U povodu 20. godišnjice od uvođenja hrvatske kune

0

Hrvatska kuna je službena valuta Republike Hrvatske od 30. svibnja 1994. U uporabi je zamijenila dotadašnji hrvatski dinar.

Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, uvedena je kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske, s podjelom na 100 lipa, zamjenom za hrvatski dinar u odnosu 1:1000. Kratica za kunu je kn u platnom prometu u Hrvatskoj, a za lipu je lp. Prema normi ISO 4217, oznaka za kunu u međunarodnom prometu je HRK, a brojčana oznaka je 191.

Kovanice je dizajnirao hrvatski umjetnik Kuzma Kovačić, a novčanice Miroslav Šutej i dr. Vilko Žiljak.

[divide]

Hrvatska_kunaKuna je precijenjena, a kao nekad njemačkoj marki, građani najviše vjeruju euru. Hrvatska je do uvođenja eura, koliko god to željeli, još jako daleko. U prvom redu zbog toga što teško može zadovoljiti relativno stroge preduvjete da bi ušli u eurozonu zbog javnog duga koji premašuje 67 posto BDP-a, previsokog proračunskog deficita. Valja podsjetiti kako je u vrijeme uvođenja kune na čelu države bio Franjo Tuđman, dok je predsjednik hrvatske vlade bio Nikica Valentić. Na kraju Valentićevog premijerskog mandata – u studenome 1995. godine – hrvatski vanjski dug iznosio je pet milijardi dolara. Za usporedbu, trenutačno vanjski dug Hrvatske, prema podacima HNB-a, iznosi 72,7 milijardi dolara!

Kuna je u proteklih 20 godina odigrala važnu povijesnu, društvenu i ekonomsku ulogu u nastanku i razvoju naše zemlje i njene privrede. Međutim, mnogi će ekonomisti upravo kunu ili točnije monetarnu i tečajnu politiku koju je država vodila preko HNB-a, okriviti kao jednog od krivaca za uništenje hrvatske proizvodnje. Drži se da je snažna kuna u odnosu najprije na njemačku marku, a potom na euro, pridonijela tome da je Hrvatska postala uvozno orijentirana zemlja u kojoj se “ništa ne isplati proizvoditi”. Izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta dr. sc. Željko Požega, ističe kako je dugoročno održavanje fiksnog tečaja kune dovelo do njene precijenjenosti, a precijenjenost ima za posljedicu očitu stagnaciju privredne aktivnosti i rast nezaposlenosti.

Svjedoci smo posljednjih godina učestalih rasprava o tome treba li napustiti koncept fiksnog tečajnog aranžmana kune i pri tome se, zapravo, javnost uglavnom prilično obmanjuje te se izbjegava reći prava istina. Promjene tečajnog režima išle bi u korist izvoznika, a na štetu uvoznika, u korist štediša, a na štetu dužnika, dok bi deprecija kune u Hrvatskoj vjerojatno vodila u inflaciju, jer smo jako ovisni o uvozu.

Nažalost, potencijalni problemi velikog broja dužnika u kojima bi se našli uslijed ozbiljnije promjene tečaja kune, kao i važnost njihovih glasova na izborima, a posebno financijski i politički utjecaj uvoznika, u našoj zemlji su prejaki i ne omogućavaju bilo kakvu promjenu tečajne politike kune. Sve to skupa podrazumijeva da mi ne možemo svoju makroekonomsku politiku i razvoj privrede temeljiti na izvoznoj orijentaciji i rastu konkurentnosti, a to je, u uvjetima koje imamo u našoj zemlji i jedinstvenog tržišta EU, čiji smo dio, naprosto pogubno.

Hrvatska narodna banka ipak i dalje je čvrsta u obrani tečaja kune. “Devalvacija za nas ne dolazi u obzir. Jer, naš novčani sustav bazira se već danas velikim dijelom na euru. Više od 70 posto štednje Hrvata je u eurima, većina dugoročnih kredita je u eurima, ili vezana na kretanje vrijednosti eura. Devalvacija bi dovela u opasnost financijsku stabilnost i produbila recesiju, a to si ne možemo dopustiti. A naša povijest ne pokazuje da su devalvacije korisne za naš izvoz”, kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić u intervjuu Frankfurter Allgemeine Zeitungu. Unatoč svemu, upitate li bilo koga u Hrvatskoj vjeruje li više kuni ili euru, odgovor će uvijek biti isti, što podsjeća na vremena kada su se kod kuće čuvale plavkaste novčanice od stotinu maraka umjesto dinara.

Ponosni smo što imamo kunu, a žalosni što smo samo sebi oduzeli funkcije nacionalnog novca

U povodu 20. godišnjice od uvođenja hrvatske kune, koja će se obilježiti 29. svibnja, ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić je za narod.hr ocijenio kako kuna ne obavlja funkciju novca. Rekao je kako je ekonomsko određenje novca da obavlja funkciju novca, a to su platežno sredstvo, mjerilo vrijednosti i sredstvo štednje.

“Novac u Hrvatskoj je platežno sredstvo, ali nije ni mjerilo vrijednosti ni sredstvo štednje. Onaj koji je trebao štititi kunu kao novac, a to su Vlada i Hrvatska narodna banka su dopustili deviznu klauzulu i štednju u stranoj valuti i time je kuna izgubila dvije velike funkcije kao novac. Tuđa valuta je počela obavljati funkcije nacionalnog novca,” rekao je Jurčić i dodao kako Hrvatska narodna banka, koja ima zadatak proizvoditi i čuvati novac u Hrvatskoj ne smije dopustiti da druge valute obavljaju funkcije nacionalnog novca.

“Posljedica je da je novac isključen kao instrument ekonomske politike ili kao katalizator. On je instrument kojim bi reguliranjem novca u skladu s gospodarstvom mogli kočiti ili pospješivati gospodarstvo.” Usporedivši ga s ljudskim tijelom, Jurčić je rekao da je gospodarstvo tijelo, a novac krvotok koje služi za razvoj tijela.

Jurčić je objasnio kako strana valuta nije hrvatska valuta, već da je to tuđi novac, te se pita čemu postoji monetarni sustav ako se financira tuđim novcem.

“Ponosni smo što imamo kunu, a žalosni što smo sami sebi oduzeli funkcije koje mora obavljati nacionalni novac, a to je prouzročilo najveće štete u hrvatskom gospodarstvu. Zaduživali smo se u stranom novcu. Država ima suverenitet koji ima monetarni suverenitet, a deviznom klauzulom smo se odrekli monetarnog suvereniteta ničim izazvani,” naveo je Jurčić.

Upitan da li bi Hrvatska trebala slijediti trendove, sada kada je članica Europske unije i prihvatiti euro kao službenu valutu, Jurčić je naveo kako ne zadovoljavamo ekonomske uvjete. Istaknuo je kako je euru snagu daje uglavnom Njemačka, dok druge zemlje poput Grčke, Španjolske i Portugala imaju problem jer euro ne obavlja funkciju novca u skladu sa strukturom njihovog gospodarstva.

Tvrdi kako je u Hrvatskoj struktura gospodarstva još udaljenija od tih, te da bi uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj trenutno bila šteta za Hrvatsku.

U slučaju eventualnog prelaska na euro, Jurčić smatra da neće biti problema što se tiče nacionalne svijesti jer da je narod podsvjesno pripremljen zbog štednje u eurima, dok se stvarala odbojnost i sumnja u kunu od istih onih koji su trebali stvarati povjerenje i prihvaćanje kune.

“To je kao da stvarate proizvod, a kupujete od konkurencije taj isti proizvod. To je čudna politika u Hrvatskoj. Za ekonomiju bi to bilo vrlo loše,” ocijenio je Jurčić i istaknuo kako bi prihvaćanje eura dovelo do konverzije gdje bi 12 kuna bio jedan euro.

“S time bi se trebalo devalvirati 30-50 posto kune, što odražava kupovnu moć Hrvatske i ostatka Europe,” zaključio je Jurčić za narod.hr.

glas-slavonije.hr/narod.hr/kamenjar.com

facebook komentari