Pratite nas

Ukoliko Bošnjaci i Hrvati žele razvaliti svoju FBiH… Znate već što želim reći

Objavljeno

na

Iz Bruxellesa svakodnevno čujemo kako su vrata Europske unije otvorena za Bosnu i Hercegovinu, najave o (pro)aktivnijem angažmanu EU-a u BiH, “novom pristupu”, ukratko – glasove potpore europskom putu Bosne i Hercegovine.

No, ima i onih koji potpuno drukčije misle te koji, iako nemaju nikakve veze sa “srpskim i hrvatskim lobijima”, čak otvoreno govore kako se EU treba “’okaniti ćorava posla’ i prestati nasilno držati umjetno stvorenu BiH zajedno”.

Jedan od njih je i Daniel Hannan, britanski političar, eurozastupnik Konzervativne stranke i glavni tajnik Europskih konzervativaca i reformista (ECR), skupine u Europskom parlamentu kojoj nakon izbora u svibnju predviđaju veći broj mjesta od sadašnjih 57.

Upravo Hannan je nedavno u, kod nas nezamijećenom, govoru pred Europskim parlamentom BiH nazvao “briselskim protektoratom”.

– Prije nekoliko godina sam posjetio Sarajevo gdje sam se susreo s europskim povjerenikom, odnosno visokim predstavnikom, kolonijalnim upraviteljem takoreći. I on je rekao – a mislim da je to savršena eurokratska opaska – “kritiziraju me obje strane, i Srbi i Bošnjaci. I jedni i drugi me napadaju zbog onoga što radim. To mora značiti da nešto dobro radim.” Ja sam mu odgovorio: “Ne! Ako Vas svi kritiziraju, to mi govori da sigurno nešto pogrešno radite – kazao je Hannan za Dnevni list.

On smatra kako postoji vječni jaz između demokrata i dužnosnika u Bruxellesu.

– BiH se pretvara u Europsku uniju u malom, gdje se demokratsko samoodređivanje sputava, a sve kako bi se pod svaku cijenu sačuvao ideal multinacionalne države – smatra Hannan.

Dodaje kako je to vidljivo u svakoj sferi, “počevši od plave zastave i zvjezdica kao ‘rekvizita’ koji su ‘prepisani od Bruxellesa’”.

Eurozastupnik Hannan smatra kako bi BiH mogla dostići svoju zrelost “samo ukoliko bi BiH mogla biti demokratska i ako bi ljudi mogli glasovati i ako bi se njihove odluke poštivale.

– Umjesto toga, kako bismo je pripremili za članstvo, mi BiH prvo učimo kako sputavati demokratsko samoopredjeljenje – istaknuo je Hannan. Ovaj eurozastupnik poznat je od ranije kao žestoki kritičar politike EU-a.

Najviše ga “živcira” nekonzistentnost EU-a pa tako često podsjeća na raspad bivše Jugoslavije kad je tadašnja Europska zajednica inzistirala na očuvanju bivše države.

Britanski eurozastupnik kaže kako EU, nakon raspada Jugoslavije, inzistira barem na očuvanju BiH kao male multietničke države “bez obzira željeli to njezini narodi ili ne”, što smatra pogrešnim.

– Ukoliko su nesrbi imali pravo odcijepiti se od Jugoslavije, zašto Srbi ne bi imali pravo odcijepiti se od BiH (ili zašto nisu mogli ostati u Jugoslaviji) – pita se Hannan.

Žestoko se obrušio i na bivšeg visokog predstavnika u BiH, Britanca Paddyja Ashdowna kojeg optužuje da se žestoko zalaže za stvaranje unitarne države.

– Pa narode u BiH treba pitati isto kao što se pitaju narodi na Kosovu ili Belgiji. Ako oni smatraju da su svi zajedno Bosanci…, pa sretno im bilo! Ako Srbi žele neovisnu državu ili se priključiti Srbiji, to je njihova stvar. Ukoliko Bošnjaci i Hrvati žele razvaliti svoju FBiH… Znate već što želim reći – kaže Hannan za Dnevni list.

On smatra da narode u BiH treba pitati kakvu državu žele i žele li ju uopće i tu volju naroda poštivati.
– Ukoliko se Zapadu ne sviđa naziv ‘podjela po etničkim granicama’, to se onda može nazvati ‘podjela po demokratskim granicama’. Suština je ista – kaže Hannan.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

NOSTALGIJA

Objavljeno

na

Objavio

Čovjek ode iz rodnoga mjesta
I gdje dođe živi u spokoju
Al nemože zaboravit nikad
Rodnu kuću i rodbinu svoju.

Kad odlazi iz svog rodnog mjesta
Da je tužan to niko ne krije
U principu svi idu za boljim
Ali opet nikom lako nije.

Kad mu neko rodni kraj spomene
Glas zadrhti a duša ga boli
Pedeseta prođe kako ode
Al ga srce i sad jako voli.

Svako mjesto od Boga je dano
I slično je drugima u biti
Rodno mjesto svima je posebno
Ne može ga ništa zamjeniti.

Nostalgija to je teška bolest
Tu lijekovi nikakvi ne vrijede
Rodni kraj se u grudima nosi
Do starosti i do kose sijede.

To je teško objasniti onom
Koji nikud odlazio nije
Kada dođeš svome rodnom kraju
Drugačije pjeva se i smije.

  Ivan Čuljak, Rovišće / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

Objavljeno

na

Objavio

Nova Rimčeva jurilica nosi radni naziv Concept Two ili skraćeno C2, doznaje Poslovni dnevnik. Bit će to prvo hrvatsko električno autonomno vozilo, prvi hrvatski osobni automobil koji će se proizvoditi na pokretnoj traci i općenito prvi koji će imati tvornicu u Hrvatskoj.

Gotovo će sve u njemu biti nanovo razvijeno. Rimcu je u punom smislu te riječi cilj začeti domaću auto-industriju pa će C2 homologirati za serijsku proizvodnju i  ovdje izgraditi tvornicu automobila.

Projekt je to vrijedan 128,6 milijuna kuna, a kroz IRI natječaj (“Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”) tvrtka Rimac Automobili upravo je iz EU fondova povukla bespovratno sedam milijuna eura (52,2 milijuna kuna).

Rimčev projekt C2 trenutačno je najveći R&D projekt hrvatske industrije i najveći koji je prošao cjelokupnu IRI proceduru. To su dosad uspjele ukupno 22 domaće tvrtke osiguravši si 252,4 milijuna kuna.

U sklopu tog EU natječaja, koji se vodi preko Ministarstva gospodarstva, ostalo je prostora za još pola milijarde kuna subvencija, jer je prva faza IRI-ja limitirana na 100 milijuna eura. Ali kako doznajemo od izvora s terena, vremena za ulazak u prvu fazu više nema. Ministarstvo je u petak objavilo da već ima 139 projekata koji traže 195 posto sredstava iz prve faze.

Znači, umjesto sto ima R&D projekte za gotovo 200 milijuna eura subvencija. Naši izvori nas upozoravaju da na 200 posto, ministarstvo ima obvezu privremeno zaustaviti prijave i provesti brzu evaluaciju da li su pristigli projekti toliko dobri da su sredstva iz prve faze de facto potrošena. Međutim, neslužbeno doznajemo, ministrica gospodarstva Martina Dalić ne miri se s tim scenarijem.

Od Europske komisije službeno je zatražila da joj za prvu fazu IRI natječaju dadu još novca. Željela bi prebaciti barem dio od još 100 milijuna eura predviđenih za drugu fazu IRI-ja.
No, Europska komisija zasad ne popušta. Razlog je, navodno, što su hrvatski političari u izradi Strategije pametne specijalizacije vješto zaobišli njen smisao. Umjesto specijalizacije, odnosno da precizno odgovore u kojim točno industrijama žele da Hrvatska u budućnosti postane igrač na svjetskoj razini, oni su širili definicije industrija do besmisla.

Na taj su način otvorili vrata EU subvencija većini domaćih industrija kojima su prije sami dijelili državne subvencije.

RH mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije     

Komisija je zato, navodno, posljednjih mjeseci upozoravala Vladu da prije druge faze IRI-ja mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije. Priča se da EK ne želi ulaziti u to koje će industrije biti izabrane, ali traži da ih se preciznije definira u odnosu na trenutačne: “agro-food”, “bio-economy”, “energy and sustainable environment”, “transport and mobility” te “health and quality of life”. Sve te industrije imaju malo veze s prethodno napravljenom Industrijskom strategijom te su njihovi nazivi rezultat oštrih lobističkih ratova.

Koliko su ti ratovi bili žestoki najbolje ukazuje podatak da su s popisa ključnih strateških industrija u Strategiji pametne specijalizacije ispali neki od glavnih generatora radnih mjesta i izvoza: ICT i KET (tehnologije i inženjerstva). Ove dvije potonje zadržane su isključivo ako se njihovi predstavnici uspiju dogovoriti sa starom gardom. I dok iz Ministarstva gospodarstva nismo primili komentar, u industriji su bili vrlo susretljivi, uz uvjet da ostanu anonimni.

Pojašnjavaju, dorada strategije je gospodarski nužna, ali i politički vrlo osjetljiva. Odreda svi su nam pohvalili rad ministarstva na IRI natječaju. Navode da je ispočetka bio netransparentan, ali da je ministrica Dalić to ispravila, cijeli proces ubrzala i dovela na vrlo visoku razinu. Jedan od sugovornika čak nam je rekao da je ovo vjerojatno najbolji EU natječaj ikad otvoren za hrvatsku industriju. “Svi EU natječaji u prosjeku traju osam do 12 mjeseci.

Ovaj je trajao osam do 10 mjeseci, a iako je kao i ostali bio vrlo zahtjevan u pripremi, djelila su se kudikamo veća sredstva nego na bilo kojem drugom EU natječaju i zato je industriji bio istinski isplativ”, kaže naš izvor. Ono oko čega se sugovornici nisu usuglasili ista je tema oko koje koplja lome i političari. Ovisno o industriji, svaki je imao argumente zašto je baš njegova industrija ta koja bi trebala biti u dorađenoj Strategiji pametne specijalizacije.

Ako je suditi prema dosadašnja 22 IRI ugovora, jer to su jedini javno dostupni podaci o IRI-ju, njih 16 isključivo su iz područja ICT-a i KET-a. Upravo onih koje postojeća Strategija pametne specijalizacije diskriminira. Časne iznimke su Pana Stolarija, Cedevita, Magma, Cras, Aluflexpack i ITRS. Zvonimir Viduka, direktor Altproa kaže da su ovakvi natječaji bili potrebni i ranije, jer je teško razvijati složene visokotehnološke proizvode s malim budžetom.

“STM uređaj, koji ćemo razviti s ovim sredstvima, će nam u području ATP sustava za željeznička vozila omogućiti da budemo glavni partner više velikih multinacionalnih kompanija”, kaže Viduka. Voditeljica komunikacija Rimac Automobila Marta Longin dodaje da je to prvi put da se u Hrvatskoj kroz sredstva iz EU otvorio natječaj koji omogućava tvrtkama da dobiju značajnije iznose za razvoj. “Ovo je veliki korak naprijed za razvojne tvrtke u Hrvatskoj, a iako je priprema projekta bila zahtjevna, zadovoljni smo rezultatom i iznosom koji nije zanemariv”, zaključuje Longin.

Mate Rimac: Glavna investicija bit će nam izgradnja tvornice i zapošljavanje

facebook komentari

Nastavi čitati