Connect with us

U Rami se, kažu, ništa ne isplati“ – istina??

Published

on

Tražeći pozitivne primjere kao bisere u moru u ovom našem ramskom okruženju pronašli smo jednu zanimljivu svestranu ženu; majku, pjevačicu, čuvaricu, čobanicu, majstoricu ovčjeg sira, umjetnicu, humanitarku i velikog životnog borca. Sve je to Milica Džolan iz Varvare. Njezina obitelj bavi se ovčarstvom i proizvodnjom sira iz mišine.

„U Rami se, kažu, ništa ne isplati“ – priča nam komentirajući i navodeći izjave većeg dijela pučanstva u Rami.
Ona je primjer da to nije tako. „Kako će se isplatiti kad ne radiš ništa?“ – retorički postavlja pitanje u razgovoru koji smo proveli u planini, na Grudama, gdje čuva ovce.

Na pitanje kako ide posao sa sirom odgovara: ramrama

„Sa sirom ide odlično. Svaki dan netko pita za njega. Može se prodati bez problema. Kad netko uzme jednom, uzima svake godine i još to proširi svojim poznanicima tako da se tržište svake godine širi. Svake godine sve se više i više traži.“

Koliko godišnje proizvedete sira?

„Ne znam točno, negdje između 500 i 600 kilograma. Zavisi kako koja godina. Neki kažu da je veća zarada od sira nego od janjadi. No, moraš ti imati nekoga da ti pomaže. Ne možeš sve sam.“
Ako preračunamo iznos od zarade 600 kilograma sira, a cijena jednog kila sira iz mišine se kreće od 20 do 25 KM, dobit ćemo godišnju zaradu od 15 000 KM, što znači da jedna obitelj može taj iznos rasporediti kao plaću svaki mjesec od 1 250 KM što je daleko više od jedne prosječne plaće u BiH. No, ostaje još zarada od prodaje ovaca i janjaca. Cijena jednog janjeta je oko 200 KM. Ako je broj janjadi 100, zarada od prodaje prelazi preko 20 000 KM. Godišnja zarada od sira i janjadi bila bi oko 35 000 KM. Istina da je mnogima ovaj posao jako težak i da mnogi bježe od njega, no godišnji iznos zarade od 35 000 KM je jako privlačan. Ovaj iznos podijeljen na tri člana ove obitelji sasvim je dovoljan za tri mjesečne plaće tijekom godine i to u iznosu od 1 166 KM.

Može li se živjeti od sira i ovaca?

„A slušaj, ako ćeš se dobro zauzeti, možeš živjeti od toga, ako nećeš- ništa. Ako išta radiš, isplati se nešto. Ako sjediš, nema ništa. Ne možeš se ničem nadati. Imati samo kravu u kući imaš dobit oko 500 KM mjesečno; sir, mlijeko, kiselina, kajmak, mlaćanica, meso.“ Ova obitelj ljeto provodi na Grudama zbog lakše ispaše ovcama, a zimi silaze u polje, u Varvaru. Ovo je pravo obiteljsko gospodarstvo u kojem rade otac, majka i sin. Iako unajme radnika za čuvanje ipak je na njima sve. „Neće radnik na sve misliti. Moraš sam dosta toga jer se osjećaš odgovornim. To je tvoje i više se brineš za to. Prava gospoda radi, ne prave se gazde“ – veli nam Milica. Kad dođe koševina, zaposle čobana. U tom periodu glavno je čuvanje i oko toga brigu vodi čoban, a njih troje brine se za kosidbu kako bi se na vrijeme pripremilo sijeno za zimu.
Prema riječima Milice Rama je od Boga dana za ovčarstvo. Samo je treba čuvati.

Njoj nije teško čuvati ovce. To je, veli, samo omladini dosadno. Vrijeme čuvajući provodi tako što sluša radio, plete, hekla, čita, moli Boga. I vrijeme joj prođe za tren. Netko od ljudi naiđe pa poteče i razgovor.
„Malo razgledaš, malo meditiraš, diviš se prirodi. Ja inače uživam u prirodi. Meni je svako drvo zanimljivo. A onaj tko zna pričati sa stablom ne treba mu psihijatar“ – govori nam Milica.Prihod od ovaca i sira skoro je glavnini izvor financijske dobiti od koje živi njihova četveročlana obitelj. Uspiju financirati i studiranje kćerke.„Sin je završio elektrotehničku školu, ali nema posla. Da ide na neki posao irgetovati, ima kod svoje kuće irget. A kad čobana nema jedan dan čuvam ja, drugi muž, treći sin tako da nikome ne dosadi niti dodije.“ Ova ramska majka nema vremena glavu razbijati o nepravdi koja vlada u svim segmentima našeg društva. Okrenula se onom iskonskom u čovjeku; prirodi i plodu rada svojih žuljavih ruku poštujući druge i pomažući gdje god stigne. Kad bi više bilo takvih ljudi koji u trudu i znoju jedu plod svojih ruku, onih koji su korektni, koji marljivo i odgovorno obavljaju svoj posao ne šteteći drugima, svijet bi bio puno ljepši i bolji, a ljudi radeći sretniji i zadovoljniji – jer ako nekoga želiš uništiti ne daj mu da radi.

U razgovoru s ovom jednom sasvim običnom ženom uživali smo u blagodatima prirode, napunili se hrabrošću, energijom i optimizmom, te nadom da još uvijek negdje na ovoj kugli zemaljskoj postoji čovjek, a napose je ohrabrujuća činjenica da se i u Rami može od vlastitog rada živjeti.Obitelji želimo svako dobro, a svi vi koji želite kupiti sir rezervirajte na vrijeme željene kilograme ramskog sira iz mišine.

Izvor: Božana Nikolić/rama-prozor.info

Blidinje.NET

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

SDP: Nećemo dići ruke za Zakon o braniteljima

Published

on

By

Premda je saborski Odbor za ratne veterane prije mjesec dana jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima, zastupnici iz redova SDP-a za njega neće glasovati.

U najvećoj opozicijskoj stranci proteklih su mjeseci radili na stručnoj analizi zakona te su, kako kažu, uočili cijeli niz nelogičnosti, pa i nepravilnosti vezano uz brojne odredbe budućeg zakona koji bi se idućeg tjedna trebao naći u saborskim klupama na drugom čitanju, uskoro i na izglasavanju. Osnovne zamjerke, sažete u nekoliko ključnih kritičnih točaka, za Večernji list iznosi Franko Vidović, jedan od istaknutijih hrvatskih branitelja iz redova SDP-a.

Koliko je nezaposlenih?

S obzirom na to da su se nakon izvjesnog vremena promijenile potrebe, pa i starosna dob populacije, dobro je da se počelo s izradom zakona, premda mislim da se to moglo regulirati i izmjenama i dopunama postojećeg. No, kada je već pred nama, treba reći da se prijedlogom zakona broj branitelja povećava, dok se istodobno Registar branitelja zatvara. Evo, 25 godina nakon rata mi nalazimo nove branitelje i to će povećati populaciju za 100, možda i 150 tisuća ljudi. Sada ih je 505 tisuća, a na ovaj način taj će broj otići u nebesa, što će se negativno odraziti i na državni proračun RH – upozorava Franko Vidović.

Nadalje, podsjeća na riječi ministra Medveda kojima je najavio naknade za oko 82 tisuće nezaposlenih hrvatskih branitelja.

– Ako svi ti branitelji prime naknadu za nezaposlene kao što je predviđeno, u tu ćemo svrhu potrošiti milijardu i pol do dvije milijarde kuna više nego što to ministar prezentira u javnosti. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo “samo” 19 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja! Doista ne znam odakle ministru tolika brojka, očito veliča lik i djelo te želi napuhati sposobnosti Plenkovićeve Vlade – kaže Franko Vidović.

Potom je istaknuo da pozdravlja mogućnost da branitelji mogu raditi nakon što odu u mirovinu jer u stvarnosti dobar dio njih i radi “na razne načine pa je u redu da se to na koncu i legalizira”.

U rangu nacionalne izdaje

No, ne pozdravljam uvjete pod kojima ovaj prijedlog zakona to nudi: bez odbijanja i jedne kune od mirovine, branitelj će primati i mirovinu i plaću. Nijedan drugi građanin nema takvu mogućnost i zato bi bilo pošteno da se skine određeni postotak od mirovine, deset posto, što bi bilo primjerenije u odnosu na druge građane, osobito umirovljenike iz sektora rada – kaže.

Ostvare li se ovakve prognoze, iz SDP-a upozoravaju na uzročno-posljedični pad mirovinskog sustava, što bi ugrozilo milijun građana a to je onda, poručuju, u rangu nacionalne izdaje.

Renata Rašović/večernji.hr

facebook komentari

Continue Reading