Pratite nas

Naši u svijetu

U SAD-u započelo potpuno preuzimanje kontrole nad hranom i doslovno svim resursima

Objavljeno

na

[quote]Još u ožujku 2012. godine predsjednik Barack Obama potpisao je izvršni zakon ‘Nacionalna obrana – resursi pripravnosti’ koji uza sve ostalo, daje federalnoj vladi autoritet nad bilo kojim resursom ili infrastrukturnim elementom u SAD-u, te da ona kao takva ima mogućnost posjedovanja svih resursa i njihove direktne kontrole.[/quote]

Prema novom nalogu, u budućnosti će najveće američke agencije imati sposobnost da iskoriste, zaplijene ili re-namijene resurse, materijale, usluge i sadržaje koje smatraju potrebnim – što znači da će imati pristup zalihama vode, velikim farmama, skladištima energije, ali i bilo kojem drugom resursu od nacionalne važnosti – pa čak do privatnog vlasništva i svega što ono uključuje.

Agencije preuzimaju potpunu kontrolu

[dropcap]J[/dropcap]e li mogućnost oduzimanja nečijeg privatnog vlasništva u bilo kojem trenutku zapravo potvrda doktrine kojom se bavi Obamina administracija? Postoji li mogućnost da zbog ovakvog načina djelovanja američkih agencija građani napokon progledaju i priznaju si da su žrtve totalitarne politike koja postaje sve izravnija?

Još u ožujku 2012. godine predsjednik Barack Obama potpisao je izvršni zakon ‘Nacionalna obrana – resursi pripravnosti’ koji uza sve ostalo, daje federalnoj vladi autoritet nad bilo kojim resursom ili infrastrukturnim elementom u SAD-u, te da ona kao takva ima mogućnost posjedovanja svih resursa i njihove direktne kontrole. Ovaj izvršni zakon daje potpunu kontrolu nad resursima u SAD-u ovim agencijama: Ministarstvu domovinske sigurnosti (Department of Homeland Security), Ministarstvu obrane (Department of Defense), Odjelu za poljoprivredu (Department of Agriculture), Odjelu za rad (Department of Labor), itd. Prema trenutno važećem zakonu, svaka od ovih agencija ima pravo regulirati količinu hrane i svih zaliha koje se nalaze u posjedu građana.

‘Vraćanje javnog reda’

Na koji način je moguće oduzeti građanima njihove zalihe hrane i ostalih potrepština? Američki radijski voditelj Alex Jones ističe kako je moguće primijeniti tehniku ‘vraćanja javnog reda’. U ime ‘vraćanja javnog reda’ predsjednik države može poslati vojsku na ulice koja će na taj način regulirati količinu hrane i ostalih zaliha jer djelovanje pri ovakvoj akciji nema ograničenje. Još 1950. godine u Aktu nacionalne i ratne obrane donesena je odredba koja govori kako nagomilavanje bilo čega može biti zabranjeno.

Pasus 2072

‘Kako bi se spriječilo nagomilavanje, ni jedna osoba ne smije akumulirati više nego što premašuje razumne zahtjeve poslovne, osobne ili domaće potrošnje ili u svrhu preprodaje po cijenama većim od tržišnih cijena, materijala koji su imenovani od strane predsjednika, kao rijetki materijali ili materijali za struju koji bi bili ugroženi ovakvim akumulacijama…’

Prema ovom zakonu, predsjednik Obama može narediti koje materijale (sirovine – hrana, voda, itd.) je zabranjeno nagomilavati u svom domu, osobno ili poslovno. Na taj način, Predsjednik jednostavno može narediti količinu tjedne zalihe hrane (i drugih potrepština na listi), a sve što je iznad te zalihe ‘prelazi razumne zahtjeve osobne potrošnje’ i poslati vojsku kako bi zaplijenila.

FEMA kampovi se slažu u priču

Legalno otimanje onoga što pripada građanima dobiva smisao, ako ga povežemo sa svrhom FEMA kampova. Ovi posebno osmišljeni kampovi za krizne situacije imaju primarni cilj zaštiti civilno stanovništo od potresa, požara, uragana, poplava, virusnih pandemija, terorističkih napada… Isto tako, Savezna agencija za upravljanje hitnim slučajevima (FEMA) može u bilo kojem trenutku kriznog stanja zaplijeniti privatnu imovinu, mobilizirati i rukovoditi vojnim i policijskim strukturama, rukovoditi evakuacijama i smještajem civila. Neki od ovih kampova koji se nalaze diljem SAD-a mogu primiti od nekoliko desetaka tisuća ljudi pa do nekoliko milijuna – a sve u svrhu zaštite ljudi. Koliko je moguće vjerovati u ispravnost ovakvoga djela kraj zabrane i oduzimanja vlastite zalihe hrane i vode, baš kao i činjenicu da se FEMA kampovi, osim u SAD-u i drugim dijelovima svijeta nalaze i u BIH?

dnevno.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati