odlazak mladih2Samo tijekom blagoslova kuća popisano je manje 3.385 Hrvata u odnosu na godinu ranije

Na prostoru Bosne i Hercegovine živi 432.177 katolika, pokazuju zbirni podaci biskupskih ordinarijata. Uglavnom je riječ o Hrvatima, a kada se ovom broju doda i oko 10 posto Hrvata koji nisu katolici te oni koji nisu u kontaktu s mjesnim župama, procijenjeni broj Hrvata u BiH mogao bi biti blizu 500 tisuća.

Don Tomo Vukšić je objedinio sve podatke biskupskih ordinarijata i uradio cjelovitu analizu o demografskom stanju i procesima katolika u BiH od 1996. do 2013. godine, iz koje se mogu iščitati i neke zabrinjavajuće tendencije i trendovi. Iako su neki podaci, posebno iz gradskih župa nepouzdani te da se pri iznošenju brojki o nacionalnoj populaciji Hrvata treba računati i na one koji nisu katolici, alarmantno zvuči podatak da se samo u proteklih godinu dana katolička, a time i hrvatska populacija smanjila za čak 3.385 osoba. Broj katolika u ovom razdoblju smanjio se na prostoru svih biskupija, izuzev banjalučke, gdje je zabilježeno neznatno povećanje. Zanimljivo je i indikativno da je nakon ratne devastacije i raseljeništva, u prvim poslijeratnim godinama bilježen porast broja katolika pa je tako 2003. godine prema crkvenoj evidenciji u BiH bilo 464.821 vjernik. No, ubrzo dolazi do negativnog trenda pa je do kraja 2013. godine, taj broj smanjen za čak 32.466 što je grad veličine Širokog Brijega.

I svi ostali demografski podaci ne daju razloga za optimizam. Tako je broj krštenja u poslijeratnom razdoblju smanjen za oko 50 posto, dok se broj umrlih uglavnom povećava. Uzroke curenja katolika, odnosno Hrvata iz BiH danas prvenstveno treba tražiti u ekonomskim razlozima, jer se broj smanjuje i na prostorima koji su dominatno hrvatski. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniji stalno se pojavljuju informacije o odlasku bh. Hrvata u Hrvatsku, ali i druge zemlje Unije u potrazi za poslom i egzistencijalnom sigurnošću.

Promatrano po biskupijama, u Sarajevskoj nadbiskupiji je 1997. godine evidentirano 206.504 katolika, a 2002. godine 217.921. Međutim, 2011. godine bilo je 195.522 katolika na tom prostoru. Već naredne godine taj broj se smanjio na 192.467, da bi prošle godine broj katolika u Sarajevskoj nadbiskupiji iznosio je 190.003. To znači da je samo u zadnjoj godini ova nadbiskupija ostala bez 2.464 vjernika.

Banjalučka bikupija u zadnjih godinu dana bilježi blagi rast vjernika, ali usporedni podaci s prvim poslijeratnim godinama pokazuju pad s 52.711 katolika, koliko je bilo 1999. na 35.590 prošle godine. Ova biskupija je posebno veliki gubitak pretrpjela u ratnim godinama pa je dodatno smanjenje od preko 17 tisuća vjernika ravno katastrofi.

Mostarska biskupija se smatra najvitalnijom katoličkom biskupijom u BiH, ali i ovdje je prisutan trend smanjenja broja katolika u zadnje vrijeme.

U odnosu na 1996. godinu može se govoriti o porastu za nekih 10 tisuća vjernika. No, 2006. godine je u ovoj biskupiji bilo 194.298 vjernika, a prošle godine 186.005. Preko osam tisuća katolika manje ozbiljan je razlog za zabrinutost. Trebinjska biskupija je najmalobrojnija u BiH, a u poslijeratnom razdoblju najviše vjernika imala je u razdoblju od 2005. do 2007. godine. Poslije toga dolazi trend smanjenja pa danas u ovoj biskupiji, prema podacima iz župa, ima 20.579 katolika.

Ovo su, ipak, crkveni podaci, dok će točan broj i katolika i Hrvata znati tek nakon objave službenih rezultata popisa pučanstva iz prošle godine.

Imajući u vidu preliminarne rezultate popisa, moglo bi se zaključiti da Hrvati danas čine oko 13 posto ukupne populacije u BiH.

Večernji list / Kamenjar.com

facebook komentari

  • peppermintt

    pobilo nas, raselilo dobro smo i ikako opstali
    sva odgovornost leži isključivo na prevarantskim i lopovskim političkim strukturama
    Mi smo narod koji je naučen na težak rad, vrijedni smo, sposobni ali kad vam nadobudna politika svojim neradom, rasipanjem i lopovlukom zatvara sva vrata onda se zapitaš -ma čemu ? i odeš di će se tvoje kvalitete cijeniti a rad zasluženo valorizirati.

    • Ida Galić

      Divojke moje triba se potrudit i rađat! Natalitetom se svit osvaja! Moja mater ih je rodila pet, a sestra sedam!

      • Triba dicu rađat slažem se, trebaju dica nešto i jess, znam i to da će se Bog pobrinuti za sve, ali ipak… Mladima trebaju nekakvi uvjeti.. posao , kuća, stan..

        • Ida Galić

          Tako je jedan naš Hecegovac sa puno dice govorio, kad bi ga upitali što će mu tolika dica i kako će ih prehranit: Rekao je, “Koga je bog stvorio i gaće mu je skrojio

          • Tako je! Bog ovo sve drži, da nije tako davno bi sve propalo, a neka djece.. kod mene će kobogda biti još, samo nek je zdravlja!

          • Ida Galić

            Naj veći neprijatelj nataliteta je dekadencija i lagodan način života, kakav se je uvriježio u Europi

            pa i kod nas to sv više uzima maha! Svi hoće “živjeti” i uživati sad i ovdje i to na svaki način i pod svaku cijenu ne obazirući se često na potrebe i nesreću drugih. Djeca su smetnja takvom načinu života i za to priraštaj u Europi nazaduje, pojedini narodi, među kojima je i hrvatski sve više stari, a manjak će popuniti ljudi iz Afrike i sa drugih strana svijeta, što će biti pogubno za Europu, njezinu demokraciju i način života!Eto neki naši pravaši i ne samo oni, sanjaju, da bi jednom Banja Luka mogla biti hrvatska! Ja mislim i kad bi nam je netko poklonio, bože moj pa čim bi je napunili i kakav bi to život tamo bio bez stanovnika! Da je nama očuvati i ovo što sad imamo i učvrstiti se i biti svoj na svome i ne treba nam više!!

      • peppermintt

        je ne triba se plašit dice, ona su Božji blagoslov 🙂

  • Točnije podatke imaju biskupije od ‘popisa stanovništva’. Triba rađat dicu, ali triba i ostat. A za ostanak treba kruva! Svi ma oni koji su ostali u ovoj žlibini treba dignuti spomenik!

  • Herceg-Bosna

    DA MOGU BABE RAĐAT BILO BI DICE
    A MALDI NITI OĆE A NITI ZNAJU SE BAKĆAT OKO DICE
    A NITI IMAJU MOGUĆNOSTI

    • peppermintt

      evo u nas rodila jedna prije par dana, žena je 1961.godište 🙂

    • Mladi neka rađaju, a babe neka čuvaju!