Pratite nas

BiH

U BiH je izgubljeni informacijski rat rezultirao neravnopravnim položajem Hrvata

Objavljeno

na

Intervju, Silvana Marić doktorirala o temi ‘Mediji i informacijski rat’

Na više od 600 stranica mlada doktorica znanosti s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Silvana Marić napisala je disertaciju “Mediji i informacijski rat u sarajevskim tjednicima u razdoblju od 1992.-1995. godine”, a pod mentorstvom dr. Miroslava Tuđmana. U svom prvom intervjuu skromno navodi kako je to tek početak njezinog znanstvenog puta. Iako se rad odnosi na ratne 90., kao da opisuje stanje u BiH upravo u ovom trenutku.

Pišući o politikama početkom 90-ih navodite: Bošnjaci su željeli unitarnu BiH, Hrvati federalno ustavno uređenje BiH, Srbi su željeli ujedinjenje svih Srba u jednu državu, a međunarodna zajednica je ustrajala na statusu quo. Kao da je riječ o 2014. godini?!

Da, Bošnjaci i dalje ustrajavaju na unitarnoj BiH što otvoreno izjavljuju u javnim istupima i podržavaju, dok Srbi žele opstanak entiteta Republike Srpske, a ponekad čak i izdvajanje iz države BiH. Hrvati traže federalni oblik uređenja čime bi bila zadovoljena njihova prava kao konstitutivnog naroda. Hrvati pristaju na svaki oblik uređenja kojim bi bila zadovoljena prava svih triju konstitutivnih naroda, a prema njima federalni ili konfederalni oblik uređenja je najbolje rješenje za ustroj BiH.

Tvrdite da su Hrvati u BiH izgubili informacijski rat i da danas trpe posljedice. Mislite li tu na njihov današnji ustavno-pravni položaj u BiH?

Vrlo mali broj medija koje su posjedovali Hrvati tijekom rata u BiH i odustajanje od strategije proizvodnje identiteta je dovelo do toga da su Hrvati izgubili u informacijskom ratu iako su dobili na vojnome polju. Pri tome mislim da je izgubljeni informacijski rat doveo do nepovoljnog položaja u kojem se Hrvati danas nalaze.

Odnosi li se to i na haaške presude?

S haaškim presudama Hrvate se proglašava agresorima na BiH i optužuje ih se za etničko čišćenje. Zločini su se dogodili na sve tri strane u sukobu, ali se Hrvati i dalje medijski prikazuju kao najveći krivci za rat u BiH, što se naravno odrazilo i na prvostupanjsku presudu hrvatskim generalima u Haagu. Bez posjedovanja vlastitih medija Hrvati ne mogu podjednako sudjelovati u informacijskom ratu koji ima dalekosežne učinke.

U disertaciji navodite četiri informacijske strategije. Za bošnjačku politiku navodite kako je koristila i koristi strategiju proizvodnje pristanka. O kakvoj strategiji je riječ?

Strategiju proizvodnje pristanka je izgradio dio bošnjačkih političara u BiH tijekom rata. Ova strategija je za cilj imala izgradnju unitarne građanske BiH u kojoj bi vrijedilo izborno pravilo “jedan čovjek – jedan glas”. Time bi bošnjački narod kao najbrojniji u BiH imao odlučujuću riječ. Strategijom proizvodnje pristanka bi druga dva konstitutivna naroda bila pretvorena u manjine. I godinama nakon završetka rata bošnjački političari i dalje ustraju na izgradnji BiH kao građanske države što nije rješenje za složenu državu kao što je BiH.

Kakva je srpska informacijska strategija?

Srpska informacijska strategija je kroz očuvanje Jugoslavije za cilj imala opravdati vojna osvajanja i u Hrvatskoj i u BiH. Kroz informacijsku strategiju proizvodnje zaborava srpski političari su željeli očuvati jedinstvo svih Srba u jednoj državi.

Kao hrvatsku informacijsku strategiju navodite proizvodnju identiteta?

Strategija proizvodnje identiteta je strategija koja je željela očuvati hrvatski identitet u BiH. Kroz ovu strategiju nastojalo se očuvati hrvatski narod u BiH i spriječiti daljnje stradavanje Hrvata koji su bili i ostali najmalobrojniji.

A što je bila strategija međunarodnih predstavnika u BiH?

Međunarodni predstavnici su početak rata u BiH dočekali nespremno te nisu željeli da dođe do raspada Jugoslavije. Uvidjevši da to neće biti moguće pribjegli su strategiji statusa quo. Međunarodnim predstavnicima je najvažnije bilo zadržati sukob unutar granica bivše Jugoslavije.

Jesu li navedene strategije, između ostaloga, razlog zbog čega bošnjačka politika priječi Hrvatima osnivanje javnoga RTV servisa na hrvatskome jeziku?

Razlozi zbog kojih Hrvati nemaju medije na vlastitome jeziku su brojni, pri čemu je jedan od razloga i protivljenje bošnjačkih političara da Hrvati imaju medije na svome jeziku. Hrvati kao konstitutivan narod imaju pravo na javne medije na svome jeziku. Pa većina nacionalnih manjina u Europi ima vlastite medije!

Koliko su novi mediji, pa samim time i društvene mreže u funkciji zlouporabe?

Kroz nove medije i društvene mreže se i dalje provodi informacijski rat između triju različitih političkih strategija. Društvene mreže su poslužile i za započinjanje prosvjeda koji su se dogodili u BiH, a koji su započeli zbog teške ekonomske situacije u BiH. Daljnji tijek prosvjeda je bio politički dirigiran. Srećom, prosvjedi se nisu prenijeli na većinska hrvatska i srpska područja u BiH iako se tome težilo. No, ovdje želim upozoriti da poštivanje istinitosti i etičnosti u medijima treba biti jedan od glavnih zadataka društava koja žele dugoročno opstati i razvijati se.

Zbog čega Amerikanci u službenoj doktrini navode sljedeći poredak kod četiri instrumenta i izvora nacionalne moći: javna diplomacija, informacija, vojska i gospodarstvo?

Iz ovoga poretka možemo zaključiti koliko službena američka politika ulaže u javnu diplomaciju i posjedovanje korisnih informacija, čak je vojska na trećem mjestu iza javne diplomacije i informacija. To pokazuje da informacijski rat preuzima prevlast nad vojnim sukobima. Sukobi budućnosti će se sve više voditi u cyber prostoru.  (VL)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati