Pratite nas

Politika

U BiH stvorena ‘kasta’ nesposobnih političara koji opet žele u fotelje

Objavljeno

na

”Za izbore listopadu u Bosni i Hercegovini je prijavljeno ukupno 7725 kandidata/kinja. Od tog broja, njih 488 je već obnašalo funkcije na županijskom, entitetskom ili državnom nivou u proteklom mandatu, što znači da se na ovim izborima ponovo kandidiralo čak 61% osoba koje su bile na funkcijama u proteklom mandatu”, pokazala je analiza kandidatskih listi koju su napravili Transparency International BiH, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) i UG ‘Zašto ne’, uz podršku 15 organizacija civilnog društva iz različitih krajeva BiH.

Analizom kandidatskih listi ove organizacije žele informirati građane Bosne i Hercegovine s informacijama o uključivanju na kandidatske liste i izborni proces kandidata/kinja koji su u prethodnom mandatu obnašali odgovorne funkcije u institucijama vlasti, te na taj način snose dio odgovornosti za stanje u kojem se nalazi Bosna i Hercegovina, navedeno je u priopćenju ‘UG Zašto ne’.

‘Ponovljeni’ kandidati opet u fotelje?

‘’Stranke koje su činile vlast na entitetskom i državnom nivou (SDP, SDA, NSRzB, HSP, SNSD, SP RS, DNS, SBB, SDS, HDZ BiH i HDZ 1990), zajedno sa svojim koalicijskim partnerima kandidirale su ukupno 3642 kandidata i kandidatkinje, od čega su njih 395 u proteklom mandatu već obnašali/e funkcije. U postotcima izrečeno stranke koje su sudjelovale u vlasti kandidirale su 10,8 % kandidata/kinja koji su već bili na nekim funkcijama u prethodnom mandatu”, navedeno je u analizi.

Ono što je zanimljivo jeste da je većina ovih kandidata/kinja dobro pozicionirana na listama stranaka, te su upravo oni u velikom broju slučajeva najvidljivije osobe u kampanjama stranaka, što pokazuje da ih stranke favoriziraju u odnosu na ostale kandidate/kinje.

”S ovakvom strukturom izbornih lista, stiče se dojam da upravo ‘ponovljeni’ kandidati/kinje imaju veće šanse da osvoje neku od funkcija, to jest da ostanu na funkcijama koje su već obnašali. S druge strane, novi, a posebno mladi kandidati/kinje, uglavnom se koriste za popunjavanje mjesta na listama i privlačenje glasova”.

SDP ima najviše ‘ponovljenih’ kandidata

Najviše ‘ponovljenih’ kandidata/kinja ima SDP, koji na svojim listama ima čak 103 osoba koje su obnašale neku funkciju u proteklom mandatu, što čini 17,3 % od ukupnog broja kandidata/kinja na listama ove stranke. SDA je na ovim izborima kandidirala 79 osoba koje su već obnašale neku funkciju u ovom mandatu, što čini 17,3% kandidata/kinja na listama ove stranke, s obzirom da ona ima manji broj ukupno kandidiranih osoba. U postotcima, stranka koja je kandidirala najviše osoba koje su obnašale neku funkciju u mandatu 2010-2014 je SNSD, sa 17,6% ‘ponovljenih’ kandidata/kinja. Ova stranka je kandidirala ukupno 227 osoba, od čega je 40 kandidata/kinja koji su bili na nekoj od funkcija u prethodnom mandatu.

Od ostalih stranaka koje su sudjelovale u vlasti na entitetskom i državnom nivou u BiH u mandatu 2010. – 2014., najviše kandidata/kinja koji su bili na nekoj od funkcija u prethodnom mandatu ima HDZ BiH sa koalicijskim partnerima (63 ili 14,25%), a zatim slijede SBB (33 ili 8%) Narodna stranka “Radom za boljitak” (22 ili 5,51%), HDZ 1990 (20 ili 5,68%), SDS (19 ili 13,67%), DNS sa koalicionim partnerima (6 ili 3,24%), SP RS (3 ili 2,14%) i HSP sa koalicionim partnerima, sa 7 kandidata ili 2,34% od ukupnog broja kandidiranih osoba.

Od stranaka koje nisu sudjelovale u vlasti u mandatu 2010. – 2014., najviše kandidata/kinja koji su bili na nekoj od funkcija u proteklom mandatu ima Stranka za BiH (19 ili 5,23%), a slijede je PDP u koaliciji s NDP-om sa 11 ili 4,53% kandidata/kinja. Demokratska fronta ima 9 ‘ponovljenih’ kandidata/kinja, što je 2% ukupnog broja kandidata/kinja Demokratske fronte.

U BiH stvorena ‘kasta’ nesposobnih političara

”Na osnovu činjenice da se na listama stranaka ponovo našlo 488 od 794 osobe koje su bile na funkcijama tijekom proteklog mandata, vidi se da se u Bosni i Hercegovini stvorila posebna “kasta” političara/ki, kojima je politika postala profesija, jer nemaju drugih kompetencija”, navodi se.

Nažalost, rezultati njihovog dosadašnjeg rada pokazuju da sasvim sigurno nemaju ni kompetencija za vođenje Bosne i Hercegovine. Ukoliko se uzmu u obzir samo liste stranaka koje su bile najuspješnije na izborima 2010. godine (SDA, SDP i SNSD), vidi se da je na njihovim listama skoro svaka peta osoba već obnašala neku funkciju u proteklom mandatu, što pokazuje da vladajuće stranke nemaju nikakve ambicije da promjene smjer svoje politike, koja je dovela do toga da Bosna i Hercegovina zaostaje za svim zemljama u regiji po svim bitnim pitanjima.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

ISKORAK U „BOLJE SUTRA“!?

Objavljeno

na

Objavio

CROPIX

„Bolje sutra“, koje čekam od sredine prošlog stoljeća napokon se, kako izgleda, nazire. Potpredsjednica Vlade za gospodarstvo je u jednom od dva naša najveća mainstream dnevna lista jednim udarcem, jednim hitcem iz obje cijevi dvocijevke pogodila dva cilja. Nakon dvadeset i šest godina postojanja neovisne Republike Hrvatske najavljuje se, s pogledom unaprijed, rast gospodarstva, a s druge, kao posljedično, i rješavanje negativnih demografskih kretanja.

Na pitanje o demografskoj slici, potpredsjednica Vlade odgovara:“ To je jedan od najtežih problema s kojim se suočavamo, ali nismo jedini s tim problemom u Europi. No, osim svih mjera koje pokušava provesti Ministarstvo obitelji i mladih, mislim da je najbolja demografska mjera gospodarstvo koje raste. Osjećaj ljudi da imaju perspektivu za sebe i svoju djecu pronalaženjem kvalitetnih radnih mjesta i ostvarivanjem svojih planova, želja i ambicija“.

Zanimljiv je i odgovor na pitanje o iskustvima koja je potpredsjednica Vlade stekla u razgovorima s poduzetnicima. – Najveći im je problem nedostatak radne snage, posebno za prerađivačku industriju, turizam i brodogradnju, ali i za druge industrije kao što je to ICT. Proizlazi da za snažniji rast gospodarstva moramo osigurati skup mjera kojima će se osigurati ne samo dovoljan broj radnika nego i odgovarajuća struktura“.

Ostvaruje se dakle, izgleda, jedan prijedlog mojeg FB prijatelja da bi cijeloj zemlji trebao restart, a to je upravo izlaganje potpredsjednice Vlade o dvije važne teme. Teško je shvatiti i povezati da se „izvoz“ naših kadrova smatra, bez obzira na demografsku sliku, normalnim, a njihovo primanje od drugih država, od strane tih država bez naknade za školovanje, također normalnim. A zatim i „uvoz“ u istim novinama najavljenih više desetina tisuća novih radnika. Opet jednom, bez obzira, na demografsku sliku, koja ne će biti ista.

Izmijenit će se i stanje u mirovinskim fondovima, poreznim prihodima i svemu ostalome što se na samo ta dva toka novca nadovezuje.

Sjajan je optimizam koji navire iz ovog intervjua, kao da se pripremaju neki novi izbori. Ili naprosto da je jedan od velikih problema, a to je Agrokor, u kojem je potpredsjednica Vlade među najistaknutijim heroinama i herojima, u procesu rješavanja i razrješavanja. A i sastav povjerenstva sliči sintagmi ” velika koalicija”. Na to asocira i naslov intervjua:: „Način na koji je Todorić vodio Agrokor bio je uteg za cijelo naše gospodarstvo“, formuliran u prošlo, (i svršeno vrijeme?), najavljujući da je tomu kraj.

Glede napretka i „boljeg sutra“ treba li imati na umu, a i mudraci to znaju reći, da nešto što se ne razvija i zapusti određeno vrijeme, a to je u našem slučaju, najgorem, oko 26 godina, ako se krene u obnavljanje od sad, u demokraciji treba isto toliko godina za povrat u stanje na razini od započinjanja zapuštanja…

Antun Drndelić

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

RADIKALNI POLITIČKI ZAOKRET BELJAKOVOG HSS-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska seljačka stranka stubokom mijenja politiku i HSS će se ubuduće temeljiti na republikanizmu i liberalizmu, a demokršćansko naslijeđe odlazi u povijest, temelj je nove strategije koju je sastavio Krešo Beljak, a jednoglasno prihvatilo 136 članova Glavnog odbora.

“Progresivni republikanizam – Nova Republika” naziv je ideoloških smjernica koje potpuno revidiraju politički smjer HSS-a, a u nekim dijelovima stranku vraćaju u vrijeme Stjepana Radića, koji je, primjerice, imao negativan odnos prema konzervativizmu Katoličke crkve, dok Beljak sugerira da treba razmisliti o ukidanju vjeronauka u školskoj nastavi.

Radi se o drastičnom razlazu s HSS-om kakav je bio kada su glavnu riječ vodili Branko Hrg, Marijana Petir i njihovi istomišljenici. “Stjepan Radić je zajedno s bratom Antunom razvio koncepciju koja je pronašla ravnotežu između demokratskih, liberalnih i socijalnih elemenata političkog poretka, ali na tradicionalnim narodnim osnovama – u tome je najvažnija aktualnost idejnih temelja HSS-a u suvremenom hrvatskom društvu”, objašnjava se u uvodu smjernica.

Ukratko, u HSS-u će se zalagati za reformu izbornog sustava, promjenu političkog i administrativnog ustroja i temeljitu decentralizaciju, kao i reformu ekonomskog modela te vanjske politike. Zatim slijedi konkretizacija ovih načelnih teza. Tako bi se ukinuli direktni predsjednički izbori, i umjesto toga, predsjednik Republike birao u Saboru dvotrećinskom većinom i tajnim glasanjem.

Ali, zato bi građani birali suce kao što se radi u SAD-u, a lokalne vlasti bi dobile puno veći utjecaj na rad policije. Što misle o vanjskoj politici predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, vidi se u zahtjevu da se Hrvatska odmakne od politika koje je usmjeravaju da ostane na periferiji Europske unije (Baltik – Jadran), i pokuša postati “jedna od snažnih država centra EU”.

HSS će se zalagati za uvođenje progresivnih poreza koji više opterećuju bogatije, a tražit će ukidanje PDV-a za poljoprivredne i ribarske proizvode. HEP ne smije biti privatiziran, nema prodaje šuma i vodnih izvora, a Beljak predlaže i zabranu prodaje državnog zemljišta strancima.

U sustavu obrazovanja, HSS traži “još radikalniju reformu koja bi bitno rasteretila djecu i povećala odgojnu funkciju škole, smanjiti broj obaveznih predmeta na pet ili šest i nesvrhovito učenje besmislenih činjenica”, “razvoj aktivnog i odgovornog građanstva kroz sustav obrazovanja” te “novu otvorenu kulturnu politiku”.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak potvrdio je za Jutarnji list kako demokršćanska tradicija ubuduće neće biti politička doktrina stranke. “Još 2003. za HSS je glasalo 300.000 birača, a onda su strankom zavladali Hrg i Marijana Petir, nakon čega smo ostali na 35.000 glasova.

Toliko o tezama kako HSS treba imati bazu među konzervativnim glasačima. Uz to, Stjepan Radić se zalagao za liberalne vrijednosti u svoje vrijeme, pravicu i zaštitu najširih slojeva hrvatskog stanovništva, a ove političke smjernice su na istom tragu, ali prilagođene životu u 21. stoljeću. Počinjemo graditi HSS koji će na idućim izborima biti puno jači nego je danas”, pojasnio je Beljak.

facebook komentari

Nastavi čitati