Pratite nas

U Mostaru su nerede vodili narkoman i sin milijunaša

Objavljeno

na

Članovi tzv. plenuma svoj ionako nepostojeći legitimitet dodatno su diskreditirali kriminalnim zahtjevima za oslobađanje od kaznene odgovornosti počinitelja kaznenih djela 7. veljače

[dropcap]K[/dropcap]ao malo koji političar u BiH član Predsjedništva SDA i federalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan otvoreno iznosi svoj stav o pozadini nedavnih prosvjeda, zahtjevima plenumaša i odnosima u Vladi Federacije. Vrlo otvoreno govori i o odgovornosti i stanju u SDA, kao i mogućoj suradnji svoje stranke s HDZ-om BiH. No, najoštriji je u ocjeni postupaka i politike Fahrudina Radončića, čija će stranka biti jedan od glavnih rivala SDA na predstojećim izborima.

• Kako ocjenjujete nedavne prosvjede i sve ono što je uslijedilo nakon toga, uključujući smjenu četiri županijske vlade?

Prosvjedi su u početku bili opravdani, civilizirani i sukladno demokratskim standardima. Međutim, netko je iskoristio opravdano nezadovoljstvo obespravljenih radnika te njihove opravdane zahtjeve i prosvjede pretvorio u nasilje i pokušaj državnog udara. Tko je taj netko nismo znali dok se sam nije počeo javljati i svojim nas stavovima uvjeravati da je baš on taj koji stoji iza svega. Neke od četiri vlade koje su podnijele ostavke već su imale izglasano nepovjerenje, neke su mogle i trebale dati ostavke i prije ovih demonstracija. Međutim, nadam se da u procesu izbora novih vlada neće doći do povreda demokratskih principa koje samo mogu iznjedriti lošija rješenja od onih prethodnih.

• Dakle, vjerujete da u svemu ima neke političke ili druge pozadine?

Samo krajnje neupućen ili zlonamjeran čovjek može vjerovati da je sve ovo bilo spontano. Dosta ljudi je opravdano nezadovoljno, ali ti ljudi su dostojanstveno prosvjedovali i nisu palili zgrade institucija. To su uradili plaćenici. Tko ih je platio ne znam, nemam dokaze, ali pretpostavljam da ih je platio onaj koji ih brani, opravdava njihova kaznena djela i za njih traži amnestiju. Angažiranjem plaćenika sa zadatkom paljenja institucija i fizičkog rušenja poretka htjelo se izvršiti državni udar i preuzeti vlast, te izliječiti frustraciju s izbora 2010. i 2012. godine. Nose li ljudi spontano uz sebe molotovljeve koktele dok šetaju pa ih onako slučajno i spontano bace na policajce ispred zgrade županije?

Hodaju li ljudi u Sarajevu s fantomkama ili maskama na licu pa su spontano s tim fantomkama i maskama došli na demonstracije? Razgovarao sam sa nekolicinom specijalaca koji su tog 7. veljače bili na dužnosti i rekli su mi da su demonstranti, točnije kazano plaćenici, bili bolje opremljeni od policije. Je li to spontano?

Kamenje kojim su gađali policiju je bilo oštro i netipično za sarajevske parkove. Odakle im takvo kamenje? A u isto vrijeme ministar sigurnosti koji kaže da nije nadležan intervenirati, sam sebe demantira, jer ipak intervenira, ali na način da upozorava i prepada županijske ministre i ravnatelje da moraju djelovati na najvećem stupnju tolerancije, što je doprinijelo nepravodobnoj i neadekvatnoj intervenciji. Dvije osobe koje su privedene od MUP-a HNŽ-a zbog nereda u Mostaru su momci koje igrom slučaja neizravno poznajem još iz srednje škole, a jasno se vide i na fotografijama koje su objavljene na portalima. Jedan je ortodoksni narkoman, a drugi je razmaženi problematični sin roditelja milijunaša! I oni su se spontano okupili i organizirali da pomognu obespravljenim radnicima?

• Kako gledate na zahtjeve koji se pojavljuju na tzv. plenumima?

Prije svega, moram kazati da su članovi tzv. plenuma svoj ionako nepostojeći legitimitet dodatno diskreditirali kriminalnim zahtjevima za oslobađanje od kaznene odgovornosti počinitelja kaznenih djela 7. veljače. Ostali zahtjevi koji se tiču mjera za izlazak iz krize su površni i ne rješavaju bit problema. Meni kao ministru je najlakše ispoštovati zahtjeve plenuma i smanjiti troškove goriva. Vozni park u Federalnom ministarstvu kulture i sporta sastoji se od “škode superb” stare devet, “škode fabije” stare osam i passata od 10 godina.

Meni ne treba plenum pa da znam da u ovakvim vremenima nije opravdano voziti skupe službene automobile. Izlazak iz krize je mnogo složeniji nego što plenumaši misle. Izlazak je u novim investicijama i povećanju BDP-a. A što imamo danas, mjesec dana nakon aktivnosti plenuma?

Smanjenje svih pozitivnih ekonomskih pokazatelja, smanjenje potrošnje, radnje su prazne, turisti otkazuju aranžmane za BiH, tko je mislio garažu praviti odustao je, a kamoli veliki investitori kojima ne pada na pamet dolaziti i investirati u zemlju u kojoj se pali zgrada Predsjedništva i druge institucije.

Plenum je pokazao da su gori od najlošijih političara. Ponašaju se krajnje diskriminirajuće – zabranjuju prisustvo na sjednicama plenuma medijima, građanima koji su članovi stranaka, u Tuzli čak svima koji imaju veze s bilo kojom vjerom! I takvi će nas izvesti iz krize!? U Mostaru istaknuti član plenuma koji istupa u medijima kao borac za bolje sutra s posebnim osvrtom na borbu protiv nepotizma je osoba koju je otac postavio za asistenta na fakultetu gdje je otac u vrijeme postavljenja sina bio dekan. I dok je završavao fakultet, tata je bio dekan. I umjesto da ga je stid proći ulicom, on na televiziji priča o nepravdi i nepotizmu. I on poziva na prosvjede! I njemu se neko odazove svaki dan. Za ne povjerovati!

• Već na idućem parlamentarnom zasjedanju naći će se inicijativa SDA za smjenu ministra sigurnosti BiH. Smatrate li da će biti dovoljno političke potpore da ovaj prijedlog SDA bude prihvaćen?

Osobno se nadam da će konačno prevladati razum i da će taj čovjek biti smijenjen. Meni nije jasno kako netko tko je privođen 1993. zbog poticanja na državni udar može odmah nakon toga pridobiti naklonost vladajuće strukture, pa onda kad ta struktura dođe pameti i shvati s kim je imala posla dođe druga koja pravi još goru grešku pa ga postavlja za ministra, i to ni manje ni više nego sigurnosti. Ali hvala Bogu izgleda da je nakon ovih posljednjih događanja svatko shvatio o kome i o čemu se tu radi. Nadam se da će ovo biti početak legalnoga neutraliziranja političkoga utjecaja čovjeka koji je već privođen zbog poticanja na državni udar, čovjeka koji pred početak demonstracija ide kod Vučića po instrukcije, što je i sam priznao. Znam da će biti stranih diplomata i dužnosnika koji će žaliti ako spomenuti gospodin bude smijenjen. Što se tiče mene i dobrog dijela bh. javnosti, slobodno ga mogu povesti sa sobom u svoje zemlje i tamo ga – kao naturaliziranoga državljanina – postaviti za ministra, ako im je već toliko dobar i drag.

• O kakvom državnom udaru govorite?

Općepoznata je činjenica da je gospodin Radončić u vrijeme rata bio desna ruka Sefera Halilovića, zapovjednik Stožera vrhovnog zapovjedništva Armije RBiH, koji je u lipnju 1993. smijenjen i postavljen za načelnika Stožera, ali nikome nije poznato koju je dužnost službeno u Stožeru obnašao Radončić.

Halilović je smijenjen iz razloga što je neutralizirao ustavnu ulogu civilnog zapovjedništva, a nakon smjene je poticao određene postrojbe na neposlušnost novom zapovjedniku i generalno civilnoj vlasti tj. Predsjedništvu na čelu s Alijom Izetbegovićem, što je trebalo dovesti do državnog udara. U jesen 1993. nakon što su se Halilovići i Radončić vratili iz Grabovice, Radončić je priveden u pritvor zbog sumnji da je poticao na neposlušnost postrojbi s ciljem izazivanja državnog udara. O tom svjedoče i zapisnici sa saslušanja zapovjednika 9. motorizirane brigade Armije RBiH Ramiza Delalića. Iz nekih razloga, iako je bilo dosta onih koji se nisu slagali, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je u prosincu 1993. donijelo odluku da se Radončić oslobodi i da se ne vodi sudski proces protiv njega, odnosno da se amnestira od odgovornosti.

• Hoće li i kako sve ovo što se događalo oko prosvjeda utjecati na predizbornu kampanju? Koliko će neuspjeh pojedinih županijskih vlada u kojima je participirao SDA pa i federalne, ugroziti izborni rezultat SDA?

Svakako da od svog dijela odgovornosti ne bježimo. SDA je u ovom mandatnom razdoblju druga stranka po snazi, kapacitetu sudjelovanja u vlasti i sukladno tomu može snositi i odgovornost. U županijama je SDA imao dva premijera i sudjeluje samo u tri županije u vlasti. Situacija u zemlji je generalno teška i svaka stranka, pa tako i SDA, ako želi poboljšati stanje u zemlji, treba zahvaliti određenim kadrovima koji snose najveći dio odgovornosti za neke neuspjele procese i tešku situaciju. Ako SDA ne uradi ništa na tom polju smatram da bi sva ova događanja mogla negativno utjecati na izborni rezultat SDA.

• Stječe se dojam da su odnosi između SDA i SDP-a u federalnoj Vladi ponovno “normalizirani”. Kako biste ocijenili sadašnji rad Vlade, posebno imajući u vidu sve što se događalo u odnosima između ove dvije stranke?

SDP je shvatio svoju grešku zvanu Fahrudin Radončić. SDA ju je shvatio malo ranije. Ali bitno je da smo shvatili gdje smo griješili. Na taj se način stvorila pretpostavka za normalizaciju odnosa i sada Vlada FBiH funkcionira vrlo dobro.

• Vi dolazite iz županije u kojoj mnogo toga ovisi o odnosu SDA i HDZ-a BiH. Mogu li te dvije stranke riješiti ključna otvorena pitanja u Mostaru, mješovitim županijama pa i Federaciji, kako bi se relaksirali i odnosi između dva naroda?

Ne da mogu nešto učiniti, nego i moraju. A sve će ovisiti o izbornom kapacitetu. Ako SDA i HDZ ponovno dobiju povjerenje naroda smatram da trebamo iskreno pogledati u oči jedni drugima i priznati greške koje su počinjene s obje strane i na tim temeljima graditi odnose koji će doprinijeti jačanju povjerenja među narodima i građanima.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Višnja Starešina: Podmeće li OSA Hrvatima ili Hrvati Hrvatskoj?

Objavljeno

na

Objavio

Gledajući ovih dana kako hrvatsko državno vodstvo dobiva pljuske s istoka i zapada, sjevera i juga, nostalgično se prisjećam rujna 1995. godine. Zašto baš rujna 1995. godine?

Ne samo zato što je te jeseni hrvatska država, nakon proljetnog oslobodilačkog Bljeska, ljetne Oluje i kasnoljetnog Maestrala u zapadnoj BiH, djelovala samouvjereno i pobjednički. A pobjeda uz demonstraciju snage i samosvijesti uvijek daje dobar osjećaj.

Sjećam se te jeseni 1995. godine prvenstveno zbog veličine izazova i hrvatskih odgovora na njih. Tada su, naime, uz hrvatsko sudjelovanje, u ovom dijelu svijeta postavljeni temelji nove runde novog svjetskog poretka nakon okončanja hladnog rata: hrvatske su vojne pobjede bile uvod u daytonski mir, SAD je započeo svoje profiliranje kao svjetske supersile i glavnog sigurnosnog menadžera Europe, Rusiji je ponuđeno časno sudjelovanje u održavanju mira, a EU je ostalo da plati račun nakon iskazane političke i vojne nemoći.

Pobjednička taktika

U tom procesu, u koji su bili uključeni najveći igrači svjetske politike, Hrvatska je mogla najesen u Daytonu i prokockati svoje ljetne pobjede. Mogla je izgubiti, na primjer, da je predsjednik Tuđman u trenutku vojne nadmoći išao oružjem vratiti Podunavlje, da nije poslušao SAD i zaustavio vojsku pred Banjom Lukom, da je zbog bosanske Posavine napustio pregovore u Daytonu, ili da je nakon što su Srbi u Daytonu dobili Republiku Srpsku izišao iz Washingtonskog sporazuma o Federaciji BiH i zahtijevao povratak hrvatskog entiteta Herceg-Bosna…

Ali mogla je izgubiti i da je Tuđman čekao da SAD ili EU ili Rusija odrede što je hrvatski interes, da do posljednjeg trenutka nije taktizirao s realnom vojnom prijetnjom na liniji okupiranog Podunavlja, da nije inzistirao da ga integrira američki general…

Izvjesno je da su se neke stvari mogle i dogovoriti i bolje i preciznije, primjerice odredbe Washingtonskog sporazuma o bošnjačko-hrvatskoj Federaciji BiH, da ga se moglo bolje ugraditi u Daytonski sporazum… Ali to je naknadna pamet.

No ono zbog čega se ovih dana s nostalgijom sjećam te jeseni 1995. godine odnosi se prvenstveno na postojanje vlastite politike i čvrsto definiranog vlastita državnog interesa u uvjetima kada se kod nas i oko nas mijenja svijet. A (i) ujesen te 1995. godine predsjednik Tuđman je znao koji mu je strateški cilj, što je moguće postići u danom trenutku i uz koje saveznike je to moguće.

Cilj je bio: zaokružiti hrvatsku državnost mirno reintegrirajući Podunavlje, osigurati hrvatskoj politici prostor za konstitutivno sudjelovanje u budućoj političkoj konstrukciji BiH i okrenuti Hrvatsku zapadnim integracijama.

Da je u tom trenutku tadašnji hrvatski ministar obrane Gojko Šušak otišao potajno ruskom ministru obrane Pavelu Gračevu tražiti da mu osigura opstojnost hrvatskog entiteta Herceg-Bosne, ovaj bi ga vjerojatno rado primio, sve mu obećao i još ga nagradio čak i ozbiljnom pinkom na nekom računu na nekim otocima.

Ali Šušak je strateško partnerstvo (iz)gradio s američkim ministrom obrane Williamom Perryjem, koji je tražio ukidanje Herceg-Bosne. Jer je znao da bi Gračevljeva Herceg-Bosna, bez slobodne Hrvatske, bila – Herceg-Jugovina.

Dok ovih dana gledam kako Andrej Plenković i Kolinda Grabar-Kitarović na čelu hrvatske države, članice NATO-a i EU-a dobivaju pljuske s istoka, zapada, sjevera i juga, čak me i ne brinu uopće trenutačni djelitelji tih pljusaka.

Brine me i pitam se postoji li u državnom vrhu netko tko zna kud plovi ovaj brod? Nije me briga hoće li Miro Cerar doći u Zagreb. Mene brine što se nakon izlaska iz arbitražnog postupka o Piranskom zaljevu hrvatska vanjska politika cijelo vrijeme pravila kao da to više nije naš problem, pustivši Sloveniju da na vlastitoj prijevari izgradi prednost u sporu.

Pupovčev kontrolni paket

Briga me i hoće li Aleksandar Vučić doći ove jeseni u Zagreb. Mene brine što Aleksandar Vučić preko Milorada Pupovca drži kontrolni paket dionica u hrvatskoj Vladi, u trenutku kada se vodi pravi rat za novi poredak na jugoistoku Europe, u koji su uključeni i svi regionalni i najveći svjetski politički igrači, uključujući SAD, Rusiju, Njemačku, Kinu…

Ne čudi me da je pretežito bošnjačka OSA snimala hrvatske političare i poslovne ljude, kako iz BiH, tako i iz Hrvatske. Iako dobro znam da i kod sebe imaju zbilja štošta za snimiti. Iako mi izgleda kao da je iza OSA-e ovaj put bila neka mnogo veća životinja. Ista ona koja je, čini mi se, bila i iza SOA-e kad su snimljeni slovenski predstavnici kako varaju u arbitraži.

Ali ja se pitam je li istina ono što OSA kaže da je snimila? Je li istina da političko vodstvo Hrvata iz BiH, u “dealu” s hrvatskim biznismenima i političarima, ispod žita, preko energetskih aranžmana s Rusijom, vraća Hrvatsku u balkanski regionalni savez?

Očekujem da te odgovore zatraži i razjasni premijer Plenković nakon povratka iz New Yorka. A dotad se želim nadati da je OSA sve loše snimila. Ili da je dobro montirala. Da je sve to samo Izetbegovićeva podvala. A ne Čovićeva (ras)prodaja posljednjih ostataka one pobjede iz jeseni 1995., uz asistenciju hrvatskog državnog vrha.

Višnja Starešina / Slobodna Dalmacija

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Karl Erjavec očekuje pritisak EU-a zbog Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski ministar kaže da je nakon Plenkovićevog govora “svakom Slovencu jasno da je dijalog s Hrvatskom nemoguć”.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u nedjelju da očekuje jak pritisak Europske komisije (EK) na Hrvatsku nakon govora premijera Andreja Plenkovića u UN-u u kojem je optužio Sloveniju za nepoštivanje međunarodnog prava.

Plenković je u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a rekao da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom koju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Slovenski ministar kaže da je nakon Plenkovićevog govora “svakom Slovencu jasno da je dijalog s Hrvatskom nemoguć”.

“Arbitražni sporazum je bio potpisan pod okriljem EU-a. Potptredsjednik EK-a Frans Timmermans je ponudio svoju pomoć ako ne bi došlo do dogovora s Hrvatskom o implementaciji arbitražne presude. Mislim da će naš slijedeći korak biti da ga obavijestimo o tome što se u New Yorku dogodilo”, kazao je Erjavec u razgovoru za RTV Slovenija.

Dodao je da EK ima niz instrumenata kako bi države koje ne poštuju vladavinu prava uvjerila da se ponašaju drukčije.

“Znamo što EU čini u pogledu Poljske zbog pravosudne reforme koju provodi njihova vlada. EU može zamrznuti europska sredstva takvim državama. Ipak mislim da će u slučaju Hrvatske biti dovoljan i poneki oštar poziv u Zagreb”, kazao je Erjavec.

Po njegovim riječima, da bi se arbitražna presuda provela potrebna je suradnja Hrvatske, ali Slovenija “neke stvari može implementirati sama” prihvaćanjem nekih zakona u parlamentu koje je premijer Miro Cerar najavio za ovaj mjesec.

Zbog Plenkovićeva govora Cerar je u četvrtak navečer otkazao dogovoreni susret s hrvatskim premijerom u Zagrebu 27. rujna o rješavanju hrvatsko-slovenskog graničnog prijepora.

Ljubljana smatra da je arbitražna odluka konačno rješenje koje treba primijeniti, a Zagreb traži novo bilateralno rješenje spora koji dvije države opterećuje od raspada bivše Jugoslavije 1990-tih godina.

Zašto bismo zaboravili da Slovenija laže, a da je Srbija bila agresor

facebook komentari

Nastavi čitati