Pratite nas

“ujo i čedo” ljubavna priča

Objavljeno

na

Poznavali smo se iz viđenja. N. je radio u drugoj hali, drugom odjelu. Viđali smo se pod gablecom u kantini. Negdje u ljeto 81. mi je prišao, pružio mi ruku i rekao:” Dobro si ga sredio, rekao sam mu da će jednom naletit..”

Da pojasnim, odnosilo se na običnu mladalačku tučnjavu na selskom derneku, zabavi, igranki kako hoćete, gdje poslije kad vokalno instrumentalni sastav pokupi instrumente ostanu samo pijanci i par momaka koji se nadaju da će im se posrećiti baš te noći, to jutro pred zoru.

Tad se obično rješavaju neraščišćeni računi od prošle subote ili nekog zbora, zabave.
Maksimalno sam se trudio uvjeriti Radu iz sela BK da sam ozbiljan i da se ove godine ,odslužio sam vojsku, planiram ženiti, a usmjeravao sam je prilikom šetnje u mrak prema poljskom putu iza društvenog doma.

Rada me pozorno slušala ali nikako se nije dala u mrak i najviše je dopuštala da je povremeno privinem uz sebe i dobijem kratku pusu.

Moj prijatelj Darko s kojim sam se dovezao je također na osvjetljenom dijelu ceste sjedio u svom stojadinu i navatavao se s nekom Milicom.

To je obično trajalo do pred jutro kad bi se cure pokupile kući, a mi u većini slučajeva -isto.

Nisam obratio pažnju, da su u blizini mene 3-4 bećara i da se nešto kao naguravaju dok najednom nije jedan drugog gurnuo tako da se ovaj tako zateturao da je naletio na Radu i kao slučajno prolio neko piće iz čaše po njoj.
Ona se na njega otresla, dosta oštro i vidio sam da se poznaju.
Uglavnom, došlo je do dobre stare tučnjave šakama i nogama,bez igrački. Moj pajdo i ja smo ih malo natukli. Njih nekoliko, jer smo mi bili trijezni, sportaši, dok su oni bili pijani đilkoši.
Tada nije bilo mobitela i nikom nije padalo na pamet zvati miliciju, jer onda obično nadrapaju svi.

E jedan koji je imao tamne podočnjake nekoliko tjedana, bio je mlađi brat od N. koji mi se eto u kantini obratio.

Poslije smo se znali vidjeti i u prolazu pozdraviti .

Sad prelazimo na priču.

Jesen 91.magluština, prva linija, noć. Uglavnom, često sam vrijeme kratio pričajući s onima s druge strane preko radio stanice. Mi smo njih zvali Čedo, a oni nas Ujo. To vam je vjerujem, poznato.

-Uuujooo jel spavaš? prepoznajme glas Garavog, tako se predstavljao.
Garavi je uglavnom bio pristojan preko motorole, nije psovao i prijetio.
Martićevac.

Najviše smo se prepirali oko uzroka rata.

-Kojeg oćeš? ubacujem

Imali smo svi u eteru neke nadimke, ajmo reć nickove.

-Đe Plavuša ( jedna se ženskica stalno ubacivala), ako je nema ,dobar je i Drvosjek hahaha ( bio je drugi naziva al ajd zbog vas nek bude ovaj).

-Čedo jebem ti mater marš u kućicu spavat, javlja se neki Ujo
-Ujo,kolješ li štogod, pita neki martićevac
-Čedo, znaš koja je razlika između tebe i Lesi. Lesi se vraća kući a ti nećeš,
neki Ujo sa smislom za humor.
Onda mir u eteru neko vrijeme.
Onda se ja javim :Oj četnici crni vrani crni su vam došli dani..

Iznenadim se. Garavi se javi i pozove me po mom krsnom imenu, kaže da me zna i dodaje da zna gdje sam radio i kaže, ” sjećaš se ono kad si mi buraza natuko, pa smo o tome pričali u kantini, e ja sam taj”.

Zatečen sam.-Što hoćeš,pitam.
Pa kako si?
Tako smo nekoliko puta razgovarali u par dana i jednom on veli.

-Ajd ak imaš muda izađi na prugu da se nađemo, da se vidimo.
-Što jel buraz hoće još batina?-zezam

Tako smo se jedno vrijeme nadmudrivali, i shvatio sam da se on želi naći baš samnom.
Znamo da se ovo što mi brbljamo preko veze čuje i snima, pa se obratim GLAVNOME. Sutradan.
Njega baš nije bilo briga, pa veli da uradim kako hoću, da ga liknem ako budem mogao ili dovedem, svejedno.

Dogovorili smo se da se vidimo kod tog i tog kilometra na pruzi,da će on izaći na prugu kod stanice u mjestu K.i prugom doći do stupa a da ja mogu s druge strane, ako se taj dan ne bude pucalo. Inače, na tom dijelu gdje je ugovarao rendes se i nije pucalo. Mrtvi kut, ničija zemlja a i Sava dio poplavi kad poraste.
Da bih došao do dogovorenog mjesta trebam i ja preći prugom cca 300 m. , a pored je garant minirano.
Naravno, povedem sa sobom četvoricu. Snajperistu postavim tako da štajerom može skinuti bilo koga do 500 m.
Kažem mu, u trenutku kad skinem kapu s glave -pucaj. Kraj njega još jednog s dalekozorom.

Dvojicu postavim bliže da mi ( ako preživim štite odstupnicu ili me ranjenog izvuku). Moji najbolji.

Došao sam dva sata prije dogovorenog. Ne mogu vjerovati, točno u dogovoreno vrijeme vidim čovca kako izlazi na prugu. Snajperist veli; Imam ga. Pogledam kroz dalekozor i prepoznajem N.-a u uniformi teritorijalne obrane. Nema pušku. Ide pješice prema nama, staje kod jednog stupa i stoji…stoji… stoji, puši i čeka.

Malčice sam bio zabrinut i sada ovdje pred vama priznajem da sam samo zbog sujete i želje da ostavim dojam na dečke, ustao i izišao na prugu.

Ne znam, valjda želi preći na našu stranu.

U bedrenoj futroli imam pištolj, iza leđa još jedan, jedan pod pazuhom i skrivene dvije bombe, ali pušku ” vlajnu” ostavljam na pruzi.

Prilazim, prepoznajem ga a i on mene. Pruža ruku a brada mu se trese. Kod sebe nema nikakvo vidljivo oružje. Glas mu podrhtava i očito ga je strah ali do kostiju.
-Jesi sam, pitam.- Da, a ti?… Šutim malo, kratko. – Jebiga nisam,velim.
Sad si na križu snajpera i ako dođe do frke prvi padaš.

Iz džepa hlača izvadim pljosku s viskijem, otvorim i otpijem malo pa ga ponudim. Uzme i potegne. Kaže;-nisam ni ja došo praznih ruku.. i ispod bluze izvadi staklenu litru sa šljivovicom,otvori otpije dobrano i pruži meni.
Naravno prihvatim.

Sad ga pitam o čemu se radi a on predloži da sjednemo na kolosjek.
Pristanem, ali tako da on sjedi na jednom kolosjeku a ja nasuprot, da bi ostao na nišanu snajpera.
Pita me da li poznajem tog i tog iz sela odmah preko Save. Poznajem. E on je oženio njegovu kćerku. Imaju sina 3 godine. On će me svaku večer čekati odmah preko vode nasuprot njihove kuće čija svjetla kad dođe na obalu preko polja može vidjeti. Mogu li nekako da ih čamcem prebacim preko Save, on će mi platiti koliko tražim.
Pa ti oženi Mužicu ( Srbi u mom kraju Hrvatice zovu Mužice ili Šokice), pokušavam se našaliti a on slegne ramenima.

Priča, otišla ona s malim u posjetu svojima i taman sutradan ovi njegovi postavili barikade pred Siskom, zapucalo se i nije se mogla vratiti.

A što ako ona neće, pitam ga. Ma hoće sigurno samo ne može. Hoće znam.
-Kako znaš da hoće?
-Pa znam, znam.

Onda se otvori…

Meni bez nje i malog nema života. Volim je više nego sebe. Pa zar ne vidiš gdje sam sada. Ti me eto (krsno ime) sada možeš ubiti, raditi samnom što hoćeš. Nadam se da si čovjek kakvog sam poznavao. Sve je u tvojim rukama. Suze.

Vjerujte dragi kolege, nije baš lijepo gledati u čovjeka od 35 godina kako mu suze cure dok vas gleda a lice mu se ne grči, tj. ne plače.

Kažem mu -dobro. Učinit ću to, ako ona bude htijela. On vadi neke marke , smotuljak (DM) i pruža mi.
Pravim se da ne vidim, ustajem.

-Ovako, kažem, čekaj me od danas svaku noć između 1 sat poslije ponoći do zore na obali preko vode nasuprot njihove kuće.

Kad primjetiš čamac, vidiš ili čuješ zasvijetli par puta baterijom ili kresni upaljačem da ne veslam bezveze.

Još smo malo utanačili dogovor.

O politici ili ratu ni jedne riječi nismo spomenuli. Pozdravili se i razišli. Pokupio sam dečke i udaljili smo se. Viski smo iz pljoske popili a inzistirao je da ponesem rakiju, kaže da je njegova, ćaća pekao, najbolja što ima.

Katica i Saša.

Sutradan uvečer sam otišao kod tih ljudi. Poznajemo se površno.

Veli stara, mati od Katice kako ova svaki dan plače i da to više nije za trpit.

Razgovarali smo dugo i opširno i ona se odmah počela pakovati da idemo odmah.
Objasnio sam joj da to nije tako jednostavno. Stari se nudi da ide s nama da vidi zeta, ali mu velim da to nije pametno jer ako se kakvo sranje dogodi, bolje da sam sam.
Saša je spavao kako se i pristoji.

Snimio sam na obali nekoliko čamaca, ni jedan zaključan.

Oko pola dva poslije ponoći, uzeo sam njenu torbu a ona Sašu, prešli smo preko ceste i spustili se na obalu.

Kad smo sjeli u čamac udario sam dva puta veslom o vodu, onako malo kao kad se riba baci iz vode. Na drugoj strani se upali baterija koju kroz rijetku izmaglicu vidim.

Kad sam prišao na desetak metara do suprotne obale, ubacim metak u cijev da se čuje i pitam . N. jesi sam. Tiho, ali da se čuje. ( Ono čisto da zna da su ipak njegova žena i dijete samnom).

-Ma sam sam, sam.

Pristanem čamcem. On uhvati naprijed za lanac i navuče ga na obalu toliko jako da ga je skoro nasukao.

Pomognem Katici da izađe a ja iznesem malog koji je sve vrijeme utopljen spavao.

Taj susret. Taj susret i tu sreću Katice i N.-a je teško opisati. Ti zagrljaji, to ljubljenje. Taj plač.

Gledam ih i mislim se…. sad moraju kroz polja i šumu proći do pruge oko 1 Km, pa još oko 2 do njegove kuće. Nije baš prva linija, tu nema straža, ali valjda će imati sreće kad se toliko vole.

N. mi prilazi i pruža smotuljak s markama; hvala ti do Boga.
Spremi novce, kažem, ovo se ne radi zbog novaca.

Pozdravimo se. Oni u mrak i žbunje. Ja preko vode u čamcu.

Dolazim kod staraca. Stari i ja do zore razgovaramo, pijuckamo i poslije se pozdravimo.

N., Katica i Saša su dočekali Oluju, pa onda u Srbiji i bombardiranje NATO-a, pa su se negdje s Kosova vratili svojoj kući. Poslije sam doznao da su njega njegovi uhapsili tri dana poslije , da se ukupno 3 mj. povlačio po zatvorima u tzv. Krajini i da je išao čak u Beograd na ispitivanje. Tukli su ga i sl., ali su ga na kraju pustili. Katicu su također ispitivali nekoliko puta kao da ona neki Q. zna ili ima za reći.

Saša se isto oženio s jednom ” Mužicom” s kojom je jedan moj išao u osnovnu školu i neki dan su krstili dijete.

Bili smo svi na tim krstitcima. Ono, rado viđeni gosti.

Nadam se da ste uživali u priči, ljubavnoj priči, ne ratnoj.

Ja sam svoju volio i danas je jako volim, ali ne bih toliko riskirao kao N.
Ja bih po svoju sam otišao, toliko bih riskirao i vjerovatno bi sve prošlo dobro, ali baš ovo što je N. učinio.
To ja zovem Ljubav.

drvosjek

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Angela Merkel: Nadali smo se boljem rezultatu, ali još smo najjači

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka socijaldemokratska stranka (SPD) je nakon najgoreg izbornog rezultata u poslijeratnoj povijesti u nedjelju isključila mogućnost nastavka tzv. velike koalicije s demokršćanima i najavila odlazak u oporbu, dok izbornu pobjednicu Angelu Merkel očekuje mukotrpno sastavljanje vladajuće koalicije.

“Naravno da smo se nadali malo boljem rezultatu. Međutim, ne smijemo zaboraviti da smo upravo priveli kraju veliki izazov u zakonodavstvu, tako da sam sretna što smo dostigli strateške ciljeve naše kampanje. Mi smo najjača stranka, imamo mandat da formiramo novu vladu i ne može biti formirana koalicijska vlada protiv nas”, poručila je Merkel nakon objavljivanja rezultata izlaznih anketa, prenosi Reuters.

Merkel je rekla da ulazak AfD u parlament predstavlja izazov i da neće žuriti da formira novu vladu.

“Vratit ćemo natrag birače od AfD-a uz dobru politiku”, rekla je Merkel pristalicama po objavljivanju rezultata izlaznih anketa.

Alternativa za Njemačku (AfD) koja ulazi u parlament s između 13 i 13,5 posto glasova obećala je da će “promijeniti zemlju”.

“Promijenit ćemo ovu zemlju. Ići ćemo u lov na gospođu Merkel. Vratit ćemo našu zemlju”, rekao je Aleksander Gauland, supredsjednik stranke AfD, dok je u sjedištu stranke bilo veliko slavlje.

Javnosti se obratio i predsjednik SPD-a Martin Schulz.

“Danas navečer završava naša koalicija s Unijom CDU/CSU. Ja ću kao predsjednik SPD-a voditi oporbu u Bundestagu”, najavio je predsjednik SPD-a Martin Schulz obraćajući se okupljenima u stranačkom stožeru u Berlinu nakon objavljivanja prvih rezultata po kojima su socijaldemokrati pretrpjeli težak poraz i s 20,2 posto ostvarili najgori poslijeratni rezultat.

“Potpuno je jasno da je ovaj rezultat jasan signal birača da smo mi sada oporbena stranka”, rekao je Schulz i time potvrdio prijašnje izjave nekih čelnika stranke o odlasku SPD-a u oporbu.

“SPD neće voditi nikakve koalicijske pregovore. To je u potpunosti isključeno”, rekao je predsjednik zastupničkog kluba socijaldemokrata u Bundestagu Thomas Oppermann.

On je objasnio da će kao najjača stranka oporbe predstavljati “utvrdu demokracije” u svjetlu činjenice da je s 13,5 posto u parlament ušla  Alternativa za Njemačku (AfD).

“Ulazak AfD-a je povijesni rez preko kojeg niti jedan demokrat ne može samo tako prijeći”, rekao je Schulz.

Uniji CDU/CSU s kancelarkom Angelom Merkel predstoje pregovori o sastavljanju koalicije. Nakon odluke SPD-a o odlasku u oporbu politički je još jedino moguća koalicija sa strankom Zeleni i liberalima iz FDP-a.

Ovakva konstelacija je od lipnja ove godine na vlasti u saveznoj pokrajini Schleswig Holstein.

Očekuje se da bi sastavljanje tzv. Jamajka koalicije (nazvane tako zbog boja stranaka, crne, žute i zelene) bilo mukotrpno zbog velikih razlika u političkim programima pojedinih stranaka. To posebice vrijedi za razlike između Kršćansko-socijalne unije (CSU) koja slovi za konzervativniji dio Unije i stranke Zeleni koja ne mnogim područjima zastupa suprotne interese od bavarskog CSU-a.

Velimir Bujanec: Čestitamo AfD-u na povijesnom uspjehu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Povijesni dan za Kurde: Kurdi na sjeveru Iraka danas izlaze na referendum o neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

Za Kurde je danas povijesni dan: Kurdi na sjeveru Iraka danas izlaze na referendum o neovisnosti.

Zato nad glavom svakog Kurda visi i misao: hoće li ovaj ponedjeljak biti početak ostvarenja njihova stoljetnog sna o stvaranju kurdske države ili početak novih krvavih sukoba.

Unatoč tome što su SAD i europske zemlje upozorili vlast Kurdistana da odustane od referenduma, Kurdi su odlučni provesti ga. Zato rastu strahovi od izbijanja sukoba u kojem bi Kurdi za neprijatelje mogli imati iračku saveznu vojsku i šijitske snage, ali i Tursku, Iran i sirijske provladine snage.

Šef iranskog Visokog vijeća za nacionalnu sigurnost Ali Shamhani upozorio je da će Iran, u slučaju provedbe kurdskog referenduma, s Iračkim Kurdistanom kao autonomnom regijom raskinuti sve sporazume koji se tiču međusobne granice te će zatvoriti granice, piše Hassan Haidar Diab / Večernji list

Također je najavio iransku vojnu intervenciju ako rezultat kurdskog referenduma bude negativno utjecao na sigurnost sjeverozapadnog Irana (naseljenog Kurdima). Iran neće dopustiti stvaranje “druge izraelske države“. No najoštriji je bio turski predsjednik Erdoğan koji tvrdi da referendum ugrožava i tursku nacionalnu sigurnost. – Korak prema neovisnosti na sjeveru Iraka greška je i prijetnja teritorijalnom integritetu Iraka i nacionalnoj sigurnosti Turske, što smo mi uvijek branili i nastavit ćemo braniti – kazao je Erdoğan koji smatra da “referendum nikome nije u interesu”.

Unatoč tome da se Turska uvijek ponosila svojim dobrim odnosima s autonomnom kurdistanskom regionalnom vladom na sjeveru Iraka, čiji je lider Masud Barzani čest gost u Ankari, Turska pozorno prati svaki potez u pravcu potpune nezavisnosti te regije u strahu od stvaranje kurdske države koja bi imala aspiracija otkinuti i značajan komad njihove zemlje. Osim što je Turska zaprijetila sankcijama kurdskom sjevernom Iraku, njihove postrojbe izvele su vojne vježbe uz granicu. Više od stotinu tenkova i vojnih vozila uz podršku radara i bacača raketa stacionirano je na poljanama u blizini granice, s ciljnicima usmjerenima prema kurdskim planinama. Turski parlament odobrio je ulazak svojih snaga u Irak u slučaju proglašenja neovisnosti Kurdistana.

Vlada u Bagdadu pak boji se da bi referendum mogao podijeliti zemlju i izazvati širi regionalni sukob. Irački premijer Haider al-Abadi poduzet će sve mjere protiv referenduma u regiji Kurdistan, a ako je potrebno – upotrijebit će i vojnu silu s obzirom na to da su irački Kurdi, kojih ima oko 7,5 milijuna od 37,2 milijuna stanovnika Iraka, najavili da će referendum održati i na “spornim” područjima pod kontrolom kurdskih snaga. To su područja u pokrajinama Kirkuk, Diyala i Niniva, koja su Kurdi u borbama protiv Islamske države pripojili svojoj regiji, iako su izvan njihovih administrativnih granica.

Osim što je svijet zabrinut zbog sukoba između kurskih pešmergi i turske, a možda i iranske vojske, zabrinutost vlada i zbog sve veće vjerojatnosti izbijanja sukoba između kurdskih snaga i ostalih etničkih i vjerskih iračkih skupina koje se protive odcjepljenju Kurdistana. Protiv neovisnosti Kurdistana bezrezervno su se izjasnili i irački Turkomani i Jezidi na sjeverozapadu zemlje. Jezidi i njihove snage koje drže područje od Sinjara do sirijske granice odvojili su se od kurdskih pešmergi i ušli u neformalni savez sa šijitskim snagama koje su aktivne uz sirijsku granicu. Irački Turkomani ponovili su svoje protivljenje referendumu i pozvali sve svoje sunarodnjake da ga bojkotiraju.

Najkritičnije će biti u Kirkuku gdje je već došlo do oružanih sukoba između Iračke turkmenske fronte i kurdskih pešmerga u kojima je poginulo pet osoba. Ershad Salihi, čelnik Iračke turkmenske fronte, zaprijetio je kako neće priznati rezultate referenduma te da će se njegovi borci boriti do zadnje kapi krvi kako bi očuvali suverenitet i integritet Iraka. Međutim, ono od čega u Iraku najviše strahuju sukobi su između šijita i Kurda s obzirom na to da se protiv referenduma izjasnio i jedan od lidera šijitskih snaga u Iraku, Qais al-Khazali, koji je na čelu skupine Asa’ib Ahl Al-Haq koja broji 10 tisuća boraca. Istog je mišljenja i brigada Hezbollah i druge koje zajedno čine šijitski Hashd Al-Shaabi. On je pod izravnim zapovjedništvom premijera Haidera al-Abadija.

Oštre poruke uputio je i jedan od najutjecajnijih i najmoćnijih šijitskih klerika u Iraku, šeik Moqtada al-Sadr, kazavši kako taj referendum znači samoubojstvo za Kurde u Iraku. Kurda ukupno ima oko 40 milijuna, većina živi na Bliskom istoku, ali postoji i značajna kurdska dijaspora u Azerbajdžanu, Armeniji, Gruziji, Rusiji te u novije vrijeme u Europi i SAD-u. Kurdi predstavljaju većinu u autonomnoj regiji iračkog Kurdistana te su značajna manjina u susjednoj Turskoj, Siriji i Iranu, gdje se kurdski nacionalni pokreti bore za veću autonomiju unutar tih zemalja.

Postoje brojne legende o porijeklu Kurda. U jednoj od njih opisuju se kao potomci anđeoskih sluga kralja Solomona. Kralj Solomon poslao ih je u Europu da mu dovedu 500 lijepih djeva za njegov harem. Kad su sluge to napravili i vratili se u Izrael, kralj Solomon već je bio umro. Oni su se s djevama naselili u planine, oženili se njima, a njihovo potomstvo kasnije je postalo poznato kao kurdski narod. Kurdski nacionalizam pojavio se nakon Prvog svjetskog rata i raspada Otomanskog Carstva, koje je povijesno gledano uspješno integriralo Kurde kroz nasilnu represiju kurdskih pokreta za neovisnost. Prakticiraju više religija te kao takvi predstavljaju možda i najraznolikiji religijski narod zapadne Azije. Tradicionalno, Kurdi uzimaju velike slobode u prakticiranju vjere. Njihove religije su islam, ahl-e haqq, jazidis, zoroastrijanizam, judaizam i kršćanstvo.

Dok u svim zemljama u kojima žive Kurdi nemaju gotovo nikakav status, u Iraku već imaju gotovo sve elemente koje čine pravu državu: vlastitu izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast. S obzirom na to da je to područje još dio Iraka, takva autonomija mnogim Kurdima više nije dovoljna. Prije svega ovise o prihodima od nafte, iz nalazišta koja se nalaze na kurdskim područjima.

Bagdad je do sada ostavljao Kurdima samo 17 posto prihoda od tamošnje nafte, dok mnogi Kurdi ne razumiju zašto bi uopće dijelili bogatstvo svoje zemlje s Bagdadom. Tim više što je kurdsko područje uz granicu s Turskom i gospodarski mnogo naprednije i stabilnije od ostatka Iraka. Irački Kurdistan blagoslovljen je ogromnim količinama nafte. Navodno je riječ o 45 milijardi barela. No sve dosad nisu mogli kontrolirati gigantsko naftno polje u Kirkuku koje je na svom vrhuncu davalo više od 650.000 barela nafte dnevno. Naftu Kurdi prodaju u pola cijene.

U svemu tome značajna je i uloga Turske kroz koju kurdska nafta odlazi dalje na tržište. U Kurdistanu se ulaže u infrastrukturu, svakog dana niču nove zgrade, a trgovina cvjeta. Prije svega sa susjednom Turskom.

Kurdi se danas poistovjećuju s Izraelcima koji su prošli patnje i na kraju dobili svoju državu. Iako danas gotovo cijeli svijet upozorava na moguće posljedice referenduma, Kurdi za to ne mare. Štoviše, uvjereni su da će nova država Kurdistan biti kao i Izrael, s jakim zapadnim savezom, ali okružena neprijateljima.

facebook komentari

Nastavi čitati