Pratite nas

Politika

Tuga: Nijedno sveučilište iz BiH nije priznato u Europi

Objavljeno

na

Nijedno sveučilište u Bosni i Hercegovini trenutno nije upisano u registar akreditiranih visokoškolskih ustanova, što znači – diplome sveučilišta u BiH nisu priznate u Europskoj uniji, potvrdio je direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta (HEA) BiH Husein Nanić.

”Od deset visokoškolskih ustanova koje su u postupku akreditacije, četiri su dobile rješenje o akreditaciji koje izdaju nadležni obrazovni organi. Međutim, proces se završava upisom visokoškolske ustanove u državni registar akreditiranih visokoškolskih ustanova koji vodi Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, a koje se vrši nakon što Agencija ocijeni da je rješenje o akreditaciji (koje je izdao nadležni obrazovni organ) u skladu s kriterijima i normama kojima se utvrđuju minimalni standardi. Do danas nijedna visokoškolska ustanova u BiH nije upisana u državni registar akreditiranih visokoškolskih ustanova”, kazao je Nanić.

Na skandal sa akreditacijama za sveučilišta u BiH upozorava i profesorica Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, Lamija Tanović, koja je niz godina bila šefica Odjela za međunarodnu znanstvenu, tehničku, obrazovnu, kulturnu i sportsku suradnju pri Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
Ni za jednu visokoškolsku ustanovu u BiH još uvijek nije utvrđeno da li su studijski programi u skladu sa određenim europskim standardima obrazovanja, otkrila je profesorica Tanović za agenciju Anadolija.

‘Nijedno sveučilište u BiH nije akreditirano, a svaka država mora imati svoj registar akreditiranih sveučilišta. Entitet Republika Srpska ima svoju agenciju za akreditiranje i postoji agencija za akreditaciju i na državnoj razini koja nema nadležnosti, te kao takva obično samo potvrđuje ono što joj predlože entitetske agencije”, kazala je Tanović i dodala kako veliki problem predstavlja i činjenica da se širom Bosne i Hercegovine posljednjih godina otvaraju mnoga sveučilišta koja nemaju potreban stručni i kvalificirani kadar.

”Posljednjih godina u BiH postoji veliki broj privatnih univerziteta koji ne doprinose povećanju znanja i vještina kod studenata. Trenutno imamo oko 45 sveučilišta ili fakulteta od čega samo osam državnih”, kazala je Tanović.

Napomenula je da postojeći obrazovni sustav u BiH nije funkcionalan i da ne prati potrebne europske obrazovne trendove.

”Od kraja rata imamo problem da ne postoji dobra suradnja sveučilišta i kompanija tako da se neplanski obrazuju nove generacije studenata. Očigledno je da postojeći sistem ne funkcionira jer na zavodima za zapošljavanje imamo na tisuće osoba sa završenim fakultetima. Potrebno je da se na sveučilištima obrazuju student sa vještinama i znanjem koje će se iskoristiti u profesionalnom radu. A to je moguće samo kroz praktičan rad”, smatra Tanović.
Potreban upis u Državni registar

Direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta Husein Nanić pojasnio je da visokoškolske ustanove proces akreditacije završavaju samo službenim upisom u Državni registar, nakon što se utvrdi da su njihovi profesori kvalificirani za obavljanje akademskog posla, da su studentima dostupna potrebna sredstva i literatura ili da se održava minimalno 20 sati predavanja tjedno.

Istakao je da će samo upisom visokoškolskih ustanova u Državni registar visokoškolskih ustanova diplome sa sveučilišta iz BiH biti priznate i u Europi.
”Akreditacija je potvrda kvaliteta određene visokoškolske ustanove i kontinuiran je proces. Okvirni zakon o visokom obrazovanju uvodi akreditaciju kao formalni postupak priznavanja kvaliteta, te bi u skladu s tim sve ustanove trebale proći kroz taj proces. Upis visokoškolske ustanove u državni registar visokoškolskih ustanova će svakako doprinijeti evropskom prepoznavanju izdanih diploma, kao i mobilnosti nastavnika i studenata van granica BiH, što je jedan od osnovnih principa Bolonjskog procesa”, poručio je Nanić i naglasio da sva bh. sveučilišta moraju ispuniti potrebne europske standarde u oblasti visokog obrazovanja ako žele da postanu respektabilne institucije u Europi i svijetu.

”Visokoškolske ustanove u BiH trebaju ispuniti vrlo jasne kriterije za akreditaciju visokoškolskih ustanova u BiH koji su u skladu s Europskim standardima i smjernicama za osiguranje kvaliteta u Europskom prostoru visokog obrazovanja”, kazao je Nanić.

On smatra da poseban problem sa dobivanjem akreditacija u BiH predstavlja i činjenica da je proces akreditacije visokoškolskih ustanova u nadležnosti nekoliko nivoa vlasti od kantonalnog, entitetskog, pa do državnog.

”Ispunjenost spomenutih kriterija su uvjet da ustanova uspješno završi proces akreditacije. Procedure za provođenje postupka akreditacije su u nadležnosti relevantnih obrazovnih organa.”

Nanić napominje da je pred bh. sveučilištima mnogo posla, iako su pojedini već stupili u proces akreditiranja.

”Za dobivanje akreditacije, bh. univerziteti kao i relevantna ministarstva, trebaju da završe sve neophodne aktivnosti precizirane Odlukom o normama kojima se utvrđuju minimalni standardi u oblasti visokog obrazovanja. Većina visokoškolskih ustanova redovno provodi proces samoevaluacije i na taj način ispunjava prvi korak u započinjanju procesa akreditacije. Nadležni obrazovni organi moraju donijeti odgovarajuće propise kojima će taj postupak detaljno utvrditi”, rekao je čelnik Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta BiH Husein Nanić.

Zbog činjenice da pojedine visokoškolske ustanove, prilikom medijskog oglašavanja, navode kako su ‘akreditirana visokoškolska ustanova i akreditirani program’, Upravni odbor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u BiH ranije je upozorio javnost kako se radi o neistini.

”Kako do sada nijedna visokoškolska ustanova nije upisana u ovaj registar, tako nijedna visokoškolska ustanova u BiH još nije akreditirana”, navodi se u ranijem pripćenju Upravnog odbora.

Anadolija

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

ISKORAK U „BOLJE SUTRA“!?

Objavljeno

na

Objavio

CROPIX

„Bolje sutra“, koje čekam od sredine prošlog stoljeća napokon se, kako izgleda, nazire. Potpredsjednica Vlade za gospodarstvo je u jednom od dva naša najveća mainstream dnevna lista jednim udarcem, jednim hitcem iz obje cijevi dvocijevke pogodila dva cilja. Nakon dvadeset i šest godina postojanja neovisne Republike Hrvatske najavljuje se, s pogledom unaprijed, rast gospodarstva, a s druge, kao posljedično, i rješavanje negativnih demografskih kretanja.

Na pitanje o demografskoj slici, potpredsjednica Vlade odgovara:“ To je jedan od najtežih problema s kojim se suočavamo, ali nismo jedini s tim problemom u Europi. No, osim svih mjera koje pokušava provesti Ministarstvo obitelji i mladih, mislim da je najbolja demografska mjera gospodarstvo koje raste. Osjećaj ljudi da imaju perspektivu za sebe i svoju djecu pronalaženjem kvalitetnih radnih mjesta i ostvarivanjem svojih planova, želja i ambicija“.

Zanimljiv je i odgovor na pitanje o iskustvima koja je potpredsjednica Vlade stekla u razgovorima s poduzetnicima. – Najveći im je problem nedostatak radne snage, posebno za prerađivačku industriju, turizam i brodogradnju, ali i za druge industrije kao što je to ICT. Proizlazi da za snažniji rast gospodarstva moramo osigurati skup mjera kojima će se osigurati ne samo dovoljan broj radnika nego i odgovarajuća struktura“.

Ostvaruje se dakle, izgleda, jedan prijedlog mojeg FB prijatelja da bi cijeloj zemlji trebao restart, a to je upravo izlaganje potpredsjednice Vlade o dvije važne teme. Teško je shvatiti i povezati da se „izvoz“ naših kadrova smatra, bez obzira na demografsku sliku, normalnim, a njihovo primanje od drugih država, od strane tih država bez naknade za školovanje, također normalnim. A zatim i „uvoz“ u istim novinama najavljenih više desetina tisuća novih radnika. Opet jednom, bez obzira, na demografsku sliku, koja ne će biti ista.

Izmijenit će se i stanje u mirovinskim fondovima, poreznim prihodima i svemu ostalome što se na samo ta dva toka novca nadovezuje.

Sjajan je optimizam koji navire iz ovog intervjua, kao da se pripremaju neki novi izbori. Ili naprosto da je jedan od velikih problema, a to je Agrokor, u kojem je potpredsjednica Vlade među najistaknutijim heroinama i herojima, u procesu rješavanja i razrješavanja. A i sastav povjerenstva sliči sintagmi ” velika koalicija”. Na to asocira i naslov intervjua:: „Način na koji je Todorić vodio Agrokor bio je uteg za cijelo naše gospodarstvo“, formuliran u prošlo, (i svršeno vrijeme?), najavljujući da je tomu kraj.

Glede napretka i „boljeg sutra“ treba li imati na umu, a i mudraci to znaju reći, da nešto što se ne razvija i zapusti određeno vrijeme, a to je u našem slučaju, najgorem, oko 26 godina, ako se krene u obnavljanje od sad, u demokraciji treba isto toliko godina za povrat u stanje na razini od započinjanja zapuštanja…

Antun Drndelić

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

RADIKALNI POLITIČKI ZAOKRET BELJAKOVOG HSS-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska seljačka stranka stubokom mijenja politiku i HSS će se ubuduće temeljiti na republikanizmu i liberalizmu, a demokršćansko naslijeđe odlazi u povijest, temelj je nove strategije koju je sastavio Krešo Beljak, a jednoglasno prihvatilo 136 članova Glavnog odbora.

“Progresivni republikanizam – Nova Republika” naziv je ideoloških smjernica koje potpuno revidiraju politički smjer HSS-a, a u nekim dijelovima stranku vraćaju u vrijeme Stjepana Radića, koji je, primjerice, imao negativan odnos prema konzervativizmu Katoličke crkve, dok Beljak sugerira da treba razmisliti o ukidanju vjeronauka u školskoj nastavi.

Radi se o drastičnom razlazu s HSS-om kakav je bio kada su glavnu riječ vodili Branko Hrg, Marijana Petir i njihovi istomišljenici. “Stjepan Radić je zajedno s bratom Antunom razvio koncepciju koja je pronašla ravnotežu između demokratskih, liberalnih i socijalnih elemenata političkog poretka, ali na tradicionalnim narodnim osnovama – u tome je najvažnija aktualnost idejnih temelja HSS-a u suvremenom hrvatskom društvu”, objašnjava se u uvodu smjernica.

Ukratko, u HSS-u će se zalagati za reformu izbornog sustava, promjenu političkog i administrativnog ustroja i temeljitu decentralizaciju, kao i reformu ekonomskog modela te vanjske politike. Zatim slijedi konkretizacija ovih načelnih teza. Tako bi se ukinuli direktni predsjednički izbori, i umjesto toga, predsjednik Republike birao u Saboru dvotrećinskom većinom i tajnim glasanjem.

Ali, zato bi građani birali suce kao što se radi u SAD-u, a lokalne vlasti bi dobile puno veći utjecaj na rad policije. Što misle o vanjskoj politici predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, vidi se u zahtjevu da se Hrvatska odmakne od politika koje je usmjeravaju da ostane na periferiji Europske unije (Baltik – Jadran), i pokuša postati “jedna od snažnih država centra EU”.

HSS će se zalagati za uvođenje progresivnih poreza koji više opterećuju bogatije, a tražit će ukidanje PDV-a za poljoprivredne i ribarske proizvode. HEP ne smije biti privatiziran, nema prodaje šuma i vodnih izvora, a Beljak predlaže i zabranu prodaje državnog zemljišta strancima.

U sustavu obrazovanja, HSS traži “još radikalniju reformu koja bi bitno rasteretila djecu i povećala odgojnu funkciju škole, smanjiti broj obaveznih predmeta na pet ili šest i nesvrhovito učenje besmislenih činjenica”, “razvoj aktivnog i odgovornog građanstva kroz sustav obrazovanja” te “novu otvorenu kulturnu politiku”.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak potvrdio je za Jutarnji list kako demokršćanska tradicija ubuduće neće biti politička doktrina stranke. “Još 2003. za HSS je glasalo 300.000 birača, a onda su strankom zavladali Hrg i Marijana Petir, nakon čega smo ostali na 35.000 glasova.

Toliko o tezama kako HSS treba imati bazu među konzervativnim glasačima. Uz to, Stjepan Radić se zalagao za liberalne vrijednosti u svoje vrijeme, pravicu i zaštitu najširih slojeva hrvatskog stanovništva, a ove političke smjernice su na istom tragu, ali prilagođene životu u 21. stoljeću. Počinjemo graditi HSS koji će na idućim izborima biti puno jači nego je danas”, pojasnio je Beljak.

facebook komentari

Nastavi čitati