U poslijeratnu BiH došlo između 14 i 20 milijardi dolara donacija, nitko ne zna što je bilo s novcem

5
U zemlji u kojoj su organizirani kriminal i korupcija i beskrupulozne krađe svakodnevna pojava i sasvim normalno ponašanje najmanje se govori o možda i najvećoj poslijeratnoj malverzaciji s novcem, a to su inozemne donacije koje su došle u zemlju. Parlamentarna skupština BiH četiri puta je oformila istražno povjerenstvo za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava, čiji su članovi pokušavali utvrditi ponajprije koliko je novca došlo u BiH i kako je on utrošen. Prema riječima nekih od članova povjerenstva, u svom radu su se susretali s brojnim opstrukcijama, nisu uspijevali doći do potrebnih dokumenata, pa još uvijek niti jedno od ranijih povjerenstava nije čak uspjelo utvrditi koliko je novca došlo u zemlju. Ipak, svi se slažu kako se radi o najmanje 10 do najviše 20 milijardi dolara.Milijarde dolara
U poslijeratnu BiH došlo između 14 i 20 milijardi dolara donacija, nitko ne zna što je bilo s novcemJedino što je povjerenstvo uspjelo utvrditi jest da je zemlja dobila 3,8 milijardi eura u donacijama stranih zemalja i udruga, ali je samo 1,7 milijardi eura dokumentirano. Međutim, i sam Sefer Halilović, koji je bio na čelu tog povjerenstva, kategorički je tada kazao kako to predstavlja samo 30 posto ukupne svote donirane našoj zemlji od kraja rata.
Uz to, smatra kako je više nego jasno da je puno tog novca završilo u privatnom sektoru, ili na računima političkih stranaka, te kako zbog ugleda BiH, inozemnih poreznih obveznika i građana BiH, moramo otkriti gdje je otišao taj novac.
Mirko Okolić, koji je bio član ranijeg povjerenstva, također je tvrdio kako je teško reći koliko je donacija ušlo, odnosno u kojem iznosu, u BiH, ali se može reći približno da se barata svotama od 10 do 20 milijardi dolara. Nadalje, predsjednik prvog povjerenstva Tihomir Gligorić nebrojeno puta je ponovio kako se radi o donacijama vrijednim desetak milijardi dolara te kako nikada u našoj zemlji nije bilo političke volje da se istina istjera načistac kada su u pitanju inozemne donacije.

Kriminal i krađe
Na probleme oko krađe donatorskih sredstava upozoravali su raznorazni dužnosnici međunarodnih institucija u BiH. Tako je nekadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown kazao kako je u BiH pokradeno više od sedam milijardi maraka. Jacques Klein, američki diplomat koji je bio posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za BiH, još je 2009. godine kristalno jasno kazao kako je u BiH poslano 14 milijardi dolara donacija što je, računajući po glavi stanovnika, više nego što su Njemačka i Japan dobili nakon Drugog svjetskog rata. Sličnim podacima barataju i nevladine organizacije u našoj zemlji, pa je tako ranije Žarko Papić, ravnatelj Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI),  kazao kako je izravna pomoć za obnovu, uključujući humanitarnu pomoć, iznosila između 16 i 20 milijardi eura. Prema svemu navedenom, čini se kako je nesporno da je u BiH ušlo više od 10 milijardi dolara vrijednih donacija, a ono što je otužno jest da se niti dan-danas ne zna gdje je taj novac završio. Zbog kredibiliteta zemlje, činjenice kako nam je i dalje više nego nužna inozemna pomoć kako bismo se podigli na noge, nadajmo se kako će novi saziv Parlamentarne skupštine BiH formirati novo povjerenstvo koje će bez pritiska završiti svoj posao, iznijeti egzaktne podatke, a da će one koji su ukrali novac pravosudna tijela valjano kazniti. (Dnevni list)

pogled.ba

facebook komentari

  • peppermintt

    Di je lova !!!!????

  • sred.bosna

    Jasno je o tim donacijama pisala i naša dr Mirjana Kasapović-dio toga

    Zapadne vlade i međunarodne organizacije uložile su u pet prvih poslijeratnih godina oko 5,1 milijardu dolara u susjednu zemlju – to je najveći financijski projekt, mjeren po glavi stanovnika, u poslijeratnoj povijesti svijeta. I Svjetska banka je dodijelila pomoć koja je, mjerena po glavi stanovnika, bila veća od pomoći ijednome drugom poslijeratnom društvu. Na “rekonstrukciju Bosne” trošila se trećina ukupnoga vanjskopolitičkog proračuna SAD, ili oko 1.200 dolara po glavi stanovnika. Kako bi bile zorne razmjere te pomoći, dovoljno je navesti da je u isto vrijeme i iz istog izvora u Afriku odlazilo tri dolara po glavi stanovnika. U jednoj stručnoj analizi izrađenoj za članove Kongresa 2013. navodi se da su od 1993. do 2010. Sjedinjene Države dale oko dva bilijuna dolara pomoći, najviše u prvim poslijeratnim godinama. Kasnije se pomoć smanjivala, ali ne tako naglo kao drugim zemljama. U tri posljednje proračunske godine 2011-2013. Bosna i Hercegovina dobila je oko 110 milijuna dolara za političke i ekonomske reforme i oko 35 milijuna za vojne i sigurnosne potrebe.

    • Na što je utrošen taj novac, na administraciju? Ja nisam vidio ni centa

      • sred.bosna

        jasno je ovo zadnje – U tri posljednje proračunske godine 2011-2013. Bosna i Hercegovina dobila je oko 110 milijuna dolara za političke i ekonomske reforme i oko 35 milijuna za vojne i sigurnosne potrebe- a za ostalo nije. I ovo je samo novac od zapadnih zemalja, a ne spominje se novac od islamskih i drugih zemlja, kao ni novac od raznih udruženja, donatora po privatnoj osnovi i druga namjenska davanja

        Znači novac je uglavnom završio kod islamista i manji vrlo mali dio kod tzv hrvatskih predstavnika a RS ( niti pojedinci obični narod, niti vlasti) nije dobio niti centa ili vrlo malo ovisno o kojem se izvoru i namjeni radi.

        • peppermintt

          temeljem čega su vaše tvrdnje kako entitet rs nije sudjelovao u podjeli ovog novca ?