Pratite nas

Kultura

U Rami arheolozi pronašli antičku cisternu za vodu, krstionicu…

Objavljeno

na

Projekt arheoloških istraživanja na brdu Gradac koje se nalazi između Ljubunaca i Uzdola započeo je 9. svibnja 2017. godine a voditeljica iskopnih radova, profesorica Snježana Vasilj, kazala je u izjavi za medije kako je današnjom prezentacijom završena prva faza istraživačkih radova.

Prvi iskopni radovi arheološkog nalazišta na brdu Gradac, koje datira iz prapovijesti pa sve do 5. stoljeća nove ere, službeno su prezentirani danas u nazočnosti brojnih medija i žitelja te općine.

Projekt arheoloških istraživanja na brdu Gradac koje se nalazi između Ljubunaca i Uzdola započeo je 9. svibnja 2017. godine a voditeljica iskopnih radova, profesorica Snježana Vasilj, kazala je u izjavi za medije kako je današnjom prezentacijom završena prva faza istraživačkih radova, prenosi Fena.

– Pozvali su nas stari Rimljani da svjedočimo nečemu što su nam ostavili u naslijeđe. Ovaj objekt je jedno lijepo iznenađenje, a radi se o vodospremi ili cisterni, monumentalnih gabarita. Rimljani su to vjerojatno gradili jer im je ovaj prostor bio jako važan. Za sada još uvijek ne možemo reći o čemu se izravno radilo, no sigurno je nešto što je bilo u kontekstu rimske administracije. Cisterna je impozantna, posebno zbog arhitekture koja karakterizira jer drugačije nisu mogli riješiti svod, nego s ovim lukovima i stupovima. Ono što je zanimljivo i uvijek se postavlja pitanje o ovolikoj masi vode, na ovako velikoj nadmorskoj visini, a mene zadivljuje sami način gradnje cisterne. Zidovi su ožbukani na način koji je Rim imao tada na raspolaganju, a to je živo vapno s riječnim pijeskom a zbog jačine i kompaktnosti te mase, drobili su odnosno mljeli svoju ciglu. Sloj žbuke iznosi 5 cm a ispoliran je posebnim slojem debljine od 1 cm. Cijeli pod je izniveliran, također sa istom žbukom koji se nalazi 5 cm na živoj stijeni, što je ustvari jedan stvarno zanimljiv pothvat za to vrijeme.

Istaknula je kako je građevina vrlo posebna, no kako ih je još više iznenadio spomenik koji je uzidan u temelje jednog od stupova.

– Radi se o reljefu boga Silvana, ilirskom božanstvu, koje očito na ovom području kao i na susjednim područjima bio aktualan kroz četvrto, treće, drugo i prvo stoljeće do dolaska Rimljana na ovo područje. Ne znamo kako su ga točno Iliri zvali jer o tomu na žalost nisu pisali, a “Silvan” ga nazivamo po rimskoj interpretaciji. Takvih spomenika ima još, ali evo i mi raspolažemo sada s jednim takvim spomenikom. Ono što je rijetkost jeste to da je bog “Silvan” predstavljen kao mladić s pastirskim štapom u ruci, sviralom, a kao raritet uz njega se nalazi jedna prekrasna ptica. Raritet je iz razloga što uz njega obično je prikazana koza, a često je prikazivan s kozjim nogama, ili sa rogovima na glavi. Na ovom se također nalaze rogovi no nema kozje noge, već prekrasne sandale kroz koje se vide njegovi prsti sa stopala – istaknula je Vasilj.

Načelnik općine Prozor-Rama Jozo Ivančević kazao je u izjavi za medije kako su prije svega proveli sve procedure, odnosno da su tražili i dobili odobrenje od Zavoda za arheološko istraživanje HNŽ-a, nakon čega su stupili u kontakt s profesoricom Vasilj.

– Radovi traju već tri tjedna a danas je predstavljena prva faza radova. Mi ćemo svakako nastaviti daljnja istraživanja i radove, a naravno sada je na redu struka da kaže i da svoje mišljenje, nakon čega će se vjerojatno napraviti arheološki studiji ili neki elaborat, te ćemo vidjeti daljnju proceduru. Naravno, sve to zahtijeva i novčana sredstva, a općina Prozor-Rama uključila se u prvoj fazi financiranja ovog projekta, no naravno da ćemo tražiti i od drugih fondova i zavoda da se također uključe jer kako kaže profesorica Vasilj, ovo je jedno veliko otkriće, posebno za jednu malu općinu kao što je Prozor-Rama – kazao je Ivančević.

Poručio je kako uistinu podržavaju ovaj projekt, te da će ga u cijelosti ispratiti i uvrstiti u turističke projekte, kao i druge prethodno realizirane.

Dnevnik.ba

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

NOSTALGIJA

Objavljeno

na

Objavio

Čovjek ode iz rodnoga mjesta
I gdje dođe živi u spokoju
Al nemože zaboravit nikad
Rodnu kuću i rodbinu svoju.

Kad odlazi iz svog rodnog mjesta
Da je tužan to niko ne krije
U principu svi idu za boljim
Ali opet nikom lako nije.

Kad mu neko rodni kraj spomene
Glas zadrhti a duša ga boli
Pedeseta prođe kako ode
Al ga srce i sad jako voli.

Svako mjesto od Boga je dano
I slično je drugima u biti
Rodno mjesto svima je posebno
Ne može ga ništa zamjeniti.

Nostalgija to je teška bolest
Tu lijekovi nikakvi ne vrijede
Rodni kraj se u grudima nosi
Do starosti i do kose sijede.

To je teško objasniti onom
Koji nikud odlazio nije
Kada dođeš svome rodnom kraju
Drugačije pjeva se i smije.

  Ivan Čuljak, Rovišće / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Predstavljanje knjige autorice Blanke Matković u Zagrebu

Objavljeno

na

Objavio

Knjiga „Imotska krajina u dokumentima OZN-e, UDB-e i Narodne milicije (1944.-1957.) – Likvidacije i progoni“ autorice Blanke Matković bit će predstavljena 17.10. u Zagrebu.

Promocija knjige održat će se u prostorima Tribine Grada Zagreba, na adresi Kaptol 27.

Organizator je HDP “Dr. Rudolf Horvat”, a uz voditelja Damira Ljubičića, knjigu će predstaviti Ivan Kozlica, Stipo Pilić, Magdalena Vuković i autorica Blanka Matković.

Dokumenti objavljeni u knjizi prikupljeni su između 2006. i 2011. u fondu Sekretarijata za unutrašnje poslove (SUP) za Dalmaciju koji se čuva u Državnom arhivu u Splitu i u fondu Službe državne sigurnosti (SDS) RSUP-a SRH koji se čuva u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, a većina nikada ranije nije objavljena.

Okosnicu ove zbirke dokumenata, na preko tisuću stranica, čine elaborati Narodne milicije iz 1956. i 1957. godine i to za svako selo Imotske krajine zasebno te za tri stanična područja – Imotski, Zagvozd i Cista Provo.

U knjizi se nalaze popisi nestalih 1945., 1946. i 1947. te razni popisi kojima se i ne znaju točni autori obzirom da su neki od njih bez potpisa i pečata. Dokumenti u zbirci uključuju popise likvidiranih, nestalih, suđenih, zatočenih, „narodnih neprijatelja“, „ratnih zločinaca“, iseljenika u prijeratnoj i poslijeratnoj emigraciji, osoba na izdržavanju kazne i osoba kojima je bilo oduzimano državljanstvo.

Ova zbirka dokumenata predstavlja doprinos istraživanju suvremene povijesti Imotske krajine, a brojni dokumenti, objavljeni u ovoj knjizi, po prvi puta otkrivaju stvarnu sudbinu mnogih Imoćana koji su do objavljivanja ove zbirke bili tek „nestali na Križnom putu“.

Posjetitelji će ovu knjigu moći kupiti po promotivnoj cijeni od 200 kn, a ukratko će biti predstavljena i zbirka dokumenata „Split i srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije“ autorice Blanke Matković

Glasnović: Moramo shvatit da smo svi sudionici u odlučnom boju za povijesnu istinu

facebook komentari

Nastavi čitati