Pratite nas

U srednjoj Bosni manje 60.000 ljudi nego 1991.

Objavljeno

na

Manje je čak 24.000 Hrvata. Najveći egzodus zbog rata zabilježen u Bugojnu i Travniku

 Kako pristižu podaci o broju pučanstva, koji su i svojevrsna procjena stanja sve dok službena Agencija za statistiku ne objavi službene brojke, obradili smo brojke uz potporu hrvatskih timova i analitičara koji su pratili popis pučanstva u Srednjobosanskoj županiji. Ova županija, iako je vjerojatno preživjela jedno od najtragičnijih razdoblja proteklog rata, pokazuje ipak vitalnost.

Jajce, Travnik…

Prije rata na popisu pučanstva provedenom na području današnje Srednjobosanske županije, koja je uključivala općine Travnik, Kiseljak, Kreševo, Fojnicu, Busovaču, Vitez, Novi Travnik, Bugojno, Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce i novouspostavljenu općinu Dobretići, bilo je 337.010 stanovnika. Po podacima koji su službeni, tada je na tome području živjelo 127.165 Hrvata. Dvadeset dvije godine kasnije na tome podeučju je registrirano ukupno 273.149 osoba, od čega oko 103.000 Hrvata. Najveći pad doživjele su hrvatske zajednice u Bugojnu i Travniku, a jedini rast broja pučanstva bilježe tek Kiseljak, Vitez i Dobretići. 
Po podacima koji su do sada prikupljeni i obrađeni najveći pad u ukupnoj populaciji dogodio se u općini Jajce. U ovoj općini je čak po dostavljenim i obrađenim podacima oko 15.000 stanovnika manje nego 1991. godine. Od prijeratnih 45.000 danas je tek 30.000. U toj općini Hrvata je oko 15.000. 
Po dostupnim podacima slijedi Bugojno. Tamo je 13.000 stanovnika manje nego što je to bilo 1991. godine od ukupno 46.889 stanovnika. Nakon 22 godine u Bugojnu je popisano, u razdoblju od 1. do 15. listopada, domicilnog stanovništva 34.559, što predstavlja tek 73 posto prijeratnog broja. Danas je, međutim, samo 4500 Hrvata, dok je tamo prije rata bilo 16.031 Hrvata. U Travniku je manje 12.500 stanovnika nego 1991. godine kada je popis pokazao da je bilo više od 70.000 ljudi. Po procjenama timova koji su pratili popis, oko 11.000 Hrvata manje je na popisu 2013. godine.

Vitez pozitivan

Naime, u županijskome središtu, Hrvata je po popisu 1991. bilo 26.118, a ta se brojka danas kreće oko 15.000. 
Ovaj popis pučanstva pokazao je da je hrvatska zajednica najviše porasla u općini Vitez koji je i ekonomski najvitalniji jer se procjenjuje da je tamo danas za 2500 osoba više iz reda ovoga naroda. U Kiseljaku se smanjio broj pučanstva za čak 3000, što otpada na Srbe i Bošnjake, ali je broj Hrvata neznatno rastao. 
Najmanja općina Dobretići, nastala razdvajanjem od Skender Vakufa, danas broji oko 2300 stanovnika i tamo su Hrvati jedino u ogromnoj većini u Srednjobosanskoj županiji.

VLM

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Račan-Lončarova smrtna presuda Hrvatskoj! Hrvatska je izdajom dovedena pred smrt….

Objavljeno

na

Dezintegracijski procesi SFRJ uzrokovani su mnoštvom povijesnih, kulturoloških, gospodarskih te inih uzročnika. Rasprave o tom procesu trajati će desetljećima..

Racionalnost, konstruktivnost i umjerenost hrvatskog suverenizma zrcali se iz dokumenta pod nazivom Model konfederacije u Jugoslaviji, koji predsjedništvu Jugoslavije u listopadu 1990., predlažu Hrvatska i Slovenija.  Prijedlog je odbijen.

Nažalost, kao puno puta u povijesti hrvatske pregovaračke i opće pozicije grubo su rušene i unutar Hrvatske.

1. Prvi višestranački izbori u Hrvatskoj nakon II svjetskog rata, održani su u prvom krugu 27.travnja 1990., te u drugom krugu 6.svibnja 1990.  Na izborima je uvjerljivo pobjedio HDZ. Dotadašnja, komunistička, Račanova, Vlada,SKH-SDP, je 23. svibnja 1990. – svega osam dana prije okupljanja prvog demokratskog, višestranačkog saziva Sabora sa HDZ-ovom većinom, predala cjelokupno naoružanje hrvatske Teritorijalne obrane neprijateljski nastrojenoj JNA. Takva vrsta odluke, tijekom prijelaznog, tehničkog mandata Vlade nije dopuštena i debelo vonja veleizdajom.  Zapovjednik teritorijalne obrane bio je Ivica Račan.

 Hrvatska je tako ostala bez mogućnosti naoružavanja 273000 vojnika, bez lakog topništva minobacača,lakih oklopnih vozila,….. 

Istovremeno, slovensko rukovodstvo,  donosi zdravorazumsku i zakonitu odluku te odbija predati oružje svoje TO u ruke JNA. 

U isti izdajnički kontekst može se svrstati odluka sborskih zastupnika SKH-SDP, koji demonstrativno napuštaju sabornicu tijekom glasovanja o Deklaraciji o proglašenju suverene i samostalne Hrvatske, sukladno volji građana izraženoj na referendumu 19.svibnja 1991.

2.Vijeće sigurnosti UN, 25. rujna 1991., donosi odluku o embargu na oružje za područje SFRJ. Argumentacija te odluke temelji se na “činjenici da je Jugoslavija pozdravila namjeru VS UN-a, u pismu upućenom od njezina predstavnika i “nakon što je saslušana izjava ministra vanjskih poslova Jugoslavije”.

U arhivu UN-a, dakle, ostalo je zapisano da je Budimir Lončar, tadašnji ministar vanjskih poslova Jugoslavije, presudno utjecao da se uvede embargo na nabavu oružja, u trenutku kad je Hrvatska bila u najgoroj vojnoj situaciji.

“Svrgavanje hrvatskih neofašista” je počelo već 1. listopada. Srbija koristi embargo i šalje ultimatum RH i počinje granatirati Dubrovnik, JNA pokušava zatvoriti obruč smrti oko Vukovara. Žestoki napadi JNA i pobunjenih hrvatskih Srba te četničkih postrojbi iz Srbije istovremeno se odvijaju diljem Hrvatske. Kadijević izjavljuje “cilj JNA je svrgavanje neofašističkih hrvatskih vlasti”. Tuđman 5. listopada poziva sve građane RH na obranu. Alija izetbegović pak izjavljuje: “Zapamtite, ovo nije naš rat”. Dva zrakoplova JNA 7. listopada raketiraju Banske dvore. Sabor RH dan poslije proglašava JNA i Srbiju agresorima.

Hrvatska je izdajom dovedena pred smrt….

Ž.M. Zenga/Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

“Antife” izviždale Predsjednicu na spomen uloge katoličkih svećenika u priključenju Istre matici zemlji

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović danas je boravila u Pazinu povodom Dana Istarske županije i i 70. obljetnice Pariške konvencije

Predsjedničin je govor u Pazinu izazvao pljesak prisutnih nakon što je pozdravila ‘antifašiste’ Istre, ali i zvižduke negodovanja kad je spomenula doprinos Katoličke crkve pripajanju Istre Hrvatskoj.

Na njenu izjavu da je poseban doprinos u narodnoj borbi za slobodu dalo katoličko svećenstvo, prisutni su burno reagirali s negodovanjem. Kolindu Grabar Kitarović, međutim, zvižduci nisu smeli, nego je mirno nastavila.

Treba naglasiti da je katoličko svećenstvo predvođeno don Božom Milanovićem, objavom spomenice hrvatskog svećenstva u Istri, i na druge načine tijekom Pariške mirovne konferencije dalo ključan doprinos konačnoj međunarodnoj potvrdi Pazinskih odluka.

Jednake je zvižduke na spomen utjecaja Katoličke crkve na Istru dobio i saborski zastupnik Anton Kliman, koji se također obratio prisutnima i čestitao obljetnicu.

Bez negodovanja prisutnih nije prošao ni ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, čiji je govor također bio prekidan povremenim zvižducima.

Prošle su 74 godine od slavnih pazinskih odluka kojima su istarski narodni predstavnici potvrdili već prije izraženu odlučnost Hrvata i domoljuba svih nacionalnosti o priključenju Istre matici zemlji Hrvatskoj, izjavila je između ostalog predsjednica Republike Grabar-Kitarović.

Prošle godine imala sam čast posebno odlikovati istaknutog antifašista Ljubu Drndića, autora proglasa o 13. rujna 1943., proglasa kojim je autentično izražena volja naroda o pripadnosti Istre Hrvatskoj i ujedinjenju, kako je istaknuto, s ostalom našom hrvatskom braćom uz poklik “Živjela hrvatska Istra!”. U tom pokliku izražena je sva ljubav istarskih Hrvata prema domovini koji su, iako su od nje kroz većinu svoje prošlosti odvojeni granicama oduvijek pripadali. To domoljublje nisu mogli gušiti fašistički progoni i zločini, nego su naprotiv, potaknuli otpor tijekom kojega su kroz više od dva desetljeća borbe za slobodu i narodna prava život dali mnogi domoljubi, a mnoge su hrvatske obitelji bile prognane. U Istri su pale prve žrtve fašizma u Europi i u njoj se razvio prvi antifašistički pokret. Svaki istarski domoljub bio je antifašist, neovisno o ideološkoj pripadnosti, kazala je.

Domoljublje Istrijana istim je žarom došlo do izražaja i u Domovinskom ratu, najvećim mogućim odazivom u postrojbe Hrvatske vojske i policije, kazala je između ostalog predsjednica Republike.

Kako su se Boris Miletić i povijest kao znanost posvađali

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati