U izradi zajednički udžbenik povijesti za cijelu Europu? Težak posao…

0

Povjesničari – entuzijasti koji su za cilj imali zbližavanje europskih naroda kroz povijest predvidjeli su da bi zajednička, povijesna knjiga između samo dva naroda, npr. Hrvata i Srba naišla na zid već u prvom retku prve stranice. Tako ne preostaje drugo nego složiti se s Weberom koji ovaj pokušaj naziva “kičom europskog pomirenja” u čije bi ime mnoge činjenice bile iskrivljene.

Jedna od tema Međunarodnog simpozija 120 europskih muzeja, fondacija, udruženja i obrazovnih institucija koji je održan u Berlinu bila je i potreba za izradom zajedničkog povijesnog udžbenika.

Andrzej Paczkowski, poljski povjesničar tom je prigodom izjavio: “Povijest je dovela različite narode na ista mjesta, ali sjećanja – što se tamo dogodilo – često nemaju mnogo toga zajedničkog“.

Naveo je i kako je važno prihvatiti da postoje drugačije interpretacije zajedničke povijesti.

 Povjesničar Martin Weber se baš i ne slaže sa svojim kolegom po struci i kaže:

“Takva knjiga bi prijetila da potpadne pod kič europskog pomirenja, odnosno da, u ime kompromisa, prešuti neke značajne činjenice koje se ne bi svidjele svima.”

Weber, inače ravnatelj Saveznog instituta za kulturu i povijest Nijemaca u istočnoj Europi, dodaje da je razmjena mišljenja o europskim vrijednostima neophodna, a za obrazovne institucije to podrazumijeva samo nezavisna istraživanja.

Njegov kolega Wolf Kaiser dodaje da se samo tako mogu rušiti „mitovi stvoreni iz političkih pobuda“.

 O ovoj temi oglasila se i Vesna Teršelič koja je rekla kako se “ne opire samo politika rušenju nacionalnih mitova i suočavanju s novijom prošlošću te da ni društva bivše Jugoslavije nisu spremna pogledati otvoreno u devedesete godine. Zato je međunarodna pomoć neophodna muzejima, memorijalnim centrima kao i nevladinim organizacijama kojima kultura sjećanja spada u opis posla”.

Koliko je uistinu moguće stvoriti povijesnu knjigu kojom bi bili zadovoljni svi europski narodi i tko će sudjelovati u njenoj izradi, na simpoziju nije rečeno.

 Za portal Dnevno, svoje je stavove o zajedničkom povijesnom udžbeniku iznio zagrebački povjesničar Nikica Barić s Hrvatskog instituta za povijest i autor knjige “Ustaše na Jadranu”:

 – Prvo što mi pada na pamet je da je riječ o zgodnoj ideji koja je svakako zanimljiva, ali apsolutno nije nužna. Osim toga, u Europi imate stotine povijesnih, debelih knjiga po 500 i više stranica pa mi nije jasno na koji način se to misli izvesti, odnosno, kako u jedan udžbenik koji, naročito ako je školski i zasigurno neće biti na pretjerano puno stranica, staviti sve ključne povijesne podatke. Pretpostavljam da je upravo to dio uređivačke politike. Na taj način će u knjigu stati samo općepoznati i općeprihvaćeni povijesni detalji koji neće nikome zasmetati jer svako dublje zadiranje u povijest dovelo bi do rasprava i nesuglasica. Ne znam, ne vidim neki pretjerani smisao, smatram da je Europa iznjedrila sjajne povijesne knjige različitih autora s različitim interpretacijama i pristupima. Imamo već gotove, ispisane knjige… samo ih treba čitati – rekao je Nikica Barić.

Za zaključiti je da ideja o zajedničkom udžbeniku graniči s utopijom i teško da će se moći ostvariti. Povjesničari – entuzijasti koji su za cilj imali zbližavanje europskih naroda kroz povijest predvidjeli su da bi zajednička, povijesna knjiga između samo dva naroda, npr. Hrvata i Srba naišla na zid već u prvom retku prve stranice. Tako ne preostaje drugo nego složiti se s Weberom koji ovaj pokušaj naziva “kičom europskog pomirenja” u čije bi ime mnoge činjenice bile iskrivljene.

Podjednako misli i povjesničar Josip Jurčević:

– Načelno nisam nikad protiv ideja kojima je dobra namjera. Koliko sam shvatio, cilj ovog udžbenika je na neki način “pomirba” europskih naroda koji su opterećani prošlošću. No, ne trebamo zaboraviti u kojem vremenu živimo. Pitam se ipak, tko će pisati tu knjigu, koji je pravi cilj, što se time uistinu hoće? Po mome mišljenju, ovdje su upleteni politički interesi i nije da mi je nevažno kakvu će povijest učiti djeca. Teško je to izvedivo jer mi u Hrvatskoj imamo desetak povijesnih, školskih udžbenika, nikako da se izrodi jedan cjelovit koji bi zadovoljio kriterije svih. Ne znam, nisam ni za ni protiv…

facebook komentari