    pokusni
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    ogledalo *zrcalo Staklo sa srebrenastom prevlakom ostraga, koja daje odraz slike ispred sebe.
    Srbsko
    okačen
    okačiti
    obješen, -siti,
    prikvačen,-čiti
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    okidač *odponac,
    upaljač
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    oklagija valar Drveni valjak u kuhinji za razvlačenje tiesta. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    okretač
    okretanje
    vrtilica, obrtač
    vrtnja, obrtanje
    Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): *vrtnja i vrtilica su potisnuti ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona (vartana, vartula).
    Latinsko
    oktobar (October) listopad Deseti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
    Latinsko
    oltar
    (altare)
    žrtvenik
    svetište
    Najsvetije mjesto u kršćanskoj crkvi gdje svećenik obavlja misno slavlje: rimski izvornik je kod nas nedavno bio očuvan imenom šćakavskog sela Oltare kod Senja (od Jugoslavije “Oltari“).
    Tursko
    oluk
    (oluk)
    žlieb,
    okapnica
    Metalni žlieb oko krova za kišnicu: balkanski naziv turskog izkona, nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    omaška,
    omanuti
    promašaj, -šiti,
    propust, -stiti
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    omladina
    omladinski
    mladež,
    mladežni
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    onđe
    onde
    tamo,
    onamo
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    onomad nekoć,
    jednom, davno
    Rieč proširena tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    oP- . . . oB- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
    Srbsko
    oprečan suprotan,
    protivni
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    opredijeliti
    (opredeliti)
    odabrati,
    odlučiti
    Glagoli prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    oran voljan,
    spreman
    Pripravan i sposoban za neki posao. U hrv. surječju to zvuči nejasno i dvojbeno, jer isti taj izvorni pridjev već odavna označuje izorano polje.
    Latinsko
    orientalni,-ntalac
    (orientalis)
    iztočni, -čnjak
    čak. zihódni
    Što pripada daljem Iztoku i iztočnoj Aziji (blizkoiztočni = levantski); naš raniji pomorsko-čakavski izraz je zihódni od Zihòd = Orient (odbačeno u Jugoslaviji jer to nemaju nepomorski Srbi).
    Magjarsko
    orsag
    (orszag)
    država,
    srb. zemlja
    Naziv magjarskog izkona u sjevernoj Hrvatskoj, najviše u kajkavici.
    Mongolsko
    oroslan
    (oroslan)
    lav,
    veća zvier
    Naziv u sjevernoj Hrvatskoj, srednjovjeki izvorni mongolizam oroslan u kajkavici, a novija magjarska izkrivljenica “orslan” (orszlan) u štokavskom.
    Tursko
    ortak suradnik,
    partner
    Osoba koja zajedno suradjuje u nekom poslu i trgovini. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    osion
    osionost
    drzak,-skost,
    nasilan, -je
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    oskrnaviti
    oskrnavljen
    obezčastiti,
    obezčašćen
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    osmanlijski
    (Osmanli)
    otomanski,
    veleturski
    Veleturski tj. koji pripada novovjekom Osmanlijskom sultanatu (hrv. Otomansko Carstvo) u jugozapadnoj Aziji i na Balkanu, čiji su islamski vladari (sultani) bili iz dinastije Osmanli.
    Srbsko
    osmatrač
    osmatrati
    motriti, motritelj
    promatrač
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    ostrvo,
    ostrvce
    otok, otočić,
    školj
    Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    ošamutiti
    ošamućen
    omamiti,-mljen,
    smutiti, -ućen
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    oštriga
    (ostreion)
    kamenica Jestiva okrugla morska školjka (Ostrea edulis), većinom čakavski naziv grčkog izkona.
    Srbsko
    oT- . . . oD- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
    Srbsko
    Četničko
    otadžbina
    otadžbinski
    domovina,
    domovinski
    Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    otkačen
    otkačenost
    čudan,svojeglav,
    svojeglavost
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    otkrovenje odkriće,
    objava
    Rieč proširena tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    otok (medicinski) oteklina,
    nateklina
    Bolesni podliev krvi na tielu. U hrv. pravi otok znači manji dio kopna okružen morem (srb. ostrvo), pa pri medicinskoj uporabi zvuči smiešno i nesmisleno.
    Srbsko
    otpušač vadičep,
    otvarač (boce)
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    ovaplotiti
    ovaploćen
    ostvariti,
    ostvaren
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    ovejan lukav,
    prepreden
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat: isti kajkavski znači vjetrovit, zameten sniegom.
    Srbsko
    ovđe
    ovde
    simo,
    ovamo
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    ozljeda, -diti
    (ozleda, -diti)
    rana, raniti
    povrjeda, -diti
    Oštećenje tiela u obliku natučeno-nateklog ili prekinutog krvavog otvora. U srb. se rana i raniti izbjegavaju jer tamo znače hranu i hraniti (bez h).

    P

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Srbsko
    Četničko
    pacov štakor Štetan kućni glodavac iz roda Rattus. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Indovedsko
    *pačiti
    (pashyati)
    smetati
    priečiti
    Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u čakavici i kajkavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
    Srbsko
    padaline (-vine)
    padavinski
    oborine
    oborinski
    Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća kroz jugo-meteorologiju, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Perzijsko
    pajdaš (padaš)
    pajdašia (padašan)
    prijatelj, drugar,
    prijateljstvo
    Priateljski istomišljenici od povjerenja i njihov medjuodnos. Stari izrazi perzijskog izkona u Sloveniji, Zagorju, Kvarneru i dalmatinskoj Zagori.
    Grčko
    palača
    (palatos)
    dvorac,
    veća zgrada
    Velika gradjevina, većinom svečano uredjena.
    Grčko
    palamida
    (pelamys)
    polanda Čakavski i ikavski naziv grčkog izkona za veliku plavu ribu Euthynnus pelamys (polanda je talianskog izkona).
    Grčko
    paleontologia (palaios-ontos-logos) biologija fosila,
    priroda izumrlih
    Prijelazna prirodna znanost izmedju biologije, prapoviesti i geologije, koja proučava izumrlo bilje i životinje + fosilne ljude (prije pisane povijesti), pa obuhvaća: paleobotaniku, paleozoologiu, paleoantropologiu i paleoekologiu (medjuodnose raznih fosila i njih spram praljudi i predpovjesnog okoliša), a iz tog iskustva može prognozirati i budući redoslijed promjena (futuristika).
    Grčko
    palme
    (palámê)
    žumare
    srb. paome
    Tropska južna stabla iz skupine Arecaceae (Principes), na vrhu s velikim lišćem i većinom jestivih plodova, kod nas sadjene na Jadranu: Domaći čakavski naziv žumare obuhvaća poluotporne subtropske palme s okruglo-lepezastim lišćem (dok ine s dugim razperjanim listovima izvorno nemaju hrv. naziva).
    Grčko
    palmira
    (palmýra)
    zapadna žumara
    američka žum.
    Američke poluodporne palme u više vrsta iz subtropskog roda Sabal s okruglo-lepezastim listovima, kod nas sadjene uz Jadran.
    Tursko
    pamuk mjehurac,
    bumbak
    Tropska biljka Gossypium, koja ima gusto-dlakavi plod s nitima za proizvodnju tkanina i vate. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj malo poznat, u slovenskom, kajk. i čakav. većinom bombaž ili bumbak.
    Magjarsko
    pandur
    pandurski
    redarstvenik,
    policajac
    Suvišni hungarizmi u šatrovačkom slangu, za postojeći hrvatski naziv redarstvenik + medjunarodno: policajac (iz grčkog).
    Srbsko
    pantljika vrpca,
    traka
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    para
    (pare)
    novac,
    sitniš
    Novčanice za plaćanje i sitnije kovanice. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    paradajz
    (paradeisos)
    rajčica,
    pomidor
    Američko povrće crvenih plodova, Lycopersicum esculentum.
    Grčko
    paraliza
    (paralysis)
    ukočenost,
    oduzetost
    Bolest gibanja koja prisiljava na nepomičnost udova ili cielog tiela.
    Srbsko
    paramparčad krhotine
    komadički
    Rieč nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    parazit,-tski
    (para-sitos)
    krvopija,
    nametnik,-ički
    Živa bića koja ne žive samostalno u prirodi nego u drugima (npr. bakterije, gliste) ili na njima kao gamad i sišu im krv.
    Tursko
    parče komadić, odrezak Izmrvljena ili isjeckana cjelina na manje djeliće. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim pravoslavnih jekavaca).
    Magjarsko
    parip
    (paripa)
    pastuh,
    muški konj
    Panonski hungarizam većinom kod štokavaca proširen pod Jugoslavijom, izvorno hrv. je: pastuh.
    Grčko
    partenogeneza
    (parthenogenesis)
    djevorodnost,
    bezočinstvo
    Izravno radjanje potomaka bez oca niti spolnih dodira: zbog ubrzanog množenja je to vrlo često kod nižih životinja osobito račića i kukaca koji time stvaraju masovne invazije, ali to normalno izostaje kod svih biljaka i viših životinja npr. sisavaca.
    Srbsko
    pastrmka pastrva Jedna od najboljih i skupih sladkovodnih riba (Salmo trutta). U Hrvatskoj tzv. ‘pastrmke’ love uglavnom pravoslavni jekavci, a pastrve kajkavci, čakavci i ikavci.
    Grčko
    patriot(a)
    (patriotes)
    domoljub,
    rodoljub
    Osoba koja čuva, brani i radi za svoju domovinu i zavičaj (patriota = srbski oblik).
    Tursko
    pazar
    (baza’ar)
    tržnica,
    sajmište
    Javni trgovački prostor za brojne prodavaone.
    Baltoprusko
    pažnja, paziti
    (pazira,pazinat)
    pozornost
    paziti
    Izrazi baltopruskog izkona, izvorno povezani s ranoperzijskim: pazur.
    Keltsko
    pecaroš (pesk)
    pecanje
    ribič
    ribičija
    Starije nazivlje keltskog izkona u slatkovodnom ribarstvu na našim riekama i jezerima.
    Srbsko
    pećina
    peštera
    špilja,
    čak. *garma
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rjedji (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    pedofil
    (paido-philos)
    “djecoljubac”,
    napasnik djece
    Nastrani ljudi (većinom muški) koji napastuju, spolno muče i zlorabe maloljetnu djecu za zadovoljavanje svojih izkrivljenih nagona.
    Srbsko
    pelcovati ciepiti (se) Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Perzijsko
    *peljar, pelati
    (peyar, pelate)
    vodič,
    voditi
    Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona u kajkavici i čakavici.
    Tursko
    pendžer
    (pencere)
    prozor,
    poneštra
    Ostakljeni otvori na kući za osvjetljenje i prozračivanje. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Grčko
    perivoj
    (peribollon)
    šetalište,
    veći vrt
    Veći javni park s posadjenim drvećem i uredjenim stazama.
    Keltsko
    peška (pesk) ribolov, ribarenje Lov na ribe, ribarski obrt; naziv keltskog iskona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica).
    Tursko
    peškir ručnik Hrapava ili resasta tkanina za otiranje mokrih ruku i tiela nakon pranja. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Perzijsko
    picigati
    (picidan)
    peckati,
    zadirkivati
    Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona.
    Perzijsko
    pidjama
    (pajama)
    spavaćnica Medjunarodni naziv perzijskog izkona za spavaće rublje.
    hiperjekavizam
    pijega
    pijegav
    pjega, *pirga
    pjegast,*pirgav
    Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. piga, čakav. maća, kajk. *pirga.
    hiperjekavizam
    pijesma
    pijevat
    pjesma
    pjevati
    Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. pisma, čakav. *pysan, kajk. *pesen.
    Gotsko
    pimpek,*pimpač
    (pimpas)
    kita,
    muški ud
    Ranogermanski arhaizam gotskog izkona, kod nas najviše u kajkavici i čakavici (pimplîn).
    Srbsko
    pipničar
    pipničarka
    gostioničar,-rka,
    konobar, -rica
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Perzijsko
    *pir, pirnici
    (pir, pirusi)
    svadba
    svatovi
    Ranohrvatski predslavenski arhaizam perzijskog izkona.
    Grčko
    pirat, -ski
    (peirates)
    gusar
    gusarski
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Akado-sumersko
    *pirga,*pirgan
    (pirga, pirig)
    pjega, mrlja,
    pjegav,flekast
    Najstariji nazivi tog značenja u Europi kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski, a kajk. veliko Pirga = Orionova maglica (odbačeno u Jugoslaviji jer to nemaju Srbi).
    Tursko
    pirinač
    pirinčan
    riža,
    rižin
    Vrsta južne žitarice, Oryza sativa. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Perzijsko
    pirjan, pirjati
    (birjan,birjaden)
    pržen, pečen
    pržiti, peći
    Starohrvatski izrazi perzijskog izkona.
    Grčko
    pirun
    (perone)
    vilica,
    srb. viljuška
    Kuhinjski pribor za jelo, naziv grčkog izkona uz Jadran.
    Srbsko
    Četničko
    pismena dopisi, izprave
    podnesci
    Srbski naziv nametnut tek od 20. stoljeća kroz jugo-administraciju, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    pištati
    pištaljka
    zvižditi, -daljka
    fućkati, -kaljka
    Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    pitar
    (pitharis)
    tegla, lonac za cvieće Posuda sa zemljom za uzgoj raznog bilja i cvieća.
    Srbsko
    pitati
    pitanje
    toviti, tov
    šopati, -anje
    Izmienjeno srbsko značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj je to samo = upitati i upit.
    Baltoprusko
    pizda
    (pizda)
    stidnica
    vagina
    Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kroz naše psovke proširen i u ine balkanske jezike.
    Grčko
    placa
    (platea)
    trg,
    tržnica
    Slobodan prostor usred grada za javne skupove i trgovanje, čakavski naziv uz Jadran.
    Akado-sumersko
    plahta,plahtica
    (pahatar)
    roman. lancun,
    turs. čaršav
    Najstariji naziv tog značenja u Europi u kajkavici i hrv. standardu: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski, uz Jadran romansko-čakav. lancun (u Bosni i Srbiji tursko: čaršav).
    Grčko
    planet (πλανήτης) svjetlica Hladnija i manja nebeska tiela bez vlastitog žara, koja se vrte oko Sunca (i inih zviezda); stari čakavski naziv ‘svitlice’ kod jadranskih mornara od Visa do Kvarnera se javno rabio u našem pomorstvu za pomična nebeska tiela do 20. stoljeća, ali je odbačen u Jugoslaviji (jer ga nemaju nepomorski Srbi).
    Grčko
    planeta (πλανήτης) gatalica U balkanskoj izkrivljenici ženskog roda: proročanski znak ljudske sudbine u zvjezdogatanju (astrologiji); takodjer i papirić s najavom budućnosti što ga izvlači zamorčić kod uličnih Roma.
    Srbsko
    plovka
    plovan
    patka, raca
    patak, racan
    Ptice iz skupine Anatidae: srbski nazivi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    pobrđe gorje, brda Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    poda, podâme
    podâte
    ispod,pod mêne
    ispod tebe
    Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *spod (mene, tebe).
    Srbsko
    pòdanj
    podâse
    pod njêga
    pod sêbe
    Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *spod (njega, sebe).
    Srbsko
    Četničko
    podesiti
    podesan
    prilagoditi,
    uzkladiti, -djen
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    podilaziti udvarati,
    laskati
    Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    podozrenje sumnja,
    dvojba
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    podstrek
    podstrekavati
    huškanje,
    huškati, potaći
    Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    podudaran
    podudarnost
    sukladan,
    sklad, slaganje
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Magjarsko
    pogača
    (pogacsa)
    srb. lepinja,
    arab. somun
    Razvaljano prženo tiesto, slično i starije je perzijski: bagača.
    Rusko
    pogrom(pogróm)
    pogromaš
    progon
    progonitelj
    Nazivi ruskog izkona najviše prošireni u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati.
    Srbsko
    pogružen snužden,
    tužan
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Arabsko
    pohaban, -ati
    (habilar)
    ofucan, ofucati
    izlizati se
    Rieči izkonom iz antičke Mezopotamie, do nas prenesene preko arabskoga.
    Srbsko
    pojata koliba
    *kliet, šupa
    Naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    poklon
    pokloniti
    dar
    darovati
    Davanje uzdarja nekomu. Naprotiv u hrv. to većinom znači klanjanje (vjersko ili vladaru), pa u hrv. surječju ‘poklon’ zvuči smiešno i nesmisleno.
    Srbsko
    Četničko
    pokoljenje
    (pokolenje)
    naraštaj
    generacija
    Skupina vršnjaka sličnih godišta. Naprotiv u hrv. to znači nešto u svezi klanja (kao kolinje), pa u hrv. surječju to zvuči glupo i zastrašujuće.
    Srbsko
    pokondiren umišljeni,
    skorojević
    Izraz nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    pokretni
    pokretnost
    pomičan, gibljiv
    pomičnost
    Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    pol
    polni
    spol
    spolni
    Muški i ženski rod s pripadnim plodilima. Naprotiv u hrv. pol znači vrh i dno globusa tj. sjever-jug (ne čovjeka).
    Grčko
    policija(politêia)
    policajac (politeoménos)
    redarstvo,*sigurba,
    pozornik, stražar
    Medjunarodni nazivi starogrčkog izkona, kajkav. policaj, ikav. policjot, a starije čakav. *sigurba.
    Grčko
    polihistor
    (poly-historikos)
    mnogoznalac,
    čak. šetesapjent
    Grč. polihistor = intelektualac koji pozna razne struke ili puno jezika, sveznajući, romansko-čakav.= šetesapjent.
    Srbsko
    polovni *rabljen,
    trošen
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    pometnja zbrka
    nered
    Naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    pomjeriti
    (pomeriti)
    pomaknuti
    premjestiti
    Promieniti mjesto neke stvari. Naprotiv u hrv. to izvorno znači uzeti mjeru tj. izmjeriti ili premjeriti, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
    Srbsko
    pomoliti se izviriti
    pokazati se
    Izmienjeno srbsko značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj posve nepoznato: izvorno hrv. isto znači samo izgovoriti molitvu.
    Srbsko
    ponaosob posebice,
    zasebno
    Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    pontski (pontikós) crnomorski Što je povezano sa Crnim morem i sjeveroiztokom Sredozemlja: rani antički izraz starogrčkog izkona.
    Srbsko
    porijeklo
    (poreklo)
    izkon
    podrietlo
    Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    porodica
    porodični
    obitelj,obiteljski,
    lat. familija
    Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    posilni slugan
    podložnik
    Srbska rieč prošrena od 20. stoljeća kroz jugo-vojsku, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Rusko
    posljednji
    (poslédnij)
    najzadnji
    krajnji
    Crkvenoslavenski pridjev ruskog izkona iz pravoslavlja nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    postepen postupan,
    gradualan
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    postojbina
    postojbinski
    zavičaj, -čajni
    rodni kraj
    Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    posvojni genitiv posvojni pridjev Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    pošto jer, zbog U srb. je to razložni prilog. Naprotiv u hrv. to znači ‘koliko nešto košta’, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
    Srbsko
    poT- . . . poD- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
    Srbsko
    potčinjen podložan,
    podvrgnut
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    potkošulja majica Srbska rieč nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Indovedsko
    potok, potočni
    (pattoku, vipatoku)
    jarak
    jaz
    Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona (jugoslavisti podmeću da je iz magjarskog – jer nemaju ini Slaveni).
    Srbsko
    povinovati (se) podložiti se
    podvrgnuti
    Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    povjerioc
    (poverioc)
    povjerenik,
    vjerovnik
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    povratiti
    povraćanje
    bljuvati,-vanje
    rigati, -anje
    Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Perzijsko
    povraz
    (pervaz)
    tunjica,
    eng. flaks
    Starohrvatski naziv perzijskog izkona od srednjeg vieka za ribarsku nit na kojoj su vezane udice.
    Srbsko
    pozadi iza, otraga, ,
    odostrag
    Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    pozni
    pozno
    kasan
    kasno
    Srbske rieči nametnute tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Perzijsko
    pozor
    (pazur)
    pažnja,
    pozornost
    Starohrvatski naziv perzijskog izkona od srednjeg vieka i na glagoljici (Vukovi jugoslavisti zbog izbacivanja to lažno navode kao noviji rusizam).
    Srbsko
    pozorište
    pozorje
    kazalište,
    glumište
    Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    praktičan
    (praktikos)
    primienjen,
    uporabni
    Većinom knjiški pojam grčkog izkona u gradskom govoru.
    Srbsko
    praštati
    praštanje
    oprostiti
    oprost
    Odpuštanje nekih grijeha ili zaborav zlodjela. Naprotiv u hrv. to izvorno znači praskanje i tutnjava oružja u ratu ili gromova u oluji, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
    Indovedsko
    *pravica, -ičan
    (pravicar)
    pravda
    pravedan
    Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona većinom u kajkavici i čakavici, pod Jugoslavijom od 20. stoljeća prognani iz Hrvatske i zamijenjeni za srb. “pravda”.
    Srbsko
    pravobranioc
    -branilaštvo
    odvjetnik
    odvjetništvo
    Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    praziluk
    (prason)
    porjak,
    poriluk
    Povrće Allium porrum: naziv grčkog izkona proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat.
    Srbsko
    praznik *blagdan, svetak,
    ved. bhagadana
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Perzijsko
    prčiti
    (paracit)
    izturiti,
    iztaknuti
    Prastari glagol perzijskog izkona u čakavici i kajkavici.
    Perzijsko
    prditi (paradata) zasmrditi Prastari hrv. glagol perzijskog izkona za puštanje probavnog vjetra.
    Srbsko
    Četničko
    prečaga pregrada,
    pretinac
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    prečnik promjer,
    lat. radius
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    preda, predame
    predate
    pred,pred mêne
    pred têbe
    Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je spret i čakavski *sprid (mene, tebe).
    Srbsko
    predanj
    predase
    pred njêga
    pred sêbe
    Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je spret i čakavski *sprid (njega, sebe).
    Srbsko
    predan odan,
    *harni
    U tom značenju proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj samo kod pravoslavnih jekavaca. Povrh toga je “predan” dvoznačno-nejsno jer u hrvatskom izvorno znači izdan-dostavljen.
    Srbsko
    predmnijevati
    (predmnevati)
    predvidjati
    očekivati
    Glagol nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    predostrožnost
    predostrožan
    oprez, oprezan,
    *pozor, pozoran
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    preduslov preduvjet,
    predpostavka
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    preduzeće
    preduzetnik
    tvrdka, poduzeće
    poduzetnik
    Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati.
    Srbsko
    Četničko
    preimućstvo nadmoć, prednost Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    preklani
    prekolane
    predlani
    pred 2. god.
    Srbsko značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato: izvorno hrv. preklani = zaklani, uklani.
    Srbsko
    prema u smislu,
    po nekomu
    Značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznato: isto izvorno u hrv. znači prostorno gibanje u smjeru nečeg (čakav. i kajk. prama), pa je dvoznačno i nejasno.
    Srbsko
    premetačina pretres
    pretraga
    Naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    prenavljati se
    prenavljanje
    pretvarati se
    izigravati
    Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    preT- . . . preD- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
    Srbsko
    prethodni prijašnji,
    raniji
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    pretskazati
    pretskazanje
    predvidjeti,
    proročanstvo
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    pretstavka podnesak
    prigovor
    Naziv nametnut od 20. stoljeća kroz jugo-administraciju, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    pretšasni
    pretšasnik
    raniji, prvotni
    predhodnik
    Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    preturiti
    preturen
    izvrnuti,
    prevrnut
    Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    pretvoran
    pretvornost
    licemjeran
    dvoličnost
    Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    prevazići
    prevaziđen
    nadmašiti,
    prevladan
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    prevejan
    prevejanost
    prepreden,
    lukavost
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    pribrežje
    pribrežni
    primorje,
    obalni
    U hrv. to isto znači drugo (padine brda) pa je nejasno-dvoznačno. Ovako je prošireno tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Indovedsko
    prignati
    (parignanti)
    natjerati
    utjerati
    Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
    Srbsko
    prikačiti pričvrstiti,
    zakvačiti
    Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    priležan
    priležnost
    marljiv
    marljivost
    Rieči nametnute tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    prinadležan
    prinadležnost
    pripadni
    prihod, berivo
    Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Englezko
    printer
    jugosrb.štampač
    novo: pisač
    čakav. tipâr
    Stroj za izpis teksta u tiskari i računalu, novokovanica: pisač, jugosrb. štampač, starohrvatsko-čakav. tipâr.
    Indovedsko
    *pripelati
    (paripelate)
    dovesti
    privesti
    Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u kajkavici i čakavici, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima.
    Srbsko
    prirodnjak
    prirodnjački
    naravoslov,*-lovni
    prirodoslovac,-vni
    Srbske rieči nametnute tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznate.
    Srbsko
    pristanište
    pristanišni
    luka, pristan
    lučki
    Rieči proširene uglavnom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dosta riedke.
    Srbsko
    prisustvo nazočnost,
    prisutnost
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    privreda
    privredni
    gospodarstvo
    gospodarski
    Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    prljav
    prljati
    nečist, zmazan,
    onečistiti
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    promaja propuh Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    promrdati prodrmati
    razgibati se
    Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    prost jednostavan
    običan
    Tko je prosječan ili nekompliciran. Naprotiv u hrv. to većinom znači bezobrazan i neodgojen, pa u hrv. surječju ovo zvuči smiešno i nesmisleno.
    Indovedsko
    *prosukati
    (sukavat)
    proburaziti
    probadati
    Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u ikavici i čakavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
    Srbsko
    protezati se
    protezanje
    pružati se,
    prostirati, -nje
    Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati osim kod pravoslavnih jekavaca (u hrv. proteza => štaka pa sve zvuči nesmisleno).
    Srbsko
    protuha skitnica,
    pustolov
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    proturiti
    proturati
    *narinuti
    podmetati
    Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    providan
    providno
    proziran
    jasan, jasno
    Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    provod
    provodadžija
    zabava
    svodnik, *snubok
    Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Perzijsko
    pule, pulić
    (pule)
    magarčić,
    tovarić
    Mladunac magarca, rani naziv perzijskog izkona u ikavici i čakavici.
    Perzijsko
    pusa, pusiti
    (busek,busidan)
    poljubac,
    poljubiti
    Starohrvatski srednjovjeki izrazi perzijskog izkona očuvani najviše u kajkavici i čakavici.
    Srbsko
    pustara ledina,
    ugar
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    prustopašan
    pustopašnost
    nestašan,-šnost
    razuzdan, -nost
    Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    puzavica povijuša, liana
    penjačica
    Rieči nametnute od 20. stoljeća kroz jugo-botaniku, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).

    Q

    R

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Akado-sumersko
    *rabiti
    (rabu)
    koristiti,
    upotrebljavati
    Najstariji glagol tog značenja u Europi većinom kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
    Srbsko
    računar
    kompjuter
    računalo,
    kompjutor
    Nazivi nametnuti pod Jugoslavijom.
    Latinsko
    radio (radius) 1. krugoval
    2. krugovalnik
    1. Telekomunikacijski sustav za prienos znakova i zvukova s pomoću strujnih magnetskih valova.
    2. Prijamnik koji prima valove iz krugovalne postaje prjeko krugovalnog odašiljača.
    Tračansko
    raka (rakas) grobnica Izgradjeni veći grob od kamena; arhajska tudjica tračanskog izkona.
    Tursko
    rakija
    (raki)
    *žganica,
    dropica
    Destilirano alkoholno piće dobiveno iz groždja, šljiva ili inog voća: turcizam najviše kod štokavaca i čakavaca, a kajkavski: *žganica.
    Srbsko
    Četničko
    ranac brocak, ruksak,
    naprtnjača
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    raS-…, raŠ-…
    raŽ- . . .
    raZ- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
    Srbsko
    Četničko
    rashodovan odpisan,
    iztrošen
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    raskrsnica razkrižje,
    prekrižje
    Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    raslinje raslinstvo,
    rašće
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Perzijsko
    rasol
    (rasul)
    salamura
    slani sok
    Starohrvatski naziv perzijskog izkona: lažnokorienski “raz-sol” je promašen, jer je ovo cjeloviti iranizam a ne novija složenica.
    Srbsko
    Četničko
    rasparčan
    rasparčati
    raztrgan, -ati,
    razkomadan,-ti
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    raspust dopust,
    god. odmor
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    rast
    rastovina
    dub, dubovina,
    hrast,-stovina
    Listopadna stabla iz roda Quercus i njihova drvna gradja: nazivi većinom prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj malo poznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno je u hrv. rast = porast (rastenje), pa je to nejasno-dvoznačno.
    Srbsko
    rasturen
    rasturiti
    raztjeran, -ati,
    razoren, -riti
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    rastvor
    rastvoriti
    otopina, otopiti,
    raztopina
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). Povrh toga to “rastvoriti” u hrv. je nejasno-dvoznačno jer izvorno znači otvoriti dupla vrata.
    Srbsko
    ravan sličan
    podjednak
    Što približno naliči drugomu. U hrv. to znači samo plosnat ili zaravnjen, pa u hrv. surječju tako u poredbi zvuči nesmisleno.
    Srbsko
    razblažen
    razblažiti
    razrijeđen,
    razrijediti
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    razmjer
    (razmera)
    mjerilo,
    omjer
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    razmrdati razgibati,
    razklimati
    Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    razuđen razčlanjen,
    razveden (obala)
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    rđa, rđav
    rđati
    hrdja, -av,
    hrdjati
    Trošne oksidirane kovine prekrite smedjom ili zelenkastom prevlakom: oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    reci
    plur.od redak
    redci,
    retci
    Oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. je to imperativ od glagola reći – reci!, pa je u hrv. kontekstu besmisleno.
    Grčko
    retrohistorija
    (rethron-historia)
    dogovorna poviest, lažna polupoviest Retrohistorija je lažno-dogovorna “povijest” koju unatrag pišu pobjednici većinom bez dokumentacie ili iz djelomične polu-dokumentacie odabrane po poželjnosti (često uz zakonske zabrane revizionizma). Suprotno od toga je prava pismena povijest ili historiografija, utemeljena na poviestnoj dokumentaciji i arheonalazima.
    Grčko
    retrohistorik
    (rethron-historikos)
    naručeni povjesnik, podobni historičar Naručeno-dogovorni “povijesničar” koji piše poželjnu povijest po diktatu vladajućeg režima tj. iz djelomične (ili krivotvorene) polu-dokumentacie odabrane po ideopolitičkoj podobnosti. Suprotno od toga je kritički revizionist koji se drži poviestne dokumentacie i arheonalaza (pa često ima problema jer je u dvoličnim državama to čak zakonom kažnjivo).
    Latinsko
    revizionist
    (revideo,revisum)
    kritički povjesnik, nepodobni historičar Proturežimski i nepodobno-kritički historik koji se drži poviestne dokumentacie i arheonalaza, – pa često ima problema jer je u dvoličnim državama to čak zakonom kažnjivo. Suprotnost je naručeno-dogovorni “povjesničar” koji piše poželjnu povijest po diktatu vladajućeg režima tj. iz djelomične (ili krivotvorene) polu-dokumentacie odabrane po ideopolitičkoj podobnosti.
    Tursko
    reza zasun, kračun Zatvarač na vratima kao plosnata šipka koja se povlači.
    Latinsko
    ricinus (Ricinus) skočac Ljekoviti subtropski grm, daje purgativno ulje za otvaranje i u većoj količini je otrovan.
    Srbsko
    ripanje kašalj,
    krkljanje
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Indovedsko
    *risati
    (drisati)
    crtati Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u kajkavici i čakavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima (odbačen pod Jugoslavijom u 20. stoljeću i zamienjen srbskim crtati.
    Indovedsko
    *rivati, rinuti
    (rinvati, rnuti)
    turati, turiti
    srb.gurati,gurnuti
    Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona, uglavnom nepoznati u inim europskim jezicima (odbačeni pod Jugoslavijom od 20. stoljeća i zamienjeni srbskim gurati).
    Perzijsko
    rozga
    (rezegi)
    vinjaga
    vriježa loze
    Starohrvatski naziv perzijskog izkona za mlade ogranke loze koji se zakorjenjuju i stvaraju nove trsove (srb.-turs. tzv. “čokote”).
    Srbsko
    ručak
    ručati
    *objed,
    objedovati
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (kajk. obed, čakav. obid).
    Tračansko
    *rudan (rudas) slatkovodni rak Rakovi koji žive u riekama i jezerima; arhajska tudjica tračanskog izkona, uglavnom u čakavici.
    Englesko
    ruflati
    (to ruffle)
    kuštrati,
    pročešati
    Stariji hrvatski glagol englezkog izkona, najviše u kajkavici.
    Srbsko
    rukovodstvo
    rukovodioc
    uprava, -vitelj,
    nadstojnik
    Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    rvač, -rvanje
    rvati se
    hrvač, -anje,
    hrvati se
    Športska disciplina nadmetanja snagom: oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom (da ne naliče na Hrvate), ranije u Hrvatskoj nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).

    S

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Srbsko
    SA s, uz
    ča-kaj.*pri
    Taj produženi srbo-balkanski veznik sa u hrv. zbog lakšeg izgovora stoji jedino i isključivo pred riječima koje već spočinju sa s- ili z-, ali ne pred inima. Pogotovo ga nikad nema pred riječima započetim s vokalom, jer u hrv. tako sa + početni vokal izgovaraju i pišu samo pravoslavci (i Jugoslaveni), pa je ovako “sa” u Hrvatskoj ranije bilo nepoznato i nametnuto tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
    Srbsko
    sa- … s- …
    su- …
    Većina takvih složenica (najviše glagola) s početnim sa-… u hrv. su tudji balkanski srbizmi jer te uglavnom moraju imati samo početno s-… ili su-… Jedina prihvatljiva hrv. iznimka je Sabor što je po izkonu arhaični iranizam iz perzijskog: sabha.
    Njemačko
    sablja
    (Sabel)
    mač Naziv germanskog izkona za bojno sječivo, izvorno hrv. je mač.
    Srbsko
    saborni prvostolni
    katedralni
    Pridjev za glavnu episkopalnu crkvu u državi. Naprotiv u hrv. to znači samo parlamentarni ili skupštinski (u svezi državnog Sabora).
    Perzijsko
    *sadrîna,osedriti
    (sadrah, sedrata)
    atol, koraligen,
    ovapniti,skameniti
    Starohrvatski srednjovjeki izrazi perzijskog izkona u čakavici i ikavici za razne koraljne naslage i postupak ovapnjenja.
    Srbsko
    saglasan
    saglasnost
    sporazuman,
    suglasan, suglasje
    Oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Domorodačko
    sagopalma
    (Sago-palm)
    sagovac
    cikasica
    Naziv izkonom od malajskog “sâgu“: crnogorične golosjemenjače prividno nalik palmi iz tropskog roda Cycas: brašnavo oguljeno deblo bez kore se jede poput kruha, sadjena za ukras u Dalmaciji.
    Srbsko
    sagorjevanje
    (sagorevanje)
    izgaranje Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    sahatkula
    (sahat-kule)
    javni sat,
    čak. *urila
    Veći javni sat na tornju (ili stupu), naziv najčešći u Bosni a u hrv. većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu); čakav. istoznačnica indovedskog izkona uz Jadran: *urila.
    Srbsko
    Četničko
    sahrana
    sahraniti
    pogreb, pokop
    pokopati
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Perzijsko
    sajen
    (saye)
    garav,
    čadjav
    Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona već prije Turaka (ikavica i čakavica).
    Tursko
    saksija tegla, pitar Posuda sa zemljom za uzgoj raznog bilja i cvieća. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    samar (samarci)
    samardžija
    sedlo,
    sedlar
    Turcizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj vrlo rijetki (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Perzijsko
    samsir
    (semsar)
    posrednik,
    prekupac
    Poslovni čovjek koji posreduje ili suradjuje; stari srednjovjeki naziv perzijskog izkona, kod nas osobito u čakavici i ikavici.
    Mongolsko
    sandale
    (zandal)
    natikače Otvorena laka obuća s remenima; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona.
    Tursko
    sanduk
    sanduče
    kovčeg, škrinja
    škrabica, kutija
    Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    sànjim
    sànjom
    s njîme,
    s njôme
    Srbo-balkanski oblici nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    saobraćaj, -jni
    saobraćajac
    promet, prometni,
    prometnik
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    saopćiti, -ćenje
    (saopštiti,-tenje)
    obaviest, -iti,
    priopćiti,-enje
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    saosjećanje
    (saosećanje)
    sućut,
    suosjećaj
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    sardina
    (sardes)
    sardelica,
    srb.srdjela
    Sitna plava riba iz roda Clupea, koja se lovi u morskim jatima.
    Srbsko
    sasa 1. moruzgva
    2. šumarica
    1. Skupina mekanih morskih koralja s brojnim pipcima (Actiniaria).
    2. Rano proljetno cvieće iz roda Anemone s više srodnih vrsta.
    Arabsko
    sat
    (saat, tur.sahat)
    dobnjak,dobnik*
    Lika: klepetalo
    Poturčeni naziv prvotno arabski = razmak 1h + pripadni mjerač vrjemena: ličko “klepetalo”, čakav. dobnik* i urýlo, kajk. dobnjak => sad živi govor: Medjimurje, Celje i Vrbovec kod Zagreba – ali prognani u 20.st. pod Jugoslavijom (srb. časovnik). Kao mjera: čak. ura, kajk. vura.
    Srbsko
    sàtim s tîme Srbo-balkanski oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Latinsko
    Saturn
    (Saturnus)
    Zelenica Šesti od Sunca po udaljenosti planet zelenkaste boje okružen velikim prstenom; to je stariji čakavski naziv ovoga zelenog planeta iz hrvatskog pomorstva, koji je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju nepomorski Srbi).
    Srbsko
    saučešće
    sažalenje
    sućut Izraz proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    saučesnik
    saučesnica
    sudionik,
    sudionica
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Ilirsko
    Sava, savski
    (Saos, Savius)
    rieka Sava,
    posavski
    Domaći antički izrazi ilirskog izkona (po grčko-latinskim zapisima).
    Srbsko
    Četničko
    saznanje spoznaja Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    sedef biser Dragulj koji u kućici stvaraju školjke bisernice.
    Arabsko
    *sedra, sedreni
    (sadr, sedrata)
    kamenac,
    ovapnjenje
    Prastari hrv. izrazi arabskog izkona za vapnenaste naslage iz vode (noviji turcizam = bigar).
    Srbsko
    sedmica
    sedmični
    tjedan,
    tjedni
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dosta riedke (najviše kod pravoslavnih jekavaca).
    Latinsko
    sekcija
    (sectio)
    odjel
    srb.odsjek(odsek)
    Antički naziv latinskog izkona za izdvojeni dio nečega.
    Srbsko
    sekirati (se)
    sekiranje
    uznemiriti (se),
    uzrujati, uznemirba
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Španjolsko
    sekvoja
    (sequoya)
    mamutovac,
    velečempres
    Veliko i najstarije stablo (Sequoiadendron giganteum) iz Sjeverne Amerike, kod nas rjedje sadjeno ili ponekad pobrkano s inim uvoznim čempresovkama (Cupressaceae).
    Tursko
    Seldžuci,-učki
    (Selcuk,Selcukli)
    Praturci
    praturski
    Ranije tursko pleme što je još u srednjem vieku osnovalo prvu tursku državu u jugozapadnoj Aziji kod Kurdistana; u novom vieku ih zamjenjuje jača dinastija Osmanlije koji proširuju islamski sultanat (carstvo) na zapadu do Balkana.
    Srbsko
    Četničko
    sem *izim, osim Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    seoce selce, *ves
    zaselak
    Oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije čakav. *vas i kajk. *ves.
    Latinsko
    septembar (September) rujan Deveti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
    Perzijsko
    serdar
    (zerdar)
    vojskovođa,
    zapovjednik
    Visoki vojni čelnik; stariji naziv perzijskog izkona poznat već prije Turaka, osobito u Dalmaciji.
    Srbsko
    shodno sukladno,
    u smislu
    Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Mongolsko
    sibirski
    (Sabirli)
    sjevernoazijski,
    čak.*baršadîni
    Medjunarodni izraz turko-mongolskog izkona; naš stariji arhaizam je pomorsko-čakavski: *baršadîni, tj. Baršadîn = Sibir (ili malo: bršadîn = ledana – iz perz. baršidan).
    Akado-sumersko
    *sigúrba,siguràča
    (sigguru,siggurat)
    straža, garda,
    fibula,ziherica
    Najstariji nazivi tog značenja u Europi većinom kod čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
    Srbsko
    sijalica žarulja Naziv proširene pod Jugoslavijom, inače u Hrvatskoj riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    sijaset
    silesija
    mnoštvo, puno Oznake za gomilu i poveću količinu nečega. Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Perzijsko
    sika (sika) greben, hrid Prastari naziv perzijskog izkona za kamenu morsku plićinu opasnu u plovidbi.
    Grčko
    sinteza, -etski
    (synthesis,-etikos)
    spajanje, spojni,
    sklopidba, -dben
    Medjunarodni izrazi starogrčkog izkona: novije = spajanje i spojni, arhaično sklopidba i sklopidben.
    Tursko
    sirće
    (sirket)
    ocat,
    kvasina
    Kiseli tekući začin; naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    sistem,-mski
    (systêma)
    poredak,
    sustav,-avni
    Medjunarodni naziv starogrčkog izkona češći u srbskomu, a hrv. je to većinom sustav i sustavni (ili politički: poredak).
    Tursko
    skela, skelar
    (iskele)
    splav, plovilo
    splavar
    Priručno drveno plovilo većinom na riekama. Naprotiv izvorno u hrv. skela oduviek znači rešetkastu armaturu na novogradnjama i skelar je gradjevni radnik, pa je u hrv. surječju ta plovna skela smiešna i nesmislena.
    Pragermansko
    skot
    (skatr)
    stoka
    mladunac
    Obći naziv stoke i posebno životinjskog mladunca: rani srednjovjeki germanizam pragermanskog izkona.
    Keltsko
    *skunkač
    (scunc)
    žabica,
    punoglavac
    Starohrvatski arhaizam keltskog izkona, najviše u kajkavici.
    Srbsko
    sladostrast pohota,
    razbluda
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    slatkiši,
    poslastičarnica
    slastice,
    slastičarna
    Jugo-srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim pravoslavnih jekavaca). Tzv. “slastičarnica” je isto noviji hibrid u srbohrvatskom jugojeziku iz 20. st., kao naknadni križanac izmedju srb. poslastičarnica i izvornohrvat. slastičarna.
    Baltoprusko
    slavić,slaviček
    (salavis)
    slavuj
    lat.Luscinia
    Ptica pjevica Luscinia megarhynchos: srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, stariji dialektni oblici najviše u čakavici (slavić) i kajkavici (slavîček).
    Srbsko
    slušaoc slušatelj,
    slušalac
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Englezko
    smog zamagljenost
    čak.*zabušje
    Zamagljen i štetan zagušljivi zrak većinom u onečišćenim gradovima; starije čakav. *zabûšje.
    Gotsko
    smokva
    (smakka)
    kajk. figa
    lat. Ficus
    Južna primorska voćka (Ficus carica): rani srednjovjeki germanizam gotskog izkona.
    Srbsko
    smrča
    smrčevina
    smreka,
    smrekovina
    Crnogorična stabla iz roda Picea i njihova drvna gradja: oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati; ali izvorno u hrv. smrča ili smrčika = manji grmić Juniperus (borovica, čakav. smrić) pa je to dvoznačno-nejasno.
    Srbsko
    smučke, smučar
    smučanje
    skije, skijaš,
    skijanje
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (čakav. huzje – huzítva i fuzje – fuzìdba).
    Srbsko
    Četničko
    snabdjeti
    (snabdeti)
    obskrbiti,
    zbrinuti
    Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    snebivanje neodlučnost,
    oklievanje
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    snishodljiv ponizan,
    podložan
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    snjegović (snegović) snješko Privrjemeni čovjekoliki kip zimi napravljen od sniega.
    Srbsko
    so
    soni
    sol (NaCl),
    solni, slani
    Skraćeni srbski oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Arabsko
    soda
    (sawad)
    slanica,
    bikarbona
    Medjunarodni nazivi arabskog izkona za karbonatnu sol Na2C03 i za sivu pustinjsku biljku (Salsola soda) koja to izlučuje.
    Tursko
    sokak ulica Prolaz izmedju kuća u naseljima. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Magjarsko
    sokna
    (szokna)
    nazuvka, *bičva,
    dokoljenka
    Noviji hungarizam u sjevernoj Hrvatskoj, starije je izvorno bičva kod ikavaca i čakavaca, a knjževno: nazuvka (turski: čarapa).
    Arabsko
    somun pogača,
    srb. lepinja
    Naziv arabskog izkona proširen preko Turaka, u Hrvatskoj ranije nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu), a književno je pogača.
    Španjolsko
    sopile, sopiti
    (soplilla,soplar)
    frula, flauta
    frulati
    Nazivi španjolskog izkona za tradicijsko sviranje polutonovima po istarskoj ljestvici na sjevernom Jadranu; još stariji antički izvornik toga je etrušćanska frula: suplu.
    Srbsko
    Četničko
    sopstven
    sopstvenik
    vlastit, osobni
    vlasnik,posjednik
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    sotona
    (satanas)
    Lucifer,
    glavni vrag
    Vrhovni čelnik vragova i zloduha u paklu, starije čakav. i kajk. *hudobina.
    Srbsko
    spasioc izbavitelj,
    spasilac
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Češko
    spis
    (spis)
    *listina
    spis, akt
    Naziv je sličan kao i češki pa to smatraju bohemizmom iz doba preporoda, ali u čakavici postoji još ranija istoznačnica zipys. Najranija hrv. inačica već iz glagoljice je listina.
    Srbsko
    spisak
    spisatelj
    popis, imenik
    pisac,književnik
    Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    spolja
    spoljni
    vani, izvan
    vanjski, izvanji
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    sprat
    spratni
    *podac, kat,
    katni
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    sravniti ujednačiti,
    prispodobiti
    Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    srez
    sreski
    kotar, -rski
    županija,-jski
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Akado-sumersko
    *srsi
    (serše,sereše)
    žmarci, trnci,
    jeza, groza
    Najstariji naziv tog značenja u Europi većinom kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
    Srbsko
    staklara staklenik Ostakljena baraka ili staklena kućica sa zimskim grijanjem u hladnijim krajevima, za uzgoj tropskog voća i južnih egzota (palme i slično) koji ne podnose mrazove.
    Srbsko
    stanica
    stanični
    postaja,stajalište
    kolodvorski
    Mjesto zaustavljanja za vlakove ili autobuse. Naprotiv u hrv. to većinom znači žive stanice u tjelesnom tkivu, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
    Srbsko
    staralac (-aoc)
    starati (se)
    skrbnik, skrbiti,
    brinuti se
    Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Rusko
    stepa (stepi)
    stepski (stepnij)
    čakav. pustòša,
    srb. pustara
    Suhi ravni travnjaci bez drveća: medjunarodni naziv ruskog izkona kao stručna posudjenica, na Jadranu zvan pustoša, u Vojvodini pustara, u Americi prerija (prairie).
    Srbsko
    Četničko
    stepen, -ast
    stepenište
    stupanj,-pnjevit,
    *stubište
    Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Perzijsko
    *stepsti
    (tep, tapaša)
    stresti,
    prodrmati
    Prastari izraz perzijskog izkona u kajkavici i čakavici.
    Grčko
    stihija
    (stoiheia)
    nevrieme,
    nepogoda
    Naziv grčkog izkona većinom u srbskom, proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom i u Hrvatsku (ranije nepoznat).
    Srbsko
    sto
    stoni
    stol,
    stolni
    Skraćeni srbski oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): u hrv. sto = broj 100 (pa je to dvosmisleno).
    Grčko
    stomak, -ačni
    (stomachos)
    želudac, utroba,
    želučani,utrobni
    Rieči grčkog izkona proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj slabo poznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    stražara
    (kula-stražara)
    čuvarnica,
    stražarna
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Indovedsko
    *stupa, stuparica
    (stupa,stupesana)
    mlin, vodenica
    mlinarica
    Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona u ikavici i čakavici, uglavnom nepoznati u inim europskim jezicima.
    Srbsko
    stvaraoc tvorac,
    tvoritelj
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    sudija sudac,
    sudnik
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    sudovi posudje
    krvne žile
    Kuhinjske posude za držanje jela i krvne žile. Naprotiv u hrv. to većinom znači sudnice i sudišta (izvan kuhinje), pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
    Srbsko
    suhozid
    (suvozid)
    suhomeđa,
    čak. *gromača
    Kamene ograde polja na krasu: Srbski naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    sujeta
    sujetan
    tašt, taština,
    umišljen, -nost
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Perzijsko
    suknja, sukno
    (sekhane)
    haljina,
    platno, tkanina
    Prastari hrv. nazivi perzijskog izkona.
    Latinsko
    sukulenti
    (succulentes)
    sočnice,
    mesnatice
    Biljke s debelim sočno-mesnatim listovima ili kuglasto-udebljanom stabljikom (npr. kakteje) koje većinom rastu u pustinjama ili na slanim morskim obalama: neprikladan je stariji naziv ‘tustike’ jer je taj puno uže ograničen samo na njihovu manju podskupinu Crassulaceae.
    Arabsko
    sultan
    sultanat
    islamski vladar
    islamska država
    Najčešći naslov arabskog izkona za neovisne islamske vladare na razini kralja ili cara, ter pripadna muslimanska država kao kraljevina ili carstvo.
    Tursko
    sundjer (sünger) spužva Šupljikava mekana tvar za pranje (prirodna iz mora ili umjetna plastična); naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    suP- . . . suB- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
    Latinsko
    super …
    (super)
    1.gore, iznad
    2.odlično,izvrsno
    Izraz latinskog izkona: 1. Izvorno u Europi i klasično-hrvatski = ono što je gornje i leži iznad donjega, 2.Novi izkrivljeni amerikanizam = odlično, izvrstan (kod nas sada to pomodno rabe neobrazovani polupismeni skorojevići – da sebi i sličnima izgledaju važni i učeni).
    Englezko
    supermarket robna kuća
    čakav. rotkûšba
    Velika robna kuća za prodaju razolikih proizvoda (i hrane), takodjer starohrvatsko-čakav. rotkûšba (= veleprodajni diskont u luci ili cijeli prodajni brod kao plovni supermarket).
    Liburničko
    *surba
    (syrbe)
    kadulja
    kajk. žalfija
    Ljekovite biljke sivo-dlakavih listova (Salvia i Inula candida); domaći antički arhaizam liburničkog izkona, uglavnom u čakavici.
    Srbsko
    Četničko
    surevnjiv
    surevnjivost
    jalan, jal
    zavidan, zavist
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    survina
    (urvina)
    klizište,
    osulina
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    sušti
    suština
    pravi, istinski,
    srž, bitnost
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Gotsko
    svekar, svekrva
    (swaikro,swaikra)
    mužev otac,
    muževa mati
    Stariji rodbinski germanizmi gotskog izkona od srednjeg vieka.
    Srbsko
    svekrvin jezik,
    svekrvina stolica
    žabica (Opuntia),
    indijska smokva
    2. kuglasti nopal
    Srbski nazivi većih kakteja nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, donedavna u Hrvatskoj nepoznati: 1. Plosnate razgranjene vrste Opuntia uz Jadran se zovu žabica ili indijska smokva; 2. Najveća kuglasta kakteja Echinocactus grusoni (nesmislen naziv jer u hrv. stolica = izmet, sraćka).
    Srbsko
    svetilja
    (kula-svetilja)
    svjetionik,
    grč.lanterna
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
    Srbsko
    svirep
    svirepost
    okrutan,-tnost
    grub, grubost
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).

    Š

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Arabsko
    šafran
    (zafarân)
    podlesak,
    brnduška
    Rano proljetno cvieće iz roda Crocus (Iridaceae). Stariji naziv arabskog izkona već prije Turaka, proširen u mnogim europskim jezicima.
    Gotsko
    šaket
    (sakkus)
    mrežasta vreća pletena vreća s rupicama za razne plodine; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim europskim jezicima (kod nas osobito čakavica i ikavica).
    Arabsko
    šal
    (šalun)
    ovoj, omotač Zaštitni omot od platna ili vune za vrat i glavu; stara srednjovjeka rieč već prije Turaka, izvorno iz arabskog.
    Mongolsko
    šaltur
    (saaltur)
    krojač Obrtnik koji izradjuje odjevne predmete; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog izkona, kod nas osobito u ikavici i čakavici.
    Tursko
    šamar, šamarati pljuska, -kati
    ćuška, ćuškati
    Udaranje rukom i udariti čovjeka; rieči proširene od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Perzijsko
    šamel, šamlek
    (šamla, šamlek)
    klupa, klupica,
    podnožak
    Starohrvatski arhaizam perzijskog izkona prije Turaka, najviše u kajkavici.
    Srbsko
    Četničko
    šargarepa mrkva, merlin Povrće Daucus carota: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    šarka
    tur. šargan
    ridjovka
    Vipera berus
    Otrovna zmija ridjovka: nazivi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Magjarsko
    šaške skakavci Kukci (Saltatoria) s produženim stražnjim nogama koji mogu skakati: hungarizam iz Slavonie i Podravine.
    Perzijsko
    šator
    (šatur, šatera)
    čerga,
    zaklon
    Privremni poljski zaklon azijskih nomada od impregniranog platna. Raniji naziv perzijskog izkona kod nas od srednjeg vieka (više toponima), a u Bosni tek kasnije poturčen u “čador”.
    Tursko
    šećer (šeker), šećerni (šekerli) *slador, sladorni Tzv. šećer je nametnut tek pod Jugoslavijom, a prije 20. stoljeća u Hrvatskoj je bio uglavnom nepoznat, izim rubnih sela uz bosansku granicu.
    Tursko
    šećerana sladorana Uporedi Županjska Sladorana – još jedina nebalkanizirana, ine hrvatske su pod Jugoslavijom poturčene u “šećerane”.
    Arabsko
    šelebaj
    (selebun)
    lisac, lukavac Prepreden lukav čovjek ili mužjak lisice; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici i ikavici.
    Srbsko
    šesnaest šestnaist
    broj 16
    Srbski brojevi od 11-19 završavaju na -aest, a u većini hrvatskih dialekata je stvarni nastavak -aist, pa u Hrvatskoj “-aest” rabe samo vukovizirani gradjani i izvanhrvatski doseljenici.
    Perzijsko
    *šijun, šiunski
    (šiun, siuni)
    vihor,
    orkan, -ski
    Žestoka razorna i vrtložna oluja (ikavski i čakavski); raniji neromanski izrazi staroperzijskog izkona.
    Perzijsko
    šira, sirutka
    (šira, širabe)
    sirup,
    sirni sok
    Prastari kajkavski naziv perzijskog izkona (čakavski = širna).
    Srbsko
    širom
    širi, -ra,-re
    diljem,
    širji,-ja,-je
    Srboidni oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca): staroštokavski je širji, čakav. širiji, kajkav. širši, –ša,-še.
    Srbsko
    šišarka
    šišarica
    češer,
    šiška
    Plodovi crnogorice (Conifera): nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    škaf
    (skaphos)
    korito,
    kopanj
    Drvena ili metalna posuda za tekućine ili za sočnu krmu; helenizam u ikavici i čakavici.
    Grčko
    škampi
    (kampe)
    morski rak
    lat. Nephrops
    Raniji grčki naziv za jestivoga morskog raka (lat. Nephrops norvegicus): jugo-vukovska je podvala kako je to iz talianskog koji u srednjem vieku još ni ne postoji – tad se u Italiji još govori latinski !.
    Grčko
    škandal
    (skandalon)
    sramota,
    bruka
    Društveni pojam grčkog izkona u raznim hrv. dialektima.
    Tračansko
    škarzo
    (skarzas)
    krivo,
    pogrješno
    Neizpravan promašeni navod; arhajska tudjica tračanskog izkona, uglavnom u čakavici.
    Tursko
    škembe
    škembići
    iznutrice,
    tripe, fileki
    Nazivi jela turskog izkona, prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    škola, školan
    (schole, scholion)
    učilište
    učenički
    Gradjevina s razredima za naobrazbu djece i odraslih.
    Grčko
    školj, *skopalj
    (skopelos)
    otočić,
    hrid
    Manji kameniti otok koji pri olujama većinom polijevaju jaki valovi.
    Grčko
    škombra
    (skombros)
    skuša Čakavski stari naziv grčkog izkona za jestivu plavu ribu Scombrus scombrus.
    Grčko
    škorpijon
    (skorpios)
    štipavac,
    škarpun
    Otrovna životinjica s klieštima iz skupina Scorpionidae-Chelicerata, žive većinom u primorju; takodjer i nebesko zvieždje uz južni rub horizonta.
    Grčko
    škrpina
    (skorpaina)
    bodeljka,
    škarpoc
    Crvene bodljaste ribe iz roda Scorpaena, medju najboljim i skupim morskim ribama za jelo.
    Gotsko
    škure
    (skura)
    rebrenice Drveni prozori s dašćicama; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim romanskim jezicima (kod nas osobito čakavica i ikavica).
    Gotsko
    škuriti
    (skuran)
    zasjeniti,
    zamračiti
    Pritvoriti rebrenice (škure) ili zatamniti se nebo; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim romanskim jezicima (kod nas osobito čakavica i ikavica).
    Srbsko
    šljoka
    šljokice
    lažni uresi,
    šareni nakit
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Germansko
    šogor, šogorica
    (Schwager, -gerin)
    šurjak,
    šurjakinja
    Rodbinski germanizmi često rabljeni u Hrvatskoj (književno “šurjak” tu govore samo štokavci).
    Francuzko
    špijun, špiunaža
    (éspion,éspionnage)
    uhoda, žbir
    uhodništvo
    Nazivi francuzkog izkona za osobe i službe koje potajno druge uhode i dobavljaju podatke većinom nezakonito.
    Perzijsko
    špinat
    (aspanath)
    lat. Spinacia
    srb.-tur. španać
    Srednjovjeki naziv perzijskog izkona za povrće Spinacia oleracea; noviji srbski španać je iz poturčenog: izpanak.
    Njemačko
    štab
    (Stab)
    stožer Tielo koje prikuplja i sredjuje podatke koji pomažu u donošenju odluke, zapoviedi, naredbe, i drugo za podredjene jedinice.
    Grčko
    štilo
    (stylos)
    držalo,
    držak pisala
    Gornji dio pisalice koji se drži rukom, a u donji kraj ulazi mina ili pisaće pero.
    Srbsko
    Četničko
    štoviše
    (štaviše)
    dapače,
    svakako
    Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tračansko
    *šujica
    (skaivas)
    ljevica,
    lieva ruka
    Raniji tračanski naziv za lievo, kod nas u ikavici i čakavici.
    Srbsko
    švrljati
    švrljanje
    šarati,-anje
    škrabati, škrabanje
    Pogrdne rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).

    T

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Tursko
    taban stopalo Donja ploha izpod noge; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Perzijsko
    tabor
    (tabar)
    vojni logor,
    baza, kamp
    Prastari hrv. naziv perzijskog izkona prije Turaka u većini dialekata.
    Srbsko
    tačke točke
    piknje
    Sitne oznake ili kraj rečenice … Naprotiv u hrv. isto znači samo priručna kolica na jedan kotač (srb. točak), pa u hrv. surječju ovo zvuči nesmisleno.
    Grčko
    tajfun
    (typhon)
    vihor,
    šijun
    Vrtložna orkanska oluja, danas većinom naziv oko Pacifika (novije engl. typhoon).
    Tursko
    talambas bubanj Valjkasta glazbena udaraljka za bučno ritmičko bubnjanje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Perzijsko
    talar
    (talar)
    trijem,
    nadvratnik
    Prastari hrv. naziv perzijskog izkona prije Turaka kod ikavaca i otočnih čakavaca.
    Grčko
    talas, talasni
    (thalassa)
    val,
    valni
    Helenizmi najčešći u srbskomu i prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati.
    Arabsko
    taliban
    (طالبان)
    student vjere,
    učenik medrese
    1. Izvorno u islamu: student više vjerske škole (medresa). 2. Prošireno-preneseno: fanatični borac nekoga ekstremnog pokreta, npr. Talibani u Afganistanu, komunistički ‘talibani’ kod nas, bersekiri u Skandinaviji, itd.
    Tursko
    taman istom,
    upravo
    Oznaka za nedavna zbivanja. U hrv. je taj izraz nejasan i dvoznačan, jer je to naš izvorni pridjev u značenju mračan.
    Perzijsko
    tambura
    (tan-burim)
    tamburica
    (tambur)
    Tradicijsko žičano glazbalo perzijskoga (tan-burim) ili arabskog izkona (tambur), kod nas od srednjeg vieka već prije Turaka.
    Tursko
    tane metak Udarno zrno iz vatrenog oružja. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    taraba plot,
    ograda
    Selska drvena pregrada od dasaka ili šiblja. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Arabsko
    tarifa
    (ta’rif)
    pristojba
    naplata
    Medjunarodni trgovački naziv arabskog izkona.
    Perzijsko
    tava,tavica
    (tabek)
    tiganj
    turs.tepsija
    Starohrvatski izraz perzijskog izkona: noviji turcizam “tepsija” nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
    Tursko
    tavan
    tavanica
    podkrovlje
    strop
    najgornji prostor u kući pod krovom; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Tursko
    taze svjež,
    lat.frižak
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    te …, te pa …, ter Čestica u Hrvatskoj uglavnom nepoznata prije 20. stoljeća, nametnuta u Jugoslaviji umjesto izvornih ter i pa
    Grčko
    teatar
    (theatron)
    kazalište,
    srb.pozorište
    Javni prostor sa sjedalicama za gledanje predstava uživo.
    Srbsko
    tečan ukusan Jelo ugodnog i privlačnog ukusa. U hrv. to većinom znači tekući (koji teče – nije krut).
    Tursko
    tefter
    tefteriti
    popis, lista,
    popisati
    Papir s popisanim ljudima ili robom. Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Grčko
    tehnika, tehnički
    (technê,technikós)
    oprema,opremni
    čak. *spravîtba
    Antički izrazi grčkog izkona: starije pomorsko-čakav. *spravîtba.
    Grčko
    teka
    (thêke)
    bilježnica
    pisanka
    Prazni školski svezak sa crtama za učeničko pisanje zadaća i predavanja.
    Perzijsko
    tekar
    (tekar)
    istom, jedva
    srb.-turs. tek
    Starohrvatski izraz perzijskog izkona u kajkavici i čakavici: novije “tek” je srbizam turskog izkona nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
    Grčko
    teleskop (τῆλε-σκοπεῖν) veledogled Jači optički ili elektronički dalekozor (s velikim udubljenim zrcalima ili radarom) za proučavanje sitnijih nebeskih tiela i galaktika u dalekom svemiru.
    GrčkoLatinsko
    televizija
    (tele + visio)
    televizor
    1. dalekovidnica
    2. dalekovidnik
    1. Telekomunikacijski sustav za slanje i primanje pomičnih slika i zvuka s velikih daljina.
    2. Prijamnik kao dio uredjaja dalekovidnice koji prima predanu sliku.
    Grčko
    temelj
    (temenos)
    osnovica
    turs. podloga
    Antički naziv grčkog izkona za našu podlogu ili osnovicu.
    Tursko
    tepsija
    (tepsi)
    plitica,
    tavica
    Metalna kuhinjska posuda nižeg ruba za pečenje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    terasa
    (tarasso)
    ravni krov
    čak.*taraca
    Grčki naziv još ranieg vedskoga (taranta) i hetitskog izkona (taratta), kod čakavaca starije: *taráca.
    Tursko
    terazija
    (terzi)
    kantar,
    ručna vaga
    Priručna loša vaga za približno vaganje ‘od oka’. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Magjarsko
    teret
    teretiti
    tovar,
    tovariti
    Noviji hungarizmi za ranije već postojeće hrvatske izraze: tovar i tovariti (+ medjunarodne karga i kargati).
    Latinsko
    teritorij,-alni
    (territorium)
    ozemlje, ozemni
    (srb. teritorijum)
    Prostorno područje neke države, pokrajine, obćine itd.: Podrietlom iz srednjovjekog latinskog, a hrv. ozemlje od 18/19. stoljeća.
    Tursko
    testera
    testeriti
    pila,
    piliti
    Priručna naprava za grubo piljenje drveta. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    tezga štand, pult Poslovni stol izmedju osoblja i stranaka u trgovini ili gostioni.
    Grčko
    tiganj
    (teganon)
    tava, tavica
    turs. tepsija
    Antički izraz grčkog izkona, a noviji turcizam “tepsija” nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
    Srbsko
    točak kotač Naprava u obliku kruga koja se okreće na osovini u središtu i omogućuje gibanje, radnju, i drugo.
    Srbsko
    tok
    tokom
    tijek
    tečenje
    Što teče i prolazi. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači tobolac ili korice (pribora, oružja i sl.), pa u hrv. surječju to zvuči nesmisleno.
    Tursko
    torbari
    (torbali)
    1. tobolčari
    2. galanteri
    1. Australski sisavci (Marsupialia) s nerazvijenim mladima u trbušnom džepu; 2. Prosjaci koji žive preprodajom sitne galanterije: nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj većinom nepoznati.
    Perzijsko
    tovarica
    (tavarek)
    magarica,
    ugota
    Prastari naziv perzijskog izkona za ženku magarca (Equus asinus) u čakavici.
    Englezko
    tramvaj
    (tramway)
    munjovoz Tračno vozilo za gradski prievoz putnika koje ima strujni pogon.
    Grčko
    trahi
    (Trachy-karpos)
    žumara Izkrivljeni amerikanizirani naziv za najodporniju i visoku lepezastu palmu velika žumara (Trachycarpus fortunei) koja najbolje vani prezimljuje u našim kopnenim krajevima i sjevernom primorju (oko Zagreba ih raste već stotinjak), a žumara je njezin čakavski naziv
    Latinsko
    tramuntana
    (transmontana)
    sjeverac
    Sjevernjača
    Čakavsko-ikavski nazivi latinskog izkona 1. Malo početno: sjeverozapadni vjetar NNW na Jadranu (nije tzv. ‘bura’: ova je sjeveroiztočnjak !); 2. Veliko početno: zviezda Sjevernjača, lat. Polaris.
    Srbsko
    Četničko
    trebovati
    trebovanje
    zatražiti,
    naručiti, naručba
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    trešnja potres,
    zemljotres
    Značenje prošireno tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato: u hrv. isto znači voćku (Cerasus) pa je tu dvoznačno i nesmisleno.
    Grčko
    trijumf
    (triumphos)
    pobjeda,
    bojna slava
    Svečana javna proslava nakon uspješne ratne bitke ili športskog uspjeha u natjecanju.
    Grčko
    trilja
    (triglis)
    poletuša, morska lastavica Čakavsko-ikavski naziv grčkog izkona za jestive pridnene ribe iz roda Trigla.
    Srbsko
    trista tristo,
    broj 300
    Izvorno-hrvatske stotice nikada ne završavaju na srb. -sta: oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    Četničko
    trogub trostruk,
    trokratan
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Grčko
    tropi, tropski
    (tropê,tropikós)
    ekvatorske zemlje,
    čak. *polnébi
    Medjunarodni izrazi starogrčkog izkona za najtopliji pojas oko ekvatora, starije pomorsko-čakavski *polnébi i pridjev *polnèbni (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
    Grčko
    trpezarija
    (trapeza)
    blagovaona,
    zalogajnica
    Bizantizam uglavnom u srbskomu, proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Akado-sumersko
    *trsi, trsje
    (trši, tuvarsa)
    nasad loze,
    vinograd
    Najstariji nazivi tog značenja u Europi većinom kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski (od istog i toponim Trsat).
    Liburničko
    tržnica
    (tergitia)
    prodajni trg
    trgovina
    Domaći antički arhaizam: središnji gradski prostor za prodaju i trgovanje, od tog možda potječe i staro ime grada Trsta (Tergeste).
    Srbsko
    trudbenik
    trudbenički
    djelatnik,
    radnik,-nički
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Baltoprusko
    trupac,trupec
    (trupis)
    deblo
    tur. balvan
    Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas najviše u kajkavici (trupec).
    Japansko
    tsunami (cunami: 津波) veleval, lučki val, zaljevni val Visoki morski valovi uzrokovani potresom, obično na obalama Tihog oceana.
    Srbsko
    tuča tučnjava,
    mlatnjava
    Izmjenjeno značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznato: izvorno hrv. je tuča samo ledena oborina (krupa) pa je to dvoznačno i nesmisleno.
    Akado-sumersko
    *tuhica
    (tuhuli)
    jastuk,kušin,
    vanjkuš
    Najstariji naziv tog značenja u Europi većinom kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski (od istog i toponim Tuhelj).
    Perzijsko
    tulipan
    (dulban)
    lat. Tulipa
    srb.-tur. lala
    Medjunarodni naziv perzijskog izkona za uresne cvietne biljke iz roda Tulipa (srbo-balkanski turcizam: lala).
    Tursko
    tulum (tulum) nazdravica Ugodna provedba vrjemena.
    Srbsko
    tumarati lutati,
    klatiti se
    Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    tumbati prevrtati,
    kotrljati
    Noviji turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Grčko
    tunj
    (thynnus)
    tuna,
    tunina
    Velika morska riba (Orcinus thynnus).
    Perzijsko
    *tunja, tunjica
    (tune, tunek)
    povraz,
    udica
    Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona kod čakavaca.
    Tursko
    turpija (turpi) strugača
    rašpa, bradva
    Obrtni pribor od tvrdog čelika s hrapavo-nazubljenom površinom za struganje i poliranje željeznih, drvenih i inih predmeta.
    Tursko
    turski (Türkce) maloazijski
    čak. *hatijâni
    Što pripada Turskoj, odnosno Maloj Aziji; starije pomorsko-čakavski: *hatijâni.
    Perzijsko
    tust
    (tušt)
    mastan,
    debeo
    Prastari hrv. pridjev perzijskog izkona (čakav. tušći).
    Perzijsko
    *tuškan, tušćân
    (tušehan)
    zec,
    kunić
    Prastari hrv. naziv zeca perzijskog izkona (čakavski = tušćân).
    Srbsko
    tužioc tužitelj,
    tužilac
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).

    U

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Srbsko
    u … (+
    genitiv)
    pri … (+ dativ)
    kod …(+ genitiv)
    Srbo-balkanske izraze poput ‘u nas’, ‘u mene’ su nametnuli noviji doseljenici iz BiH, ali ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavaca): izvorno hrv. je starije: pri nama, pri meni ili novije: kod nas, kod mene .
    Srbsko
    Četničko
    ubav, -va,-o
    ubavost
    lijep, krasan,
    ljepota
    Oblici uvedeni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    ubica
    ubistvo
    *umorilac, ubojica,
    umorstvo
    Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Indovedsko
    ublok,*oblok
    (ub-lokanya)
    okno, ekran,
    prozorčić
    Ranohrvatski srednjovjeki arhaizmi indovedskog izkona (ub-lokanya = kroz-otvor) u većini hrv. dialekata, najviše u kajkavici (óblok) i čakavici (ublôk) gdje može značiti i ekran; vidi takodjer: luknja.
    Perzijsko
    *ubrus
    (hubruši)
    rupčić,
    salvet
    Raniji neromanski izraz perzijskog izkona.
    Srbsko
    učesnik
    učestvovati
    sudionik,
    sudjelovati
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    učkur razporak
    prorez, šlic
    Otvor na hlačama (za mokrenje) i njegov zatvarač. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    učtiv
    učtivost
    pristojan,
    uljudan, uljudnost
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    udariti osnovati
    usmjeriti
    Postaviti osnove čemu ili zadati smjer razvitka. Naprotiv u hrv. to uglavnom znači lupiti ili tresnuti, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
    Rusko
    udarnik(udárnik)
    udarnički
    predradnik,
    bolji radnik
    Noviji ideoložki naziv ruskog izkona iz SSSRa, nastao i proširen kod nas kroz komunizam u 20. stoljeću.
    Srbsko
    Četničko
    udes
    udesiti
    sudar, nesreća,
    srediti, uništiti
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate.
    Srbsko
    udruženje udruga, družba Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Latinsko
    ugarski
    (hungaricus)
    magjarski,
    panonski
    Medjunarodni zemljopisni pojam latinskog izkona, povezan s nomadskim Hunima (Hungari) koji su u biegu od Kineza krajem antike provalili u Europu i time zbog velike selidbe naroda započeli propast Rimskog Carstva.
    Magjarsko
    ugorak
    kaj.vugorek
    krastavac,
    čak. kukumar
    Naziv povrća (Cucumis sativus) panonsko-magjarskog izkona većinom u sjevernoj Hrvatskoj: kajkav. vugorek, čakavsko-romanski: kukumar.
    Srbsko
    ujed
    ujesti
    ugriz, ubod,
    ugristi, ubosti
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    ukaz odluka, naredba Srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    ukazati
    ukazivanje
    uputiti, uputa
    usmjeriti,-jerba
    Srbizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    UKOLIKO ako Srbski veznik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    ukršten
    ukrštanje
    križan, hibridan,
    križanje
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    umješan
    umješnost
    spretan, vješt,
    vještina
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Ilirsko
    Una, unski
    (Oeneos, Venas)
    rieka Una,
    unski
    Domaći antički izrazi ilirskog izkona po grčko-rimskim zapisima: navodno tzv. “rimska Una = Jedina” je nova promičbeno-turistička izmišljotina (jer ne postoji nigdje u latinskim zapisima).
    Srbsko
    unekoliko donekle, dielom(ice) Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    unezvjeren,-riti
    (unezveren,-iti)
    uznemiren,
    uznemiriti
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    uobraziti
    uobrazilja
    maštati,umisliti
    mašta, tlapnja
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    upečatljiv uočljiv,
    znakovit
    Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    upliv
    uplivisati
    utjecaj,
    utjecati
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    upravnik
    direktor
    ravnatelj,
    upravitelj
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    upražnjavati obavljati,
    izvršavati
    Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    uprošćen
    uprostiti
    jednostavan,
    pojednostaviti
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    uputstvo uputa,
    naputak
    Oblik proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    uraditi
    uradak
    napraviti, učiniti,
    sastavak, članak
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Indovedsko
    *urila
    (horila)
    javni sat,
    tur.sahatkula
    Veći javni sat na stupu ili tornju, ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona najčešći u čakavici, u Bosni je istoznačno turski sahat-kula.
    Tursko
    urma
    (hurma)
    datulja,
    feniksica
    Tursko ime za voćnu palmu (Phoenix dactylifera) s jako sladkim plodom iz pustinjskih oaza: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat.
    Srbsko
    urođenik domorodac,
    starosjedilac
    Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    uS- . . . uZ- . . . Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
    Srbsko
    uskršnji *vazmeni,
    uzkrsni
    Pridjev nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    uslijed
    (usled)
    zbog, radi,
    zbogradi
    Rieč nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    uslov
    uslovni
    uviet,uvjetni,
    pogodbeni
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    uštrb šteta,
    *škoda
    Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    ušur prirez, PDV
    desetina
    Doprinos za dodatnu vrijednost (PDV) oko 10% koji se daje za mljevenje i pečenje rakije, ili za crkvu. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    utanačiti dogovoriti Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    utisak dojam Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    utvara sablast,
    privid, avet
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    utvrditi
    utvrdjen
    odrediti, potvrditi
    potvrđen, određen
    Što je dokazano i prihvaćeno. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači osigurati zidinama grad ili utvrdu, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
    Srbsko
    Četničko
    uvjerenje
    (uverenje)
    potvrda,
    priznanica
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    uza, uzâme
    uzanj
    uz, uz mêne,
    uz njêga,*pri
    Srbo-balkanski oblici nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); čakavsko-kajkavski: *pri, pri mêni, pri njêmu.
    Srbsko
    uzvičan
    uzvičnik
    usklični,
    uskličnik (!)
    Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    uzvišenje uzdignuće,
    uzvisina, *izpon
    Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    uže, užad
    užarija
    konop, štrik,
    konoparna
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca): izvorno u hrv. je uže što nije šire, pa je to nejasno-dvoznačno.
    Perzijsko
    užina
    (usa’ina)
    marenda,
    međuobrok
    Prastari naziv perzijskog izkona za manji popodnevni obrok.
    Srbsko
    užici
    (plur.užitak)
    užitki
    užitci
    Srboidni izkrivljen plural nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Na hrv. je to elektronaziv: unutar žice, – a ne za gastronomski “gušt”.

    V

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Srbsko
    Četničko
    vajar
    vajarski
    kipar, klesar,
    klesarski
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Latinsko
    vala, valica
    (valis,valecula)
    zaton, uvala,
    uvalica
    Nazivi latinskog izkona u čakavici i ikavici, a još stariji istoznačni izvornik je iz rane Mezopotamije: uwal, uwalki.
    Tursko
    valaj !
    (valah)
    *asti !,
    Boga mi
    Vjerski uzvik pri zakletvi na istintost izjave. Izraz proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Srbsko
    valjati
    valjan,-nost
    važiti,vriediti
    vriedan, -dnost
    Ova su značenja proširena tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno u hrv. je valjati = kotrljati, pa su zato i ove izvedenice nejasno-dvoznačne.
    Magjarsko
    vanjkuš
    (vánkos)
    perina,uzglavlje
    ča-kaj: tuhica
    Panonski naziv magjarskog izkona za dio posteljine: hrv. starije čakavsko-kajkav. tuhica, književno: perina i uzglavlje, turcizam jastuk, ikav.-roman. kušin.
    Gotsko
    varda (vardja) tvrdjava, utvrda Zidinama utvrdjena obranbena gradjevina; stariji srednjovjeki germanizam gotskog izkona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica i ikavica).
    Perzijsko
    vardica,vardina
    (vardek,vardana)
    stražarnica,
    gradina
    Raniji neromanski arhaizmi perzijskog izkona u ikavici i čakavici.
    Srbsko
    variti
    varenje
    probaviti,
    probava
    Značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato: u hrv. isto znači taliti/taljenje pa je dvoznačno i nesmisleno.
    Srbsko
    varnica iskra Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Magjarsko
    varoš
    (varosz)
    gradić
    predgradje
    Naziv naselja magjarskog izkona, većinom kod štokavaca i kajkavaca.
    Keltsko
    *vas, ves
    (vasso)
    zaselak,
    naselje
    Arhaizam keltskog izkona očuvan u kajkavici, čakavici i slovenskom za manja naselja i sela.
    Srbsko
    Četničko
    vasiona
    vasionski
    svemir,
    svemirski
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    vaspitan
    vaspitanje
    obrazovan,
    naobrazba
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    vašar
    vašarski
    sajam,
    sajmeni
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Englezko
    vaterpolo
    (water polo)
    vodomet Igra loptom u plivalištu odredjenih mjera s ciljem postizanja što više sgoditaka; svaka momčad sastoji se od vratara i 6 igrača.
    Perzijsko
    Vazam (Vazma)
    vazmeni
    Uzkrs,
    uzkrsni
    Prastari vjerski izrazi perzijskog izkona, po proljetnom početku iranske godine (kajkav.= Vuzem).
    Srbsko
    vazda
    povazdan
    uviek
    stalno
    Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    vazduh
    vazdušni
    zrak, uzduh,
    zračni
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Njemačko
    vekerica
    (Wecker)
    budilica,
    Lika: klepetalo
    čakav. urýlo
    Njemački naziv iz Austrougarske: novo-hrv. budilica, Lika: “klepetalo”, čakav. urýlo, ikav.roman. žvejarin.
    Keltsko
    *veliti
    (velit)
    reći,
    kazati
    Arhaizam keltskog izkona, još očuvan u kajkavici i čakavici.
    Latinsko
    Venera
    (Venus)
    Danica Drugi bliži i topliji planet od Sunca u Sunčevom sustavu; od 20. stoljeća je to bio jedini dopušteni naš naziv planeta jer ga imaju i Srbi, a raniji domaći nazivi inih planeta iz hrvatskog pomorstva su u Jugoslaviji odbačeni (jer ih nemaju nepomorski Srbi), kajkav. Dênica i čakavski = Vičêrnica.
    Srbsko
    Četničko
    veoma vrlo, jako,
    silno
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Perzijsko
    *veres (verez)
    verzura (varzeši)
    ples, kolo,
    plesačica
    Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona u čakavici (od tog je i štokavsko “vrzino kolo”).
    Liburničko
    veselica
    (veselia)
    veselje
    radovanje
    Domaći antički arhaizam: od tog su potom još vjerojatno nastali glagol veseliti i prezime Veselica.
    Njemačko
    vešmašina
    (Waschmaschine)
    perilica, čakav.:
    pralîšće,stupârna
    Germanizam: stroj za rublje tj. naprava za pranje i cijedjenje rublja: kajk. vašmašina, čakav. pralîšće, arhaj.čak. stupârna (automatski mlin za rublje).
    Arabsko
    vezir
    (wazir)
    podkralj,
    glavni general
    Visoki vojni čelnik kod muslimana, po činu drugi do sultana.
    Srbsko
    vidan
    viđenost
    ugledan, glasovit
    ugled, poznatost
    Tko ima visoki društveni položaj u javnosti. Naprotiv u hrv. to većinom znači poznat iz vidjenja o komu postoji predočba, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
    hiperjekavizam
    “vijera”
    vijernik
    vjera
    vjernik
    Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom.
    Englezko
    vikend
    (weekend)
    1. kraj tjedna
    2. tjedni odmor
    Zadnji, neradni dio tjedna koji se sastoji od subote i nedjelje.
    Baltoprusko
    vinjaga
    (winjaga)
    lozovina
    divlja loza
    Povijuša divlje loze (Vitis sylvestris): srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona.
    Rusko
    vinovnik
    vinovnica
    uzročnik, krivac
    uzročnica
    Naziv ruskog izkona najviše proširen u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat.
    Latinsko
    virtualan,-lno
    (virtualis)
    prividan,zamišljen
    2.stvaran,zbiljski
    Izrazi latinskog izkona: 1. Izvorno u Europi = što je prividno, tek zamišljeno, 2.Novije izkrivljeno u Americi = što je već stvarno i postoji u zbilji.
    Srbsko
    visočina uzvišenje,
    *izpon
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    vještački
    (veštački)
    umjetni,
    sintetski
    Pridjev proširen pod Jugoslavijom, u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Gotsko
    vještica (weihitha) čarobnica
    čak. štriga
    Rani srednjovjeki germanizam gotskog iskona.
    Srbsko
    vladika
    vladičanstvo
    biskup (episkop),
    biskupija
    Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Gotsko
    Vlah, vlaj
    (Walhas)
    romanski gorštak,
    brdski stočar
    Ranogermanski naziv gotskog izkona za južnije romanizirane domorodce u Rimskom Carstvu; novije kod nas preneseni nadimak za brdske stočare iz kopnenog zaledja, doseljene na primorje i u gradove.
    Češko
    vlak
    (vlak)
    željeznica
    srb. voz
    Navodno posudjeno iz češkog u doba preporoda, – ali isti vlak imaju kajkavci i Slovenci: povezano s ikavskim vlaka (kolni put) i kajk. vleči (vući), a srb. istoznačnica “voz” u hrv. su selska zaprežna kola.
    Srbsko
    Četničko
    vodojaža brana, ustava Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    vodolija vodenjak
    Aquarius
    Srbski naziv nebeskog zvieždja u pojasu zodiaka, medjunarodno astronomski = Aquarius, hrv. Vodenjak.
    Srbsko
    Četničko
    voljno odmor
    stanka
    Prekid neke djeltnosti zbog pauze. Naprotiv u hrv. je to prilog koji znači svojevoljno ili dragovoljno, pa u hrv. surječju tako zvuči smiešno i nesmisleno.
    Rusko
    volšeban
    (volšebnij)
    čudan, čarobni
    nadnaravan
    Crkvenoslavenski pridjev nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    voz vlak
    željeznica
    Medjugradsko šinsko vozilo. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači stočnu zapregu i selska kola, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
    Srbsko
    vračati
    vračara
    gatati, gatarka,
    proricati
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Gotsko
    vrag, vražji
    (wraks)
    zloduh
    djavao,djavolji
    Ranogermanski arhaizam gotskog izkona osobit za hrvatski jezik, ini Slaveni tvore isto većinom iz grčkoga (diabolos).
    Srbsko
    vrdati izmicati,
    izbjegavati
    Gagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tračansko
    *vrša (varzas) mrežica za ribe Okvir s mrežicom za vadjenje ribe iz vode; arhajska tudjica tračanskog izkona, osobito u čakavici i ikavici.
    Srbsko
    vrtača
    (vrtop)
    *ponikva,
    dolac
    Udolina vapnenog krasa: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Indovedsko
    *vrtiguza
    (vartti-guza)
    zavodnica,
    što miga riti
    Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona najviše u čakavici i kajkavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
    Rusko
    vrtilet
    (vertolêt)
    zrakomlat
    helikopter
    Letjelica koja se uzdiže okomito uvis s pomoću velike vrtjelice (propelera) na okomitoj osi uz velike mogućnosti upravljanja.
    Indovedsko
    vrtiti, vrtnja
    (vartti, vartana)
    okretati, obrtati
    okretanje
    Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona, većinom nepoznati u inim europskim jezicima.
    Indovedsko
    vrtuljak
    (vartula)
    vreteno
    zvrk
    Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.

    W

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Englezko
    web mreža Usluga medjumrežja čiji se podatci prienose prjeko HTTP protokola (u računalstvu).
    Englezko
    wellness (centar) opuštaona Mjesto u kojemu ljudi obnavljaju zdravlje i ravnotežu svoga tiela i duše.

    X

    Y

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Indijsko
    Y
    (glas:ü)
    izgovor: j / ü,
    (čakav.+ kajk.)
    Indovedsko-praslavenski arhaični glas štokavcima nepoznat, ali očuvan u kajkavici i čakavici: npr. ygo (greda), ytje (jelo), yzdit (jahati), …itd.

    Z

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Srbsko
    zadnjica stražnjica,
    guzica, rit
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    zahladnjenje
    (zahladnenje)
    ohladjenje,
    zahladba
    Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    zakačiti
    zakačaljka
    zapeti,zadjenuti,
    kuka, kvačica
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    zakerati
    zakeranje
    cjepidlačiti,
    gnjaviti,gnjavaža
    Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    zakucan
    zakucati
    pribijen,
    pribiti, zabiti
    Značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato: isti dvoznačni glagol u hrv. znači pokucati (na vrata) pa je nejasan.
    Srbsko
    zamak dvorac Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Arabsko
    zambora
    (zanbur)
    muhetina, zujara Velika muha što glasno zuji; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici.
    Tursko
    zanat, -tlija
    (sanat,sanatli)
    1. obrt
    2. obrtnik
    1. Samostalno i trajno obav­ljanje zakonom dopuštenih gospodarskih djelatnosti zbog dobiti ostvarene proizvodnjom, prometom i uslugama na tržištu. 2. Stručna osoba koja to privatno obavlja za svoj račun, a može se koristiti i radom inih osoba.
    Srbsko
    zapaljenje
    (zapalenje)
    upala,
    gnojenje
    Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Indovedsko
    *zapačiti
    (zepashyati)
    zapriečiti
    zasmetati
    Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u čakavici i kajkavici, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima.
    Srbsko
    Četničko
    zapeta zarez, stanka
    apostrof
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    zapljena (zaplena)
    zaplenjivač
    ovrha,plienidba,
    ovrhovitelj
    Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    zaposjesti
    (zaposesti)
    osvojiti,
    zauzeti
    Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    zapremnina obujam,
    lat. volumen
    Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    zapušač
    zapušiti
    čep
    začepiti
    Zatvarač za zatvaranje boce ili neke cievi. Naprotiv u hrv. to većinom znači početnik pušenja koji je tek propušio, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
    Srbsko
    zastava
    zastavnik
    stieg, *korugva
    stjegonoša
    Čakavski: korùgva, kajkavski: horúgva, pogledati još: barjak
    Perzijsko
    zateleban
    (teleben)
    zaljubljen,
    zacopan
    Prastari hrv. izraz perzijskog izkona.
    Srbsko
    zatočnik branitelj,
    zaštitnik
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    zavada
    zavaditi
    svadja,
    posvadjati
    Srbo-iztočni oblici nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    zavjera,-renik
    (zavera,-renik)
    urota,
    urotnik
    Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    zavesti
    zavođenje
    upisati
    upis, unos
    Unesti nekoga ili nešto u postojeći popis. Naprotiv u hrv. to većinom znači prevariti naivca ili snubiti djevojku, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
    Srbsko
    zavjesa
    (zavesa)
    zastor Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    zavještenje
    (zaveštanje)
    zaklada,
    zadužbina
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    zavojevač osvajač,
    lat. agresor
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    zbrinjavanje osiguranje Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    zejtin
    (zeytun)
    ulje,
    maslina
    Mastna tekućina, ili maslinov plod. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
    Baltoprusko
    zelje
    (zaljan)
    kupus
    lat.Brassica
    Povrće Brassica oleracea: srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, izvorno još starije iz antike frigijski (zelkia).
    Tračansko
    zelman
    (zelmis)
    srodnik,
    rodjak
    Prastari predromanski naziv tračanskog izkona iz antičkog Balkana, kod nas najviše u čakavici.
    Perzijsko
    zemunica
    (zemuni)
    podzemni stan,
    podrum
    Prastari hrv. naziv perzijskog izkona za podzemne nastambe (usporediti i naselje Zemun).
    Arabsko
    zenit tjemenište Nebeska točka pod pravim kutom okomito nad glavom motritelja. Stari medjunarodni naziv arabskog izkona prije Turaka, proširen u mnogim europskim jezicima.
    Akado-sumersko
    zeza, zezati(se)
    (zuzu, zuzuki)
    šala,šaliti(se),
    zafrkavati
    Naši najstariji izrazi tog značenja u Europi: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamie očuvani kroz perzijski.
    Srbsko
    zglavak
    zglavkari
    zglob, pregib,
    člankonošci
    Rieči proširene pod Jugoslavijom, u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca); člankonošci = velika životinjska skupina Arthropoda.
    Njemačko
    ziher, ziherunk
    (zicher,Zicherung)
    siguran
    osigurač
    Izvorni pridjev je perzijskog izkona (zihr) nama prenesen preko njemačkog, a ine tehničke izvedenice su njemačke i najviše ih rabe kajkavci i slavonski Šokci.
    Perzijsko
    ziheraš, -raški
    (zinhar, ziherdar)
    sigurnjak
    sigurnosni
    Društveni izrazi perzijskog izkona iz osnovice zihr (= siguran).
    Srbsko
    Četničko
    zolja
    zoljin
    osa,
    osinji
    Kukci roda Vespa: rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (srb. osa = osovina).
    Englezko
    zombi živi mrtvac
    zaglupljen čovjek
    1. U voodoo-tradiciji američkih crnaca prenesenoj iz zapadne Afrike: oživljeni duh mrtvaca; 2: Preneseno i prošireno: promičbom i “mozgopranjem” zaglupljeni čovjek bez vlastitih mišljenja, koji reagira automatski i na vlastitu štetu.
    Englezko
    zombirati,
    zombizacia
    zaglupljivati,
    mozgopranje
    Nasilno-sugestivnom i bezkrajnom promičbom brisati nepodobno i nepoželjno pamćenje ljudi, tj. pretvaranje u “žive robote” neka reagiraju priglupo-automatski i na vlastitu štetu.
    Srbsko
    zova bazga,
    lat.Sambucus
    Ljekoviti grm Sambucus nigra: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca); kajkavski = bezek.
    Srbsko
    zrinjski
    “Zrinj
    zrinski,
    Zrin (grad)
    Naknadno izkrivljeni novi jugoslavenski oblici zbog srboslavenskog njakanja (palatalizacia): prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); prahrvatski izkon od ranoperzijske satrapie Zrinaya u Pakistanu.
    Srbsko
    zublje luči
    baklje
    Srbo-balkanski: priručno starinsko svietlo s vatrom od smole ili loja. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači poljodjelski pribor tj. grablje ili roglje, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
    Srbsko
    zucnuti
    zuckati
    odati, pisnuti,
    ogovarati
    Glagoli prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Tursko
    zulum 1. nasilje, bezakonje, okrutnost
    2. nepravda
    1. Odnos izmedju dviju strana u kome jedna strana uporabom ili samom prietnjom uporabe sile utječe na drugu stranu.
    2. Nedostatak ili nepostojanje pravednosti ili pravde; negativan čin suprotan pravdi.
    Srbsko
    Četničko
    zvaničan
    zvaničnik
    javni, služben,
    uglednik
    Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    zvečarka čegrtuša Američka otrovnica Crotalus: naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, u Hrvatskoj donedavna nepoznat.

    Ž

    Izkon Tudjica Prievod Značenje i opis
    Perzijsko
    žamor, žamoriti
    (zambor, zamburan)
    buka, šum,
    bučiti, šumiti
    Prastari hrv. izrazi perzijskog izkona u kajkavici i čakavici.
    Francuzko
    žandarmerija (gendarmerie)
    žandar (gendarme)
    1. oružničtvo,*sigurba
    2. oružnik
    1. Vojna postrojba zadužena za obavljanje redarstvenih zadaća, iako može obavljati i neke vojne zadaće, a često služe i za obavljanje humanitarnih zadataka (primjerice, traganje i spašavanje); starije čakav. *sigûrba.
    2. Osoba zaposlena u oružničtvu.
    Srbsko
    Četničko
    žar-ptica rajčica,
    rajska ptica
    Tropske šarene ptice iz skupine Paradiseidae: srbski naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
    Tursko
    žbunje (džbun)
    žbunast
    grmlje, šibljak,
    grmolik
    Kasniji turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Akado-sumersko
    *želud
    (šelut,šeli)
    žir,
    plod hrasta
    Najstariji naziv tog značenja u Europi većinom kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
    Srbsko
    žigosan obilježen,
    znamenovan
    Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat u tom značenju (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Arabsko
    žirafa
    (gerafet)
    žirafa
    lat. Giraffa
    Medjunarodni naziv proširen preko arabskoga od ranoegipatskog izkona (sor-aphe) za visokog sisavca s dugim vratom iz Afrike.
    Francuzko
    žiri (jury, juré) porota, ocjenjivački
    sud
    , prosudbeno
    povjerenstvo
    Tielo stručnjaka ili izabranih osoba za ocjenjivanje i donošenje odluka prjema utvrdjenim pravilima na izložbama, umjetničkim i športskim priredbama ter u sudstvu.
    Srbsko
    žitelj
    žiteljstvo
    stanovnik,
    pučanstvo
    Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    živina
    živinarnik
    perad,
    kokošinjac
    Nativi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    živopis
    živopisan
    slikarija,
    slikovit
    Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Srbsko
    Četničko
    žiža
    žižni
    žarište, fokus,
    žarišni
    Značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca), jer izvorno u hrv. to znači štetnoga kukca na žitu pa je nejasno-dvoznačno.
    Perzijsko
    *žmulj, žmulić
    (zmoul, zmoulek)
    vrč, čaša,
    čašica
    Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona kod čakavaca.
    Njemačko
    žnirati,-ranac
    (schnieren)
    zavezati,
    vezica, pertla
    Rieči njemačkog izkona, većinom kod štokavaca u srednjoj Hrvatskoj.
    Perzijsko
    *žuhki
    (zuhak)
    gorak,
    kiseo
    Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona (kajkavci i čakavci).
    Srbsko
    žumance žutanjak (jaja) Srbski oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
    Perzijsko
    *župan, županija
    (šuban, šupana)
    načelnik,
    pokrajina
    Prastari hrv. nazivi perzijskog izkona (= podban) za čelnike županija.

    Izvorna literatura

    • Jozo Dujmušić, 1933-1935: Antibarbarus hrvatskoga jezika. Hrvatska straža V.- VII.
    • P. Guberina i K. Krstić: Razlike izmedju hrvatskoga i srpskog književnog jezika. Matica Hrvatska, 218. str., Zagreb 1940.
    • Bošković, Radoslav: O jezičnoj i stilskoj diferencijaciji srpskog i hrvatskog jezika. Odabrani članci i rasprave, str. 45-48, Titograd 1978.
    • J. Ćirilov: Srpsko-hrvatski rečnik varijanti / Hrvatsko-srpski rječnik inačica. Stilos, Beograd 1990.
    • Vesna Požgaj Hadži 1999: Temeljne jezične razlike, hrvatski jezik i srpski jezik u kontrastu. Filozofski fakultet, Ljubljana.
    • Vladimir Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika. Školske novine, 639 str. Zagreb 1991. (ili kasnija skraćena izdanja)
    • M.H. Mileković i sur.: Ranohrvatska etimologija i poredba hrvatsko-jugoslavenskih razlučnica. Ognjište 9, Karlovac 1999.
    • Marijan Krmpotić: Hrvatski jezični priručnik. Kloštar-Ivanić, Agapa 2001.
    • Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi. Školska knjiga, Zagreb 2007, ISBN: 978-953-0-40935-4 (većinom europske s malo turcizama i posve bez srbizama)
    • Z. Škiljan i B. Laszlo: Hrvatsko-englezki i englezko-hrvatski rječnik obavjestničkog nazivlja. Zagreb 1994.
    • Tomislav Sabljak: Rječnik hrvatskoga žargona. VBZ. 376 str., Zagreb-Ljubljana 2001. – (novosadsko-srbohrvatski)
    • Ž. Šikić: Hrvatsko-jugosfersko-srbski razlikovni slovar 2010. – (izvorno-hrvatski OK.)
    • Posuđenice u hrvatskom-1 (europeizmi) i Posuđenice u hrvatskom-2 (orientalizmi)
    • Hrvatski jezični portal – (novosadsko-srbohrvatski po Liberovom pravopisu)
    • Hrvatska Wikipedia – (poluhrvatski: 1/4 srbski)
    • hr.Metapedia

    facebook komentari

    • Pastrmka/ hrv. Pastrva: Jedna od najboljih i skupih sladkovodnih riba (Salmo trutta). U
      Hrvatskoj tzv. ‘pastrmke’ love uglavnom pravoslavni jekavci, a pastrve
      kajkavci, čakavci i ikavci.

      :)) hahaha ova je prejaka ! Odlično!

      • kvot

        Što ste naveli ovoliko perzijskih “tuđica”?
        Ipak je to vaša prapostojbina…. :))))

        P.S. Ismijao sam se i ja ovoj papazjaniji u kojoj najmanje ima njemačkih i talijanskih riječi, a njima se u Hrvatskoj uveliko služe.

    • Pastrmka/ hrv. Pastrva: Jedna od najboljih i skupih sladkovodnih riba (Salmo trutta). U
      Hrvatskoj tzv. ‘pastrmke’ love uglavnom pravoslavni jekavci, a pastrve
      kajkavci, čakavci i ikavci.

      :)) hahaha ova je prejaka ! Odlično!

      • kvot

        Što ste naveli ovoliko perzijskih “tuđica”?
        Ipak je to vaša prapostojbina…. :))))

        P.S. Ismijao sam se i ja ovoj papazjaniji u kojoj najmanje ima njemačkih i talijanskih riječi, a njima se u Hrvatskoj uveliko služe.

    • Bože moj dragi, tek sada saznadoh koliko malo ili vrlo slabo govorim hrvatski. Sve je to stoljetni uzrok tuđinca u našoj zemlji. Koliko god je ovo dugo za pregledati, ješ su veće i dulje naše pogriješke u poznavanju svojeg jezika. Zato preporučujeme svima da ovo kopiraju i da se sa istim služe.

      • kvot

        Kauboj,
        ti se brini o anglosaksonskim riječima.
        Sa Hrvatskom nemaš nikakve veze.

    • Bože moj dragi, tek sada saznadoh koliko malo ili vrlo slabo govorim hrvatski. Sve je to stoljetni uzrok tuđinca u našoj zemlji. Koliko god je ovo dugo za pregledati, ješ su veće i dulje naše pogriješke u poznavanju svojeg jezika. Zato preporučujeme svima da ovo kopiraju i da se sa istim služe.

      • kvot

        Kauboj,
        ti se brini o anglosaksonskim riječima.
        Sa Hrvatskom nemaš nikakve veze.

    • kvot

      Kako ćete sada nazvati Sinjsku alku?

    • kvot

      Kako ćete sada nazvati Sinjsku alku?