Pratite nas

Najave

Ubojstva u Titovo ime: Istražuje se još 13 slučajeva ubojstava hrvatskih emigranata

Objavljeno

na

Njemački tužitelji istražuju još 13 slučajeva ubojstava hrvatskih emigranata u Njemačkoj za vrijeme Jugoslavije, najvažnija je novost koju otkriva dokumentarac Philipa Grülla i Franka Hofmanna ‘Ubojstvo u Titovo ime’

O ubojstvima koje je počinila jugoslavenska tajna služba, prikazan na prvom programu njemačke javne televizije ARD u terminu iza ponoći 1. listopada.Dakle, pred njemačkim pravosuđem bi moglo doći do raščišćavanja i drugih ubojstava osim ubojstva Stjepana Đurekovića 28. srpnja 1983. godine, za koje se terete Josip Perković i Zdravko Mustač, kojima suđenje u Münchenu počinje 17. listopada. Međutim, Perković, kaže njegov odvjetnik Anto Nobilo, ne može biti optužen ni za što drugo osim Đurekovića, jer je tako precizirano pri Perkovićevu izručenju.

Zanimljiv je i detalj dokumentarca koji prikazuje Roberta Zagajskog, sina ubijenog emigranta Đure Zagajskog, kako prati dolazak zrakoplova iz Zagreba u kojem je u Njemačku dopremljen Perković i kaže: ovo je prekrasno, a autori se pitaju ima li Perković veze sa smrću njegova oca. Nobilo kaže i da će njemačke Perkovićeve odvjetnice razmotriti ima li elemenata za tužbu zbog nekih navoda u filmu.

Dvostruki agent Milan Dorič: Nitko nevin nije ubijen

Autori su otkrili i zajedno s Robertom Zagajskim posjetili dvostrukog agenta Milana Doriča, koji je radio i za Jugoslaviju i za Njemačku i koji je bio zadužen i za Zagajskog i za Đurekovića. – Teško mi je to reći, jer je sin ovdje, ali nitko nevin nije ubijen – kaže u kameru agent poznat po nadimku Hanzi. Autori navode da su neke hrvatske emigrantske organizacije imale planove bombaškim napadima prestrašiti turiste na Jadranskoj obali, te sve stavljaju u politički kontekst u kojem je Tito bio u dobrim odnosima i Willyjem Brandtom, a Jugoslavija je trebala zapadu kao saveznik u hladnom ratu sa Sovjetskim savezom.

Emigracija je, pak, bila dijelom vezana za ustaški pokret, pa je 2. svjetski rat na neki način nastavljen na tlu Njemačke, ali u svemu tome, kažu autori, jugoslavenske vlasti nisu razlikovale fašističke od demokratskih namjera emigranata. Autori su pokušali dobiti izjave hrvatskog predsjednika i premijera, ali su odbijeni, nakon dugog čekanja. Izjavu je dao Josip Perković, koji kaže kako nema nikakve veze s ubijanjem emigranata. Autori navode kako je moguće da je riječ o želji vlasti da zaštiti Perkovića koji ima kompromitirajuće informacije o hrvatskoj političkoj eliti. – Od sedamdesetih godina, otkad radim, nisam nikad upotrijebio kompromitirajuće podatke, a hoću li morati, ne znam – rekao je Perković.

Dokumentarac ‘Ubojstvo u Titovo’ ime možete pogledati OVDJE.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Predstavljanje knjige ‘Ja sam 6387’ političkog zatvorenika Davida Rojnice

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko društvo političkih zatvorenika Splitsko-dalmatinske županije i Hrvatska udruga Benedikt, u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Splitu, pozivaju na predstavljanje knjige „Ja sam 6387“ autora Jakoslava Davida Rojnice, koje će se održati u srijedu, 11. listopada 2017., s početkom u 19 sati u dvorani Pravnog fakulteta u Splitu, Domovinskog rata 8.

Rojnica piše o svom zatvaranju, istrazi, zatvorskoj bolnici i Golom otoku. Zatvoren je 25. svibnja 1978. godine i osuđen 1. studenoga na tri godine. U tim godinama prolazio je vrlo, vrlo loše. Osim batina pri isljeđivanju, u bolnici ga dr. Košuljanović liječi elektrošokom. Sudac ga osuđuje na temelju iskaza dvaju svjedoka da im je jedanput dao nekoliko brojeva lista „Nova Hrvatska“, a jednome knjigu Ive Rojnice koju je taj svjedok (prema izjavi) samo pogledao. Gladuje danima i ne želi svjedočiti ništa što bi nekoga moglo stajati zatvora.

Nakon Golog otoka i godine dana slobode, mora u JNA pa piše i o tim danima. Nedugo nakon povratka iz vojske, ženi se i opisuje stresnu situaciju kod poroda kad njegova žena dolazi u smrtnu opasnost, a težak porod ostavlja posljedice na Josipa, njegovo drugo dijete. David je građanin drugog reda sve do rata za slobodu svoje domovine.

Opisuje doprinos svog brata u ratu i nakon rata. Brat Stipe je od prvog dana u redovima specijalne policije i dva puta ranjen, jedva izvlači živu glavu.

Već gotovo dvadeset godina Rojnica je zbog nefunkcioniranja pravosuđa u financijskim poteškoćama jer je izostala realizacija pravedne sudske presude. O svemu što je prošao piše u svojoj knjizi.

Narod.hr

facebook komentari

Nastavi čitati