Pratite nas

‘U Kanadi svi imaju posao osim onih koji ne žele raditi’

Objavljeno

na

Radio je kao videoreporter u jednom od najtiražnijih dnevnih listova u Lijepoj našoj. No unatoč tomu, odlučio je napustiti posao te više sreće i zadovoljstva, kao i novih iskustava potražiti u dalekoj Kanadi.

kanadaSaša je 26-godišnjak, koji je diplomirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a još dok je studirao dobio je i posao blizak struci. Naime u vrlo tiražnom dnevnom listu nacionalne razine, radio je kao videoreporter. Međutim zbog nezadovoljstva te novih izazova odlučio je, zajedno sa suprugom otići putem jednog međunarodnog programa na privremeni rad u Kanadu. I nije se pokajao, mada tamo radi fizički posao, dalek od njegove struke. Kakva je iskustva skupio u nepunih godinu dana te kakva je perspektiva u često spominjanoj Kanadi, otkriva nam sam.

U Kanadi pati slobodno vrijeme, u Hrvatskoj novčanik

U vremenu kada je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nešto manje od 300 tisuća ljudi, rijetki se usuđuju napustiti posao u struci i krenuti u daleku nepoznatu zemlju, bez ikakve egzistencijalne sigurnosti. Saša se upustio u taj rizik preko programa razmjene mladih ljudi.

– Odlučio sam otići u Kanadu jer sam htio putovati i upoznati kanadsku kulturu, ali također i raditi i pri tome nešto i zaraditi. Čini se da taj pojam zarade nije nigdje u svijetu priča iz bajki, nego ipak surova realnost puna odricanja i žrtve. No da se razumijemo, u Kanadi pati slobodno vrijeme, a u Hrvatskoj ipak pati novčanik.

Došao sam preko međunarodnog programa razmjene mladih ljudi od 18-35 godina pod nazivom International Experience Canada – Working Holiday. Ovaj program je pogodan za mlade koji nemaju puno radnoga iskustva. Oni dobivaju otvorenu radnu dozvolu i mogu raditi bilo gdje u Kanadi za bilo kojega poslodavca. Isto tako, mladi državljani Kanade mogu doći putem International Experience programa u Hrvatsku, objašnjava Saša.

Dodaje i da postoji puno načina kako se može doći raditi u Kanadu, ali se o tome najbolje informirati direktno na web stranicama kanadske vlade.

‘Ovdje svi zapravo imaju posao, osim onih koji zaista ne žele raditi’

Saša je po spomenutom programu u Kanadu otišao zajedno sa suprugom. No, nisu oboje imali istu sreću s pronalaskom posla.

– Tražio sam posao u struci, ali nisam ga uspio pronaći pa se bavim soboslikarstvom, s kojim prije dolaska u Kanadu nisam imao previše iskustva. Posao je prilično opušten u smislu da baš i nema previše stresa, osim ako ne proliješ kantu uljane boje na pod u nečijoj kući. Živim u kanadskoj provinciji Alberta gdje je najtraženija radna snaga u građevinarstvu i bliskim fizički zahtjevnim zanimanjima.

Supruga se pak uspjela zaposliti u struci. Ona je završila socijalni rad i pronašla je posao u jednoj humanitarnoj organizaciji. I ovdje je dakle faktor struke presudan. Neka su zanimanja u većoj potražnji od drugih, kao i svugdje u svijetu, rekao nam je Saša.Ipak, otkrio nam je je da i da bi s jednom plaćom bilo teško izaći na kraj supruzi i njemu.- Standard života je i ovdje naravno – kako za koga. Mislim da supruga i ja ne bismo mogli živjeti samo od moje plaće. Srećom i ona ima posao pa je puno lakše. Ovdje svi zapravo imaju posao, osim onih koji zaista ne žele raditi, jasan je 26-godišnjak.Nedostaju mi kafiće i terase, ljudi, vesela druženja

Naš sugovornik nam je rekao da radne smjene u Kanadi traju od 8 do 12 sati, a minimalna satnica u provinciji Alberti gdje je on nastanjen je 9.95 kanadskih dolara (malo više od 50 kuna). Saši uskoro ističe dozvola boravka koju je dobio spomenutim programom razmjene, ali probat će na sve načine ostati u Kanadi.

– Htio bih ostati, no neće biti lako. Ovdje su mnoga zanimanja regulirana i za njih trebate imati certifikat, a bez njega ili bez iskustva teško da ćete dobiti pozitivno mišljenje tržišta rada za vašu radnu dozvolu. U posljednje vrijeme aktualne su i razne izmjene u sustavu dobivanja mišljenja tržišta rada (Labour Market Impact Assesment – LMIA) za izdavanje radnih dozvola, a s početkom 2015. godine najavljen je novi kanadski sustav za uvoz stranih radnika i njihovu imigraciju pod nazivom ‘Express Entry’.

Uglavnom sva zanimanja u Kanadi imaju svoj nacionalni klasifikacijski kod, a dijele se na skilled i unskilled, grubo prevedno vještinska i nevještinska zanimanja. Za potonja nije potrebno imati puno kvalifikacija da bi se radilo u tom poslu, pojasnio je 26-godišnjak.

Ipak uz sve beneficije koje donosi život u ovoj dalekoj i razvijenoj zemlji, nostalgiju za rodnom zemljom, teško je zatomiti.

– Nedostaju mi kafići i terase. Ovdje je sve većinom zatvoreno u sklopu šoping centara, jedino u određenim dijelovima grada, gdje se nalazi više kafića na jednom mjestu postoje terase, ali ni one nisu baš neka sreća. Nedostaju mi i naši ljudi, naša vesela druženja, kroz sjetu zaključuje Saša.

Autor: Ivan Božić/srednja.hr.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Željko Glasnović žestoko u Saboru: ‘Prošlost nije prošla’

Objavljeno

na

Objavio

U Saboru je i današnje zasjedanje započelo stankama. Govorilo se o poplavama i sanaciji, a jedan od zastupnika koji je zatražio stanku je i Željko Glasnović koji se pak osvrnuo na sasvim drugu temu. 

Žestoko je kritizirao način na koji se troši novac u Saboru poručivši:

“Rekao je jedanput Orwell ‘prošlost nije prošla’. Prošlost je i čista analitika s kojom se danas manipulira. Specijalni rat se vodi protiv Hrvatske i izvan Hrvatske. Je li Sabor predao svoje arhive tamo gdje je trebao? Je li SOA predala arhive potpisnika udbaša koji ima dosje u Beogradu? U Saboru imate dokumente gdje je dano po stotine tisuća eura tamo gdje god se pomokrio partizan. Pa neki rujanski, pariški dogovori po 80 tisuća kuna, pa deset, dvadeset dokumenata gdje su se isplaćivale stotine tisuća kuna. To su sve potpisivali neki tajnici. Pa neki koji imaju kodna imene”Degenerik” ili “Filter 57″. Istovremeno, nisu mogli isplatiti ljudima koji rade prekovremeno u Saboru”, poručio je među ostalim saborski zastupnik iz redova Nezavisnih za Hrvatsku, Željko Glasnović.

U Saboru su zatražene i stanke zbog katastrofalnih poplava u Hrvatskoj.

“Šokantan je podatak da je prijavljeno 2,3 milijarde kuna šteta, a da je u proračunu osigurano samo 20 milijuna kuna. Od 2000. do 2007. štete su bile ukupno 1,3 milijarde kuna, a ove godine imamo 2,3, a godina još nije završila. Sitniš koji je predviđen za obeštećenje građana nipošto nije dovoljan”, rekao je Ivan vilibor Sinčić iz Živog zida.

“Hajdemo razgovarati što treba činiti? Održavati poljoprivredne površine, poljoprivredne kanala i prosjeke u šumama. To se ne čini na privatnim površinama, a bome ne čini ni država. Uloga nas svih je da ublažimo ako već ne možemo spriječiti, a mi u Saboru možemo to činiti preko zakona”, rekla je Anka Mrak Taritaš iz Kluba GLAS-HSU.

“Naravno da ljudima kojima je voda ušla u kuću to nije velika utjeha, no na tom velikom projektu zaštite i obrane od poplava se radi i vjerujem da će Vlada naći rješenje”, istaknula je Marija Jelkovac iz HDZ-a.

facebook komentari

Nastavi čitati

Analiza

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Špijunski napad iz BiH: OSA prisluškivala političare iz Hrvatske i BiH

Naivno ili neoprezno, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić potvrdio je navode tjednika Nacional, ali i nekoliko svojevrsnih domaćih glasila obavještajnog i paraobavještajnog podzemlja u BiH, da su se na udaru prisluškivanja i praćenja državne Obavještajno sigurnosne agencije (OSA) našli hrvatski dužnosnici iz Hrvatske i BiH te razne kompanije.

U BiH je nastala prava konfuzija oko toga što je rečeno pa su pojedini portali čak uklanjali vijesti o tome što je Mektić rekao na upit o navodima zagrebačkog tjednika Nacional o tome da Obavještajno-sigurnosna agencija BiH vodi specijalni rat protiv Hrvatske te da nelegalno prisluškuje i špijunira hrvatske političare i poduzetnike.

Najprije su Mektiću u usta stavili da je izrijekom spomenuo dužnosnike, a nije, jednako kao i da je spomenuo Hrvatsku, a nije. Ali se iz njegova odgovora apsolutno podrazumijevalo da OSA, kojoj je na čelu pouzdanik vladajuće bošnjačke obitelji Izetbegović, Osman Mehmedagić Osmica, stoji iza praćenja gospodarstvenika i hrvatskih dužnosnika, piše Večernji list

– Sve je učinjeno sasvim legalno, legitimno i u tome nema ništa novo. Ali, sve te interese BiH, koje i nastojimo zaštititi od nelojalnih i, rekao bih, profiterskih udara, dužni smo raditi u skladu s Ustavom i zakonima BiH. Sve do čega smo došli, sve što smo saznali u čitavoj ovoj situaciji, o kojoj je pisao i portal Žurnal, o kojoj piše i Nacional, poduzimali smo u skladu sa zakonom i Ustavom ove države, štiteći ekonomski interes i ne dopuštajući podrivanje ekonomskog sustava BiH – rekao je Mektić.

A Nacional i Žurnal izvješćivali su o toma da OSA ima informacije o navodnim nelegalnim poslovima Elektroprivrede Herceg Bosne, Šuma Herceg Bosne, HT Mostara, Aluminija, Agrokora te poslovima vezanim uz korištenje vode iz Buškog jezera, koje bošnjačka politika godinama nastoji diskreditirati, umanjiti utjecaj, povezati s kriminalnim krugovima, vodstva BiH Hrvata u funkciji ostvarenja bošnjačke unitarne države.

Neimenovani bivši obavještajni dužnosnik ističe kako se Mektić, protiv kojega postoji niz prijava u Tužiteljstvu BiH, a koje u ladicama drže bošnjački tužitelji, posve razotkrio jer on ne bi smio imati nikakve operativne podatke ili znati o “tajnim operacijama”.

– Kod nas se ljude prisluškuje da bi se nekome pronašlo nešto. To je ustaljeni način rada, a to je nezakonito i neustavno. Druga stvar je da preko granice nikoga ne smijemo slušati. Postoji načelo teritorijalnosti – rekao je bivši obavještajac koji tvrdi da u posljednjem slučaju “nije narušen samo Ustav i zakoni nego je prekršeno i međunarodno pravo”.

Jedini koji u BiH može naložiti tajno praćenje i prisluškivanje jeste predsjednik Suda BiH, osim u slučaju izravne prijetnje terorističkog napada.

Na upit Sudu BiH je li izdao nalog nismo dobili odgovor. Prema sporazumu dviju država o suradnji u kaznenim stvarima, BiH je trebala izvijestiti institucije pravosuđa RH, no to, prema dostupnim podacima, nije učinjeno, što potvrđuje sumnje u legalnost prisluškivanja. Postavlja se pitanje koji je to ekonomski interes imala BiH.

– Tko je odredio te ekonomske interese? Država ih nema – rekao je sugovornik. Osim ako cilj operacije nije da se paukovom mrežom prisluškivanja gospodarstvenika s političarima, policajcima, novinarima… dođe do glavne mete – hrvatskog političkog vrha.

U Vladi jučer nisu odgovorili na pitanje o prisluškivanju OSA-e. Izvor iz Vlade samo je kratko uputio da se o svemu pita SOA-u, hrvatsku tajnu službu. Iz Agrokora poručuju da, ako je prisluškivanja bilo, to pitanje moraju rješavati druge službe.

 

Ivo Lučić: Očito postoje skupine unutar bošnjačke politike koje su instrumentizirale obavještajnu službu

facebook komentari

Nastavi čitati