U Hrvatskoj se loše provode dobre preporuke

0

Republika Hrvatska je do danas uplatila preko 2,4 milijarde kuna u Europski proračun, a od fondova nije ništa povučeno.  

Od 1. srpnja 2013. otvoreno nam je 450 milijuna eura (3,5 milijardi kuna) i još u pregovorima je sastavljena financijska omotnica iz koje je proizlazilo da će Republika Hrvatska do kraja 2013. dobiti barem predujam od 150 milijuna eura odnosno 1,1 milijardu kuna. Kraj je ožujka 2014. i još uvijek ništa od predujma jer je Europska komisija ocijenila da sustav nije spreman za rad. Revizori su ponovno bili prošli tjedan i došli su s ciljem da se dobije dozvola i predujam.

Nadamo se da će u travnju konačno sjesti sredstva koja su trebala stići još u srpnju prošle godine. Vladi to ne smeta, za njih vrijeme nije novac,  njima novac ne vrijedi više sad nego u budućnosti jer ionako nemaju projekte i ideje, a za tekuće troškove rado se zaduže i plate par milijuna kuna kamata.

Republika Hrvatska je država članica i treba sama snositi odgovornost za loš rad, ne želi Europska komisija doći u situaciju da se na nju prebacuje odgovornost za neuspjeh. Zato će dati dozvolu, ali s obzirom da sustav nije dobar svaki korak pratiti budnim okom i tražiti korekcije. Već su revidirali ugovaranje prvih projekata. Dva velika i važna infrastrukturna projekta: Vodovod i kanalizacija Osijek i željeznička pruga Dugo Selo- Križevci. Greške su pronađene i sad će se natječaji trebati ponavljati. U protivnom veći dio sredstava se vraća Europskoj uniji zbog nepravilnosti. Nije Vlada niti počela s radom, a već su moguće prve financijske korekcije zbog uočenih nepravilnosti. 34 milijuna eura je moguća financijska korekcija na projektu Dugo Selo – Križevci. 

U dubinskoj analizi Republike Hrvatske osvrnula se Europska komisija i na predstečajne nagodbe. Jedna od čestih preporuka državama članicama bila je upravo da se nagodbama pokušaju oporaviti i vratiti u tržišnu utakmicu oni vrijedni, kvalitetni i sposobni poduzetnici. Mnogi su se našli u problemima zbog domino efekta te Europska komisija savjetuje državama članicama da državnim intervencijama pomognu u zaustavljanju tog procesa.

Kod nas su problem nedorečenosti u Zakonu. Uloga države nije dovoljno dobro utvrđena jer ona sudjeluje i kao vjerovnik i kao administrator u postupku izvansudskog rješavanja sporova, upozorava Europska komisija. Postupkom bi se mogao poticati moralni hazard na način da neodrživa društva traže odgodu standardnog stečajnog postupka (u pokušaju izbjegavanja primjene prava vjerovnika na pokretanje ovršnog postupka) ili poticanjem zdravih društava da traže korekciju iznosa dugovanja.

Razlog za tu mogućnost mogao bi biti iznos potraživanja društava za restrukturiranje – riječ je o gotovo 53 milijarde kuna ili 16 posto BDP-a u razdoblju od nešto više od godine dana. Problemi s učinkovitom provedbom propisa proizlaze iz još uvijek slabe sposobnosti institucija u Hrvatskoj, ali i iz nejasnoća u zakonskim definicijama zbog kojih su bile potrebne četiri izmjene u razdoblju od godine dana. Ovo je primjer kako Vlada loše provodi dobre preporuke i umjesto dobrih rezultata dovodi u puno veće probleme čitavo društvo i državu.

Rast i razvoj, uspješnost Hrvatske, moraju postati glavni prioriteti. Amaterizam i igra pokušaja i pogreški na važnim temama treba prestati. Što nam je sve potrebno? Pokretanje projekata i ubrzano korištenje bespovratnih sredstava europskih fondova; otvaranje izvora financiranja srednjim i malim poduzetnicima; organiziranje potpornih institucija (logističkih i distributivnih centara, inkubatora, centara znanja…) koje bi pomagale poduzetnicima u lakšem administriranju i pozicioniranju na tržištu; uspostavljanjem sigurnog i stabilnog zakonodavnog okvira, efikasnog pravnog sustava te vođenje stabilne fiskalne politike. Hrvatska s Vladom koja zna što i kako treba napraviti, koja ima snagu, odlučnost i iskustvo može biti uspješna država članica s visokim stopama rasta. To je bio plan za Hrvatsku nakon zatvaranja pregovora u lipnju 2011.

business.hr

facebook komentari