Pratite nas

Najave

Tuđmanovi gardisti ponovno na Markovu trgu

Objavljeno

na

Ministarstvo obrane nakon više od 16 godina vraća na Trg Svetog Marka u Zagrebu ceremoniju koja je mnogima nedostajala – tzv. Veliku smjenu straža koju će izvoditi pripadnici Počasno-zaštitne bojne (PZB), piše Večernji list

Namijenjena je hrvatskoj javnosti i turistima, a odvijat će se od 27. svibnja do 1. listopada ove godine, svake subote, točno u podne, na praznike i blagdane, ukupno oko 16 puta ove godine. “Reaktivaciju” ceremonije potaknuo je tim ministra obrane Damira Krstičevića koji i ovako namjerava popularizirati vojni poziv te pojačati osjećaj nacionalnog ponosa.

Uskočila Kravat-pukovnija

– Ponovnim uvođenjem ove ceremonije cilj nam je vratiti se tradicijskim vrijednostima i približiti vojsku građanima, a bit će to ujedno i atraktivna turistička ponuda i promocija kako Oružanih snaga RH tako i Zagreba i Hrvatske – smatraju u MORH-u.

Razmišljaju da se mnoge europske metropole ponose sličnim vojnim ceremonijalnim programima pa će tako biti i u Zagrebu, pogotovu zato što tradicija postoji, kao i postrojba koja je već uvježbana za protokolarne državničke ceremonije.

Inače, ceremonija je idejno začeta krajem 1990. i izvodila se do 2000. godine, kada je, nakon smrti prvog hrvatskog predsjednikadr. Franje Tuđmana i promjene vlasti došla u modu “detuđmanizacija” pa je i ta atrakcija na prostoru između Vlade i Sabora ukinuta kao nepotrebna i smiješna.

Odluku o ustrojavanju Počasne straže, kako je prozvana u vremenu stvaranja, donio je Tuđman na prijedlog Žarka Domljana, prvog predsjednika Hrvatskog sabora. Prvo predstavljanje počasne postrojbe koju su prozvali Počasnom predsjedničkom gardom bilo je 28. svibnja 1991. u okviru postrojavanja postrojbi Zbora narodne garde na stadionu NK Zagreb, a 30. svibnja 1991. izvedena je i prva velika smjena straže na Markovu trgu.

Nakon ukidanja ove ceremonije, grad Zagreb, njegova turistička zajednica i Academia Cravatica “uskočili” su i 2010. oformili Kravat-pukovniju koja vikendima u sezoni izvodi program smjene straže i ophoda u užem središtu grada, a vojnici nose odore hrvatskih vojnika iz Tridesetogodišnjeg rata iz 17. stoljeća. U MORH-u kažu da su u dogovoru s “kolegama” i podijelit će Trg sv. Marka tako da subotom tu budu vojnici, a nedjeljom pripadnici Kravat-pukovnije.

Obuka sa specijalcima

U javnosti je Počasno-zaštitna bojna slabo poznata, a oni koji bi misle da je riječ o vojnim “manekenima” jako se varaju. Jer taj “protokolarni” dio postrojbe, koja cijela broji 400 pripadnika, čini manje od četvrtine sastava ovih posebno obučenih vojnika.

Oni jesu, po izgledu, visini i sposobnostima, posebno odabrani “gardisti” i oformljeni su unutar 1. Hrvatskog gardijskog zdruga, no počasna satnija tek je jedna od pet, koliko ih ima u PZB-u. Primarni im je zadatak zaštita vanjskog i unutarnjeg kruga osiguranja predsjednika RH, Vlade, ministra obrane. Zaštitna satnija osigurava Predsjedničke dvore na Pantovčaku i obližnju Vilu Prekrižje izvana.

Satnija za osiguranje obavlja unutarnje osiguranje Predsjedničkih dvora i protudiverzijsku zaštitu na ulazima u objekte. U njezinu su sastavu i toksikolozi, ali i tjelesni čuvari te vozači praćenih osoba. Opslužna satnija PZB-a osigurava sve djelatnosti opskrbe. Postoji i jedna izdvojena s Tuškanca, gdje je sjedište PZB-a, Mornaričko počasno-zaštitna satnija na Brijunima, kojoj su u sastavu i ronioci, primjerice.

Borbenu i obuku iz tzv. instinktivnog gađanja pripadnici PZB-a provode s ostalim specijalcima i komandosima HV-a. U svom sastavu imaju i tzv. akrobatsku skupinu, osnovanu prije šest godina, a takve postoje još u samo desetak vojski na svijetu. Posebnost im je što program izvode s pravim puškama, teškim četiri kilograma, uz isukane bodeže na vrhu puške, a ne rabe gumene replike težine jednog kilograma, poput većine njihovih kolega iz svjetskih vojnih akroskupina.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Predstavljanje knjige ‘Ja sam 6387’ političkog zatvorenika Davida Rojnice

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko društvo političkih zatvorenika Splitsko-dalmatinske županije i Hrvatska udruga Benedikt, u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Splitu, pozivaju na predstavljanje knjige „Ja sam 6387“ autora Jakoslava Davida Rojnice, koje će se održati u srijedu, 11. listopada 2017., s početkom u 19 sati u dvorani Pravnog fakulteta u Splitu, Domovinskog rata 8.

Rojnica piše o svom zatvaranju, istrazi, zatvorskoj bolnici i Golom otoku. Zatvoren je 25. svibnja 1978. godine i osuđen 1. studenoga na tri godine. U tim godinama prolazio je vrlo, vrlo loše. Osim batina pri isljeđivanju, u bolnici ga dr. Košuljanović liječi elektrošokom. Sudac ga osuđuje na temelju iskaza dvaju svjedoka da im je jedanput dao nekoliko brojeva lista „Nova Hrvatska“, a jednome knjigu Ive Rojnice koju je taj svjedok (prema izjavi) samo pogledao. Gladuje danima i ne želi svjedočiti ništa što bi nekoga moglo stajati zatvora.

Nakon Golog otoka i godine dana slobode, mora u JNA pa piše i o tim danima. Nedugo nakon povratka iz vojske, ženi se i opisuje stresnu situaciju kod poroda kad njegova žena dolazi u smrtnu opasnost, a težak porod ostavlja posljedice na Josipa, njegovo drugo dijete. David je građanin drugog reda sve do rata za slobodu svoje domovine.

Opisuje doprinos svog brata u ratu i nakon rata. Brat Stipe je od prvog dana u redovima specijalne policije i dva puta ranjen, jedva izvlači živu glavu.

Već gotovo dvadeset godina Rojnica je zbog nefunkcioniranja pravosuđa u financijskim poteškoćama jer je izostala realizacija pravedne sudske presude. O svemu što je prošao piše u svojoj knjizi.

Narod.hr

facebook komentari

Nastavi čitati