Pratite nas

U Berlinu nema politike ni novog Daytona

Objavljeno

na

“Nakon što je savezna kancelarka pred nekoliko tjedana, 15. srpnja u Dubrovniku sudjelovala na sastanku na vrhu država zapadnog Balkana u okviru procesa Brdo-Brijuni, sad će ugostiti zajedno s ministrom gospodarstva (Sigmarom) Gabrielom i vanjskih poslova (Frank-Walterom) Steinmeierom šefove vlada, ministre vanjskih poslova i gospodarstva šest država zapadnog Balkana te Hrvatske i Slovenije“, priopćila je njemačka vlada.

merkel-U video poruci objavljenoj u subotu, Merkel je upozorila na perspektivu što ih zemlje jugoistoka Europe imaju glede članstva u EU, što ih, prema njezinim riječima, potiče na razvoj unutarnjih struktura ali i na uzajamnu suradnju.

Cilj berlinskog sastanka, prema priopćenju njemačke vlade, jest razmotriti otvorena pitanja u razdoblju od više godina i dati nove impulse za njihovo rješavanje. Pri tome je riječ u prvom redu o uzajamnoj suradnji tih država i o pitanjima njihova približavanja Europskoj uniji.

U video poruci uoči sastanka, govoreći o motivima njegova sazivanja, Merkel je podsjetila na 100. obljetnicu izbijanja Prvog svjetskog rata.

“Što se može učiniti osim podsjetiti se? Kako možemo oblikovati budućnost?”, upitala se Merkel i rekla kako je njezina vlada došla na ideju da sve te države pozovo zajedno kako bi ih upozorila da je suradnja danas važnija od konfrontacije, unatoč “čitavom nizu sukoba” koji još postoje.

Prema njezinim riječima, važno je da sve te države imaju “europsku perspektivu”, da imaju šansu postati članicama Europske unije. Pri tome je podsjetila da tempo pristupa Hrvatske ne mora biti mjera budućih pristupa Uniji – važna će biti volja i mogućnosti zemalja kandidata.

Svaka od tih zemalja mora stvoriti pretpostavke za pristup EU, naglasila je kancelarka, pri čemu je posebno naglasila pitanja strukturnih reformi, pravnu državu, borbu protiv korupcije i transparentne strukture.

Uz predsjednike vlada, ministre vanjskih poslova i gospodarstva Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije te Njemačke na sastanku u Berlinu sudjelovat će i predstavnici Hrvatske i Slovenije te predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

[divide]

”Dayton II, ili nešto slično tome, apsolutno nije bio ni u namjeri sazivanja konferencije, i zato nisam htio ni komentirati slične rasprave, niti se u njih uključivati”, rekao je za Oslobođenje predsjedatelj vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda govoreći o konferenciji o Zapadnom Balkanu koju saziva njemačka kancelarka Angela Merkel.

Neće biti zavrtanja ruku

bevanda-main-reuters”Poziv na ovu konferenciju je poziv koji treba rezultirati snažnim impulsom prema svim zemljama regije, Hrvatskoj, kao članici EU, i nama koji smo na putu, ili sa zastojem ili sa velikim napretkom u europskim integracijama. A da će opet biti zavrtanja ruku, političkih pritisaka, toga, u to sam siguran, neće biti”, rekao je Bevanda i dodao kako će se o krupnim političkim temama vezanim za BiH razgovarati, ali nakon izbora

Naime, Bevanda će u Cavtatu će nazočiti radnom sastanku premijera Hrvatske, Crne Gore, Albanije – Zorana Milanovića, Mile Đukanovića i Edija Rama.

Riječ je o, kako je objasnio Bevanda, jednom od pripremnih sastanaka premijera regije uoči konferencije o Zapadnom Balkanu koju organizira njemačka kancelarka Angela Merkel 28. kolovoza u Berlinu, a u vezi s kojom su se u našoj javnosti pojavile različite interpretacije i nagađanja.

Bevanda ističe kako su izvan svake realnosti priče o tome kako će skup u Berlinu biti neka vrsta Daytona II ili bilo što slično.

Politika nakon izbora

”Sasvim je normalno da će se o krupnim političkim temama vezanim za BiH razgovarati, ali nakon izbora. No, vrijeme ne stoji, a i svi događaji u svijetu upućuju na punu opravdanost ovoga što je gospođa Merkel postavila kao inicijativu, a to je da u fokusu berlinskog skupa budu teme euroatlantskih integracija Zapadnog Balkana, ali i zajednički projekti regije. Skup u Berlinu je poziv na regionalnu stabilnost i suradnju, u svakom smislu, sigurnosnom, političkom i gospodarskom, i to je prilika da regija, uz spomenute garancije sigurnosti i suradnje, promovira projekte koji vode k njezinom dinamičnom ekonomskom oporavku. Ovi projekti su tema sastanka u Cavtatu”, rekao je Bevanda, napominjući da će se on prije Berlina sastati i s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem.

”Tako da ću zaokružiti konsultacije s kolegama premijerima iz regije”, napominje Bevanda, dodajući daje puno ljudi neodgovornim izjavama doprinijelo tome da se skup u Berlinu promatra iz potpuno drugačijeg, pogrešnog kuta.

Bevanda napominje kako je čitav svoj dosadašnji mandat intenzivno radio s kolegama premijerima iz regije na svemu što je bilo sporno i što je intenzivno i dugo trajalo.

”Sad su došli na red projekti i treba vidjeti da li imamo svi isto mišljenje vezano za stvari koje smo davno inicirali, prije svega za Jadransko-jonsku cestu, brzu cestu koja ide od Mostara do Splita, a koja se nadovezuje na cestu što polazi od Gradiške… No, o svemu tome poslije Cavtata, kad vidimo oko čega imamo isti stav i što možemo prezentirati kao zajednički projekt. Što se tiče mene, spreman sam sve što se na sastanku u Cavtatu potvrdi vjerodostojnim prezentirati i u Berlinu”, ističe Bevanda.

Pelješki most nije na popisu

Na pitanje hoće li u Cavtatu biti riječi i o pelješkom mostu, Bevanda je odgovorio kako je to ”unutarnja stvar Hrvatske i sumnjam da će tog pitanja biti”.

”Možda ga gospodin Milanović tematizira. Na mome popisu nije”, rekao je Bevanda.

Naime, u Berlin su pozvani premijeri, ministri vanjskih poslova i ministri gospodarstva iz Srbije, Crne Gore, BiH, Hrvatske, Slovenije, Kosova, Makedonije i Albanije, kao i predstavnici Europske unije. Pored izaslanstava zemalja zapadnog Balkana, skupu će, očekuje se, prisustvovati i predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Catherine Ashton i tajnik za proširenje EU Štefan Fule.

Podsjećamo, najavu konferencije u Berlinu pratila su brojna tumačenja što se to kuha za ovaj dio Balkana u njemačkoj kuhinji. Tako je nekadašnji visoki predstavnik u BiH, Wolfgang Petritsch, rekao kako je očigledno da Njemačka priprema nove poglede prema Balkanu.

Što je dobro, a što nije

”Usred niza velikih problema u svijetu, fascinantno je i za svaku pohvalu da se osvrćemo na zapadni Balkan i gledamo što je dobro, a što nije”, rekao je Petritsch te potvrdio kako se u Berlinu posljednjih dana srpnja održala velika konferencija o situaciji u Bosni i Hercegovini.

”Bruxelles, pod vodstvom Njemačke i drugih država, mora biti jasan i odlučan u svojim zahtjevima. Mi moramo pokazati vodstvo i riješiti naš najslabiji dio balkanske slagalice”, istaknuo je Petritsch.

Kao svojevrsnu najavu konferencije koja slijedi, njemačko Veleposlanstvo u BiH je priopćilo kako Njemačka, kao najvažniji trgovinski partner BiH, pažljivo prati ekonomsku situaciju ovdje.

”Konferencija ne treba biti okrenuta prošlosti već osvijetliti perspektive regije koje su orijentirane k budućnosti. Ovim želimo naglasiti da Njemačka i dalje ima veliki interes za zapadni Balkan i politički i ekonomski razvoj u regiji. Njemačka je jasno opredijeljena cilju da sve države zapadnog Balkana postanu članice EU”, navelo je Veleposlanstvo.

(hina/bljesak.info/kamenjar.com)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar sazvao novi sastanak državnog vrha nakon Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski političari i mediji u petak se većinom solidariziraju s odlukom premijera Mire Cerara da otkaže sastanak u Zagrebu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem zbog njegova odbacivanja arbitraže pred međunarodnim auditorijem, a neki navode da je Plenkovićev govor u UN-u u kojemu je arbitražni sporazum nazvao ništetnim bio šok za slovensku stranu.

S Cerarom se solidarizirao se i predsjednik države Borut Pahor koji je u petak, uoči otvaranja predizborne kampanje za svoj drugi mandat pred izbore 22. listopada, kazao da je otkazivanje sastanka izazvala “tvrdoglavost” hrvatske politike koja inzistira na kontaminiranosti arbitražnog postupka.

“Tvrdoglavo inzistiranje na nepoštovanju obveza iz arbitražnog sporazuma je neprihvatljivo, no uvjeren sam da će dijalog na koncu omogućiti  mirnu provedbu arbitraže”, kazao je Pahor koji je kao predsjednik vlade 2009. u ime Slovenije potpisao dogovor o arbitraži, čime je Ljubljana uvjetovala ulazak Hrvatske u EU.

“Mi sada na svojoj strani imamo međunarodno pravo i međunarodnu zajednicu, zato moramo nastojati da tu potporu ne izgubimo”, ustvrdio je Pahor u Bovecu na zapadu države.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom jer ju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Ljubljansko “Delo” piše da je Plenkovićev govor u UN-u svojom “nediplomatskom” otvorenošću izazvao pravi “šok”, kao i odluka Cerara da posjet zbog toga otkaže.

“Prema našim informacija, Cerar se s Plenkovićem za posjet Zagrebu bio odlučio iako dnevni red sastanka nije bio usklađen niti dogovoren”, navodi “Delo” koji prijašnji dogovor o sastanku tumači kao Cerarovu nepotrebnu koncesiju hrvatskom premijeru.

Cerar je naime otkazivanje susreta protumačio Plenkovićevim “kršenjem” dogovora po kojemu se u Zagrebu trebalo razgovarati o primjeni arbitražnog sporazuma.

U razgovoru za slovenske medije, Cerar je naknadno, nakon otkazivanja sastanka, kazao da je sada preduvjet za nastavak dijaloga da Hrvatska prizna arbitražni sporazum kao važeći međunarodni ugovor, te da se na idućem sastanku, ako i kada do njega dođe, razgovara o suradnji dviju država na njegovoj provedbi.

Da je takav susret u bliskoj budućnosti malo vjerojatan, govore oštre izjave Cerarova suradnika, predsjednika parlamenta Milana Brgleza, koji je kazao da je Plenkovićevo ponašanje u UN-u bilo ismijavanje međunarodnog prava, zloupotreba govora u svjetskoj organizaciji, da Cerar i nije imao druge mogućnosti nego da sastanak otkaže i da  je jasno kako u atmosferi tako nastalog nepovjerenja s Hrvatskom o provedbi nije moguće govoriti, prenose slovenski mediji.

“Sada je loptica u sporu prebačena na hrvatski dio igrališta”, kazao je Brglez, član Stranke modernog centra (SMC) koju vodi premijer Cerar.

Mediji najavljuju da će se u nastaloj situaciji Cerar ponovno odlučiti da odnose s Hrvatskom i arbitražni spor stavi na dnevni red sastanka političkog vrha, neformalnog susreta na kojemu se obično traži politička homogenizacija oko najvažnijih nacionalnih pitanja, te da će istog dana na istu temu biti sazvan i parlamentarni odbor za vanjske poslove.

Predsjednik tog odbora, Jožef Horvat, zastupnik oporbenih kršćanskih demokrata iz Nove Slovenije (NSI), kakzao je u petak da ga je nastup hrvatskog premijera za govornicom UN-a jako zabrinuo.

Plenkovićeve poruke Sloveniji su po njegovim riječima kontradiktorne jer on s jedne strane ističe privrženost Hrvatske vladavini prava, a s druge strane ne priznaje arbitražnu presudu govoreći da je arbitražni postupak kontaminiran i tako se “sam postavlja u ulogu suca”, kazao je Horvat.

Stier: Potez Cerara pokazuje da Slovenija nije spremna za dijalog

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Austrija uskoro zabranjuje pokrivala za glavu

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. listopada u Austriji na snagu stupa zakon kojim se zabranjuje nošenje pokrivala za lice u javnosti, a vlasti su odlučili o tome dodatno informirati svoje građane ali i strane državljane.

U poruci objavljenoj na stranicama policije piše kako zakon zabranjuje prekrivanje lica na način da ono više nije prepoznatljivo. Zabrana se odnosi na javna mjesta kao i na javne zgrade.

Onaj tko prekrši zakon bit će kažnjen sa 150 eura, a pokrivalo će se morati ukloniti na zahtjev, a onima koji odbiju otkriti lice prijeti privođenje.

Na svakom letku nalaze se poruke na njemačkom, engleskom, arapskom i turskom jeziku.

facebook komentari

Nastavi čitati