Ubojstva u Titovo ime: Istražuje se još 13 slučajeva ubojstava hrvatskih emigranata

0

Njemački tužitelji istražuju još 13 slučajeva ubojstava hrvatskih emigranata u Njemačkoj za vrijeme Jugoslavije, najvažnija je novost koju otkriva dokumentarac Philipa Grülla i Franka Hofmanna ‘Ubojstvo u Titovo ime’

O ubojstvima koje je počinila jugoslavenska tajna služba, prikazan na prvom programu njemačke javne televizije ARD u terminu iza ponoći 1. listopada.Dakle, pred njemačkim pravosuđem bi moglo doći do raščišćavanja i drugih ubojstava osim ubojstva Stjepana Đurekovića 28. srpnja 1983. godine, za koje se terete Josip Perković i Zdravko Mustač, kojima suđenje u Münchenu počinje 17. listopada. Međutim, Perković, kaže njegov odvjetnik Anto Nobilo, ne može biti optužen ni za što drugo osim Đurekovića, jer je tako precizirano pri Perkovićevu izručenju.

Zanimljiv je i detalj dokumentarca koji prikazuje Roberta Zagajskog, sina ubijenog emigranta Đure Zagajskog, kako prati dolazak zrakoplova iz Zagreba u kojem je u Njemačku dopremljen Perković i kaže: ovo je prekrasno, a autori se pitaju ima li Perković veze sa smrću njegova oca. Nobilo kaže i da će njemačke Perkovićeve odvjetnice razmotriti ima li elemenata za tužbu zbog nekih navoda u filmu.

Dvostruki agent Milan Dorič: Nitko nevin nije ubijen

Autori su otkrili i zajedno s Robertom Zagajskim posjetili dvostrukog agenta Milana Doriča, koji je radio i za Jugoslaviju i za Njemačku i koji je bio zadužen i za Zagajskog i za Đurekovića. – Teško mi je to reći, jer je sin ovdje, ali nitko nevin nije ubijen – kaže u kameru agent poznat po nadimku Hanzi. Autori navode da su neke hrvatske emigrantske organizacije imale planove bombaškim napadima prestrašiti turiste na Jadranskoj obali, te sve stavljaju u politički kontekst u kojem je Tito bio u dobrim odnosima i Willyjem Brandtom, a Jugoslavija je trebala zapadu kao saveznik u hladnom ratu sa Sovjetskim savezom.

Emigracija je, pak, bila dijelom vezana za ustaški pokret, pa je 2. svjetski rat na neki način nastavljen na tlu Njemačke, ali u svemu tome, kažu autori, jugoslavenske vlasti nisu razlikovale fašističke od demokratskih namjera emigranata. Autori su pokušali dobiti izjave hrvatskog predsjednika i premijera, ali su odbijeni, nakon dugog čekanja. Izjavu je dao Josip Perković, koji kaže kako nema nikakve veze s ubijanjem emigranata. Autori navode kako je moguće da je riječ o želji vlasti da zaštiti Perkovića koji ima kompromitirajuće informacije o hrvatskoj političkoj eliti. – Od sedamdesetih godina, otkad radim, nisam nikad upotrijebio kompromitirajuće podatke, a hoću li morati, ne znam – rekao je Perković.

Dokumentarac ‘Ubojstvo u Titovo’ ime možete pogledati OVDJE.

[ad id=”40551″]

facebook komentari