U Hrvatskoj se osniva banka koja – ne “pljačka”

    0

    22.4.2014., na Dan Planete zemlje, u Mimari, u dvorani multimedijalnog centra MMC u Zagrebu održan je okrugli stol pod nazivom “Načela etičnog bankarstva“ kao uvod u osnivačku skupštinu Zadruge za etično financiranje.

    Raspravljajući o načelima etičnog bankarstva na okruglom stolu, koji je organizirala Zaklada Freiedrich Ebert i Liga za inovativno bankarstvo i održivi razvoj, posjetitelji su mogli direktno dobiti odgovore na svoja pitanja.
    Ebanka_okrugli_stol_ebankaEtično bankarstvo i alternativni instrumenti financiranja su jedan od ključnih elemenata strategije razvoja Europske Unije i Hrvatske u periodu 2014.-2020. te su vezane uz cijeli niz strateških programa za borbu protiv siromaštva i nezaposlenosti, poticanja društvenih inovacija, poticanja malog i mikropoduzetništva, ruralnog i regionalnog razvoja, unapređenja socijalnih usluga i sl.
    Etične banke su banke koje nastaju unutar zajednice svojih budućih korisnika koji su ujedno i njeni suvlasnici. To po definiciji znači da one idu suprotnim putem gdje nisu inicirane od strane malobrojnih osoba i poduzeća s velikom količinom kapitala nego udruživanjem velikog broja entiteta s manjim ulozima. Takve banke su transparentne, otvorene, dobro poznaju svoje korisnike i čine s njima društvenu mrežu temeljenu na solidarnosti i povjerenju. Samim time etične banke funkcioniraju na drugi način i imaju drugačiji tip odnosa sa svojim klijentima nego komercijalne banke te su zanimljive entitetima i pojedincima koji ne mogu ostvarivati svoje potrebe kroz usluge komercijalnih banaka.
    Na okruglom stolu sudjelovali su Goran Jeras voditelj projekta ebanke, prof.dr.sc. Ivan Lovrinović ugledni stručnjak i profesor iz područja monetarne politike, međunarodnih financija i financijskih institucija i tržišta. Teo Petričević iz – CEDRA-e (Cluster za eko društvene inovacije), Dražen Šimleša, iz Zelene mreža aktivističkih grupa, Božica Peruško iz Istarskog Regionalnog zadružnog saveza te Vedrana Stecca iz Hrvatskog saveza zadruga.
    U uvodnom dijelu Blanka Smoljan iz Zaklade Friedrich Ebert i Filip Miličević iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava pozdravili su prisutne te izrazili podršku osnivanju Zadruge za etično financiranje koja za cilj ima osnivanje prve etične banke u Hrvatskoj.
    Prof.dr.sc. Ivan Lovrinović u svom predavanju osvrnuo se na temeljne postavke bankarstva te nužnost prihvaćanja ovog održivog modela financiranja koji će počivati na vrijednostima kroz koje zajednica raste i razvija se. Istaknuo je kako ekonomski i bankarski sustav trebaju biti u službi naroda te kako je isključivo profitni model neodrživ. Dosadašnja iskustva pokazuju prisutnost procesa koji imaju negativne posljedice te je samim time važno podržati inicijativu koja se vraća početnim premisama bankarstva koji treba biti podrška razvoju društva.
    Teo Petričević govorio je o primjerima stvaranja novih, drugačijih modela te je kroz model društvenog poduzetništva objasnio kako ovakav pristup ekonomiji mijenja dosadašnji način poslovanja koji nas je i doveo u gospodarsku krizu u kojoj se trenutno nalazimo. Objasnio je načela društvenog poduzetništva i što ga povezuje sa DOP-om (društveno odgovornim poslovanjem) te sa kakvim se izazovima susreće kao društveni poduzetnik, osobito kada se radi o financiranju projektnih ideja.
    Dražen Šimleša smatra da je etično bankarstvo jedan od najvažnijih naprednih ekonomskih modela, koji su nam sve više potrebni u svijetu koji, kao na pokretnoj traci, proizvodi krize. “Radi se o naprednim modelima u smislu odnosa prema ljudima, lokalnoj zajednici, okolišu. Presudno je da imamo modele koji su i financijski održivi i socijalno pravedni i odgovorni prema okolišu, a etična banka zaokružuje sva tri cilja. Stoga je potrebno etične banke staviti u kontekst širih društvenih promjena na bolje, gdje postoji široki prostor i za ovakav način poslovanja“, naglasio je Šimleša.
    Božica Peruško iz Istarskog Regionalnog zadružnog saveza dala je primjer drugacijeg modela, ali ne novog vec postojeceg, donekle zanemarenog i neshvaćenog u ovom vremenu kroz princip zadruge. Izlažući zadružna načela osvrnula se na izazove s kojima se susreće te rješenja kojima zadružno poslovanje može utjecati na promjenu ekonomije.
    Voditelj projekta etične banke Goran Jeras potaknuo je raspravu o sadašnjoj ekonomskoj krizi koja, prema njegovim riječima nije neočekivana, već se radi o jednoj od inherentnih kriza samog kapitalizma. Drugi dio izlaganja posvetio je predstavljanju drugačijeg pristup i modela koji, svaki na svoj način, preispituju temelje ekonomije kakvu poznajemo danas, naglasivši kako je cilj preslagivanje vrijednosti i načina na koji su današnja društva organizirana.
    Zaključak rasprave ponudio je Jeras osvrčući se na načela eticnog bankarstva koja oko sebe okupljaju zadružna te načela društvenog poduzetništva i društveno odgovornog poslovanja čime se rješava problem financiranja njihovog poslovanja kroz stvaranje alternativnog modela financijskog sustava namijenjenih upravo ovakvim, ali i svim drugim subjektima koji ih razumiju i žive.
    ebanka
    Ebanka bi svojim članovima-klijentima trebala osigurati najpovoljnije uvjete bankovnog poslovanja, a zbog drugačijih principa poslovanja, u odnosu na klasične komercijalne banke, klijenti bi trebali dobivati stalnu podršku u svom poslovanju.
    Etične banke u Europi imaju bilancu od 21 milijardu eura i 528 tisuća klijenata
    Iako je koncept “etične banke” u Hrvatskoj novitet, u nekim europskim zemljama takve banke postoje godinama.
    FEBEA – Europska federacija etičnih i alternativnih banaka, koja je osnovana 2001. godine u Briselu, trenutno okuplja 22 članice.
    Među članicama nalazi se 11 banaka, 6 štedno-kreditnih zadruga, 5 investicijskih društava te 3 zaklade. Njihova bilanca ukupno iznosi 21 milijardu eura, a imaju 528 tisuća klijenata. Iako se razlikuju po obliku u kojem funkcioniraju, zajednička im je transparentnost poslovanja i briga za društvenu korist od njihovih aktivnosti.
    Lokacije članica Europske federacije etičnih i alternativnih banaka (Izvor: Febea)
    Povratak izvornom bankarstvu
    Od 30-ih godina prošlog stoljeća, bankarstvo, koje je u osnovi imalo socijalnu komponentu, te funkcioniralo kroz poslovanje zalagaonica, štedionica te uzajamnih banaka, počelo je gubiti svoje izvorne etične crte.
    Time je stvorena potreba za stvaranje “etičnih banaka”, koje žele promovirati pozitivnu ulogu u prikupljanju i korištenju novca. Ovaj tip banaka ulaže u ekološku poljoprivredu, obnovljive izvore energije, neprofitni sektor te “Fair Trade”, odnosno pravednu trgovinu.
    Etične banke nastale su kao odgovor na sve veće potrebe onih koji su isključeni iz komercijalnog bankarskog sustava, kao i onih koji žele da se njihova štednja koristi na bolji način.
    Novac za kreditne aktivnosti banke dolazi od štednje klijenata, koji je stvoren u realnoj ekonomiji te se na  taj način “etične banke” vraćaju izvornoj ulozi banaka. Osim toga, ne prihvaćaju “prljavi” novac od ilegalnih aktivnosti, novac od industrije naoružanja, zagađivača okoliša, te novac upitnog porijekla.
    Osim toga, ovaj tip banaka se ne bavi špekulacijama na tržištu radi ostvarivanja kratkoročnog profita, a zarada se temelji na kamatama koje naplaćuje na plasirana sredstva. Banka mora ostvarivati određenu dobit, kako bi se osigurala održivost poslovanja banke, ali se većina dobiti reinvestira, kako bi se ostvarili društveno korisni ciljevi banke.
    S obzirom da su klijenti banke ujedno i članovi, ovakve banke su duboko ukorijenjene na području na kojem djeluju, što banci omogućuje dobro poznavanje klijenata i projekata koje financiraju.
    Za osnivanje hrvatske “etične banke” potrebno 40 milijuna kuna
    Hrvatska Ebanka planira biti financijska temelj solidarne razvojne ekonomije u zemlji koja se sastoji od mreže snažnih lokalnih zajednica, razvojno orijentiranih poduzeća i organizacija civilnog društva, koji osiguravaju uvjete za kvalitetan život ljudi, kroz procese realne ekonomije.
    Iako nam iz Ebanke nisu htjeli detaljnije komentirati realizaciju ovog projekta, pred njima je svakako zahtjevan posao.
    Naime, prema Zakonu o bankama, za osnivanje banke potrebno je osigurati kapital od 40 milijuna kuna. Osim toga, poznato je da Hrvatska narodna banka posljednjih godina nije baš bila sklona izdavanju novih bankarskih licenci, te su nove banke dolazile na tržište, uglavnom, kupnjom nekih postojećih banaka.
    Ako osnivanje Ebanke uspije i dobije licencu za obavljanje bankarskih usluga, građani će u njoj moći otvarati račune, vršiti transakcije i koristiti gotovo sve usluge koje nude i komercijalne banke. Ipak, zbog ciljeva koji etične banke žele postići, građani neće moći dobivati nenamjenske potrošačke kredite, već će biti poticani na štednju.
    Prema najavama, banka će biti usmjerena na korištenje internetskih alata, što će im već u startu donijeti znatne uštede, a za poslove koje nije moguće obaviti putem interneta, zaposlenici banke obilazit će klijente na terenu.
    Osim toga, banka neće samo osigurati novac za odabrane projekte, a nakon toga ih prepustiti tržištu, već će biti partner koji zajedno s klijentima kreira poslovni proces. To banci smanjuje rizik, a klijentu olakšava uspješnu realizaciju projekta.

    facebook komentari