U veljači presuda o tužbama za genocid

1

Predsjednik Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Den Haagu Peter Tomka najavio je da će sud u veljači donijeti presudu po tužbama kojima se Hrvatska i Srbija međusobno optužuju za genocid u ratu 90-ih godina prošlog stoljeća, objavio je u subotu ICJ.

Najviši UN-ov sud u ožujku je saslušao svjedoke i dokaze hrvatske tužbe protiv Srbije za genocid nad Hrvatima u ratu od 1991. do 1995., kao i za protutužbu Srbije za genocid nad Srbima u vojno-redarstvenoj akciji “Oluji” u ljeto 1995.

“Suci trenutno razmatraju slučaj i u postupku su izrade presude koja bi trebala biti donesena u veljači”, rekao je Tomka u petak pred Općom skupštinom UN-a.

Dvije države međusobno se tuže za kršenje UN-ove Konvencije o kažnjavanju i sprečavanju genocida, najozbiljnijeg i najteže dokazivog zločina po međunarodnom pravu.

Hrvatska je tužbu ICJ-u podnijela 1999., a Srbija je protutužbom odgovorila 2010.

Zagreb tvrdi da su bivša JNA i paravojne postrojbe pod kontrolom Beograda počinili genocid etničkim čišćenjem Hrvata, odnosno raseljavanjem, ubojstvom 10.572 osoba, zlostavljanjem, bespravnim zatočenjima više od 7.000 ljudi po logorima i uništavanjem njihove imovine.

Od Srbije traži kažnjavanje počinitelja genocida koji su pod njezinom jurisdikcijom, istinu o nestalim hrvatskim državljanima, povrat kulturnih dobara otetih u tom razdoblju te naknadu štete Hrvatskoj i pojedincima.

Beograd se u protutužbi usredotočio na vojno-redarstvenu akciju “Oluju” 1995. kad je, po tumačenju Srbije, s prostora Hrvatske etnički očišćeno 250.000 Srba.

I Srbija od Hrvatske zahtijeva da kazni počinitelje genocida, nadoknadi štetu hrvatskim Srbima, stvori uvjete za povratak i život izbjeglih Srba te da ukine nacionalne blagdane – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.

Do sudskog epiloga 15-godišnjeg spora pred ICJ-em došlo je jer se Hrvatska i Srbija nisu uspjele dogovoriti oko povlačenja tužbi. Na ponudu iz Srbije Zagreb nije pristao, smatrajući da Beograd nije u cijelosti odgovorio na ključna pitanja zaostala iz rata – sudbinu nestalih, povrat opljačkane imovine i suđenja protiv počinitelja ratnih zločina.

Presuda ICJ-a je obvezujuća, konačna i bez prava na žalbu. Ako jedna od strana u sporu smatra da druga nije poštovala odredbe presude može se žaliti Vijeću sigurnosti UN-a, koje ima mogućnost poduzeti mjere protiv države prekršiteljice.

Hrvatska tužba za genocid druga je takva tužba u povijesti suda osnovanog 1945., nakon što je i BiH 1993. tužila SR Jugoslaviju za kršenje Konvencije iz 1948.

ICJ je 2007. presudio da je u Srebrenici počinjen genocid, ali ne i da je službeni Beograd za njega odgovoran.

M.M.

facebook komentari

  • peppermintt

    Uopće nema dvojbi kakva presuda mora biit, bezuvjetno u korist Hrvatske
    Srbija je odgovorna i kriva za agresiju, razaranja, genocid nad Hrvatima a samim tim i za stradanja svojih sunarodnika u oslobodilačkoj akciji Oluja.