Pratite nas

U jedno deseteljeće nestalo Hrvata kao grad veličine Širokog Brijega

Objavljeno

na

odlazak mladih2Samo tijekom blagoslova kuća popisano je manje 3.385 Hrvata u odnosu na godinu ranije

Na prostoru Bosne i Hercegovine živi 432.177 katolika, pokazuju zbirni podaci biskupskih ordinarijata. Uglavnom je riječ o Hrvatima, a kada se ovom broju doda i oko 10 posto Hrvata koji nisu katolici te oni koji nisu u kontaktu s mjesnim župama, procijenjeni broj Hrvata u BiH mogao bi biti blizu 500 tisuća.

Don Tomo Vukšić je objedinio sve podatke biskupskih ordinarijata i uradio cjelovitu analizu o demografskom stanju i procesima katolika u BiH od 1996. do 2013. godine, iz koje se mogu iščitati i neke zabrinjavajuće tendencije i trendovi. Iako su neki podaci, posebno iz gradskih župa nepouzdani te da se pri iznošenju brojki o nacionalnoj populaciji Hrvata treba računati i na one koji nisu katolici, alarmantno zvuči podatak da se samo u proteklih godinu dana katolička, a time i hrvatska populacija smanjila za čak 3.385 osoba. Broj katolika u ovom razdoblju smanjio se na prostoru svih biskupija, izuzev banjalučke, gdje je zabilježeno neznatno povećanje. Zanimljivo je i indikativno da je nakon ratne devastacije i raseljeništva, u prvim poslijeratnim godinama bilježen porast broja katolika pa je tako 2003. godine prema crkvenoj evidenciji u BiH bilo 464.821 vjernik. No, ubrzo dolazi do negativnog trenda pa je do kraja 2013. godine, taj broj smanjen za čak 32.466 što je grad veličine Širokog Brijega.

I svi ostali demografski podaci ne daju razloga za optimizam. Tako je broj krštenja u poslijeratnom razdoblju smanjen za oko 50 posto, dok se broj umrlih uglavnom povećava. Uzroke curenja katolika, odnosno Hrvata iz BiH danas prvenstveno treba tražiti u ekonomskim razlozima, jer se broj smanjuje i na prostorima koji su dominatno hrvatski. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniji stalno se pojavljuju informacije o odlasku bh. Hrvata u Hrvatsku, ali i druge zemlje Unije u potrazi za poslom i egzistencijalnom sigurnošću.

Promatrano po biskupijama, u Sarajevskoj nadbiskupiji je 1997. godine evidentirano 206.504 katolika, a 2002. godine 217.921. Međutim, 2011. godine bilo je 195.522 katolika na tom prostoru. Već naredne godine taj broj se smanjio na 192.467, da bi prošle godine broj katolika u Sarajevskoj nadbiskupiji iznosio je 190.003. To znači da je samo u zadnjoj godini ova nadbiskupija ostala bez 2.464 vjernika.

Banjalučka bikupija u zadnjih godinu dana bilježi blagi rast vjernika, ali usporedni podaci s prvim poslijeratnim godinama pokazuju pad s 52.711 katolika, koliko je bilo 1999. na 35.590 prošle godine. Ova biskupija je posebno veliki gubitak pretrpjela u ratnim godinama pa je dodatno smanjenje od preko 17 tisuća vjernika ravno katastrofi.

Mostarska biskupija se smatra najvitalnijom katoličkom biskupijom u BiH, ali i ovdje je prisutan trend smanjenja broja katolika u zadnje vrijeme.

U odnosu na 1996. godinu može se govoriti o porastu za nekih 10 tisuća vjernika. No, 2006. godine je u ovoj biskupiji bilo 194.298 vjernika, a prošle godine 186.005. Preko osam tisuća katolika manje ozbiljan je razlog za zabrinutost. Trebinjska biskupija je najmalobrojnija u BiH, a u poslijeratnom razdoblju najviše vjernika imala je u razdoblju od 2005. do 2007. godine. Poslije toga dolazi trend smanjenja pa danas u ovoj biskupiji, prema podacima iz župa, ima 20.579 katolika.

Ovo su, ipak, crkveni podaci, dok će točan broj i katolika i Hrvata znati tek nakon objave službenih rezultata popisa pučanstva iz prošle godine.

Imajući u vidu preliminarne rezultate popisa, moglo bi se zaključiti da Hrvati danas čine oko 13 posto ukupne populacije u BiH.

Večernji list / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati

Kronika

Kapetan Dragan pobjesnio u sudnici: ‘Ovo je fašistički progon, pa mene je i JNA mrzila’

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, kojega optužnica Županijskog državnog odvjetništva tereti za ratne zločine nad hrvatskim vojnicima i civilima u četvrtak je iznoseći svoju obranu na splitskom Županijskom sudu odbacio krivnju za sve što mu se optužnicom stavlja na teret

Vasiljković je iznio obranu, ali nije želio odgovarati na pitanja sudskog vijeća, optužbe i obrane. Kazao je da je cijeli sudski proces ‘opsesivno fašistički progon‘, a nakon što ga je sudac Damir Romac upozorio da ne vrijeđa nastavio je da od procesa ne bi ostalo ništa ‘kada bi isključili fašizaciju Hrvatske‘.

Odbacio je tvrdnje da je ikada imao veze sa zatvorom na kninskoj tvrđavi upitavši kako netko može biti ratni zarobljenik prije rata s obzirom da je rat u Knin došao 1995.

‘Ja sam dao prijedlog da se zatvor izmjesti i napravi mokri čvor. Ne znam kome je palo napamet da me predstavi kao čuvara zatvora kada je tamo bilo toliko puno policije. Želim reći kako sam 12 godina zatvoren od čega 11 godina bez optužnice. Oduzeli su mi 12 godina života. Čak su i Alojzija Stepinca držali u kućnom pritvoru, a ja sam 12 godina u zatvoru’, kazao je Vasiljković.

U svojoj je obrani kazao i da je Glinu napustio 27. srpnja u 14 sati, a u optužnici ga se tereti da je djela počinio 30. srpnja. Istaknuo je kako je ‘komično’ sve ono što o tom slučaju pišu novine.

‘Veće su šanse da sam zapovijedao Anti Gotovini nego JNA. Pa oni su mene mrzili. Ne samo da nisam počinio ratni zločin nego se zapitajte zašto sam postao to što jesam’, rekao je Vasiljković na kraju svoje obrane.

Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije.

Na teret mu se stavlja da je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Uz to je optužen i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje.

Tijekom napada su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, opljačkana je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.

facebook komentari

Nastavi čitati