U Sarajevu otvorena kulturna manifestacija u čast prosvjetitelja fra Didaka Buntića

3

Kulturna manifestacija “Didakovi dani” u čast prosvjetitelja fra Didaka Buntića otvorena je sinoć u Sarajevu.

Manifestaciju je otvorio predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda.

”Drago mi je da se manifestacija otvara u Sarajevu, jer je djelo fra Didaka kao humaniste i spasitelja ljudi veliko” kazao je Bevanda za Agenciju Fena.

Inicijator ove manifestacije fra Marinko Šekuta istaknuo je da je fra Buntić inspirator za sadašnje vrijeme, jer nije djelovao samo na svom području, odnosno svećenstvu, veće je bio “uz narod”.

fra-didak-sa-gladnom-djecom”On je osjetio potrebe naroda i kao vizionar je znao kako doći do rješenja. Buntić je također bio i čovjek koji se angažirao, pomagao je ljudima u gospodarstvu i spašavao je djecu od gladi i to djecu svih nacija i vjeroispovijesti” istaknuo je Šekuta.

Naglasio je da je Buntić danas potreban BiH, jer se na njega trebaju ugledati svi, i svećenici i političari.

U sklopu ove manifestacije, prikazan je i dokumentarni film “Didak” koji je režirao Mario Vasilj Totin.

Fra Didak Buntić rođen je u Paoči kod Čitluka 1871. godine. Uz nastavničko djelovanje na Franjevačkoj gimnaziji, pokreće akciju opismenjavanja naroda te postaje ravnatelj širokobriješke gimnazije, a potom Hercegovačke franjevačke provincije.

U godinama nezapamćene gladi u Hercegovini tijekom Prvoga svjetskog rata pokrenuo je spašavanje gladne hercegovačke djece odvođenjem u Srijem i Slavoniju.

facebook komentari

  • peppermintt

    e kakva se nevolja sručila na Hercegovinu u to vrime, 17 mjeseci nije pala kap kiše, ni travke zelene nije bilo..svećenici su spašavali narod, pisali vlastima da pomognu narodu ali…fra Didak je napravio jedino moguće..
    pisma veli…ljubim tebe Slavonijo ljubim kao oči majke, nek ti bude pjesma ova hvala naših pradjedova ..
    🙂

    • wolf

      Da velik je to covik bija,kazu da je 16000 djece spasio od gladi i odveo u Slavoniju.

      • peppermintt

        sve to svećenici imaju zapisano, fra Andrija Nikić prikuplja materijal godinama,već je objavio priličan broja radova na tu temu, svaka župa ima zapisano tko je gdi i kada otišao tko je umro od gladi i nevolje ma sve, to je naša baština 🙂