UKRAJINA: Predsjednik parlamenta proglašen privremenim predsjednikom

0

Nakon  dramatične subote u kojoj je ukrajinski parlament izglasao opoziv predsjednika Viktora Janukoviča, a bivša premijerka Julija Timošenko puštena na slobodu, postavlja se pitanje tko zapravo vlada Ukrajinom, piše u nedjelju Reuters.

11, 50 Ukrajinski parlament proglasio je predsjednika parlamenta Oleksandera Turčinova, inače desnu ruku jučer puštene Julije Timošenki, vršiteljem dužnosti predsjednika države.

11,30 – Kako javlja RT, na Trgu neovisnosti u Kijevu brojni ljudi ostavljaju svijeće i cvijeće u spomen na 80 ljudi koji su poginuli u nasilju tijekom prosvjeda. Tisuće prosvjednika i dalje su na ulicama Kijeva, a parlamentarni zastupnici su se sastali radi rasprave. Atmosfera je mirna.

Tko vlada Ukrajinom?

Po parlamentu, to sigurno nije Janukovič. Ubrzo nakon što je imenovao predsjednika bliskog Timošenko, parlament je smijenio Janukoviča i pozvao na prijevremene predsjedničke izbore 25. svibnja. “Predsjednik Janukovič udaljen je s vlasti i više ne obnaša svoje funkcije”, kaže se u rezoluciji koju je usvojio parlament.

Međutim, Janukovič je poručio u intervjuu koji je navodno snimljen u Harkovu kako nema namjeru odstupiti ni napustiti zemlju te da se radi o državnom udaru, a da je on i dalje legitimni predsjednik. U noći na nedjelju nije jasno gdje se nalazi, a u subotu je navodno pokušao krišom odletjeti u Rusiju, ali je u tom spriječen.

“Sve odluke koje sada donose (u parlamentu) su ilegalne”, rekao je u intervjuu. “Neću potpisati ništa s gangsterima koji teroriziraju zemlju.. Nemam namjeru odstupiti”, rekao je. Međutim, događaji koji su se filmskom brzinom odvijali tijekom dana nisu mu išli u korist.

MUP i zastupnici Janukovičeve stranke prešli na stranu prosvjednika

Zastupnici njegove Stranke regija nisu mu dali potporu u parlamentu, ministarstvo unutarnjih poslova koje kontrolira policiju stalo je na stranu prosvjednika, a vojska je jasno poručila da se neće miješati u politiku.

Tko ispunjava vakuum, nije u potpunosti jasno, djelomično zbog toga što je parlament u petak usvojio odluku da se Ukrajina vraća na ustav iz 2004. kojim su ukinute neke predsjedničke ovlasti. Janukovič nije potpisao tu mjeru. Po tom ustavu “broj dva” u državi je predsjednik parlamenta Oleksander Turčinov.

Po ustavu iz 1996., koji je 2010. ponovno proglasio Janukovič kako bi ojačao svoje ovlasti, drugi čovjek u zemlji je premijer. To bi značilo da je vlast na aktualnom premijeru Sergeju Arbuzovu. Međutim, po sporazumu od petka, već u roku od deset dana trebala bi biti formirana vlada nacionalnog jedinstva.

Vlada se u subotu držala po strani, osim što je objavila priopćenje u kojem kaže da radi normalno i da će osigurati “odgovoran prijenos vlasti”. U svakom slučaju, novo razdoblje otvara se u nedjelju za Ukrajinu, ali nadu u izlazak iz krize smanjuje strah međunarodne zajednice zbog dodatne podjele te zemlje od 46 milijuna stanovnika između istoka i zapada.

Krvavo izborena sloboda koja je još uvijek neizvjesna

Poljski premijer Donald Tusk ocijenio je u subotu navečer da postoje snage koje prijete teritorijalnom integritetu Ukrajine. Visoka predstavnica EU-a Catherine Ashton pozvala je ukrajinske političare da djeluju odgovorno kako bi sačuvali teritorijalni integritet i jedinstvo zemlje. Šef francuske diplomacije Laurent Fabius, pozdravljajući oslobađanje Julije Timošenko, ocijenio je da Francuska, zajedno s europskim partnerima, poziva na očuvanje jedinstva i integriteta zemlje kao i na suzdržavanje od nasilja.

Julija Timošenko koja je nakon puštanja na slobodu stigla na Majdan pozvala je prosvjednike da ostanu na Trgu neovisnosti jer “moraju završiti posao”. Odluke parlamenta u Kijevu doveli su u pitanje izaslanici na kongresu proruskih regija u Harkovu, koji su kazali u subotu da one nemaju “legitimitet i legalitet”.

Rusija pak optužuje oporbu da nije ispunila ni jedan uvjet iz sporazuma od petka potpisanog između predsjednika i oporbe, uz predstavnike EU-a, te osuđuje “naoružane ekstremiste i pljačkaše”. Sjedinjene Države pozdravile su oslobađanje Julije Timošenko i podsjetile da je sada na Ukrajincima da odluče o svojoj budućnosti. U nasilju koje je ovaj tjedan kulminiralo nakon tromjesečne krize poginulo je 80 ljudi.

O Ukrajini na sastanku G20

Ukrajina se u nedjelju nametnula kao tema na sastanku G20 u Sydneyju gdje su Međunarodni monetarni fond i nekoliko zemalja među kojima SAD ponudili svoju pomoć. Američki ministar financija Jack Lex rekao je da je razgovarao sa svojim ruskim kolegom Antonom Siluanovim, na marginama G20. “Sjedinjene Države i druge zemlje spremne su pomoći Ukrajini u naporima prema povratku demokracije, stabilnosti i rasta”, rekao je američki dužnosnik na konferenciji za novinare.

Nadamo se da će kraj nasilja u Ukrajini dovesti do formiranja višestranačke i tehnokratske vlade, koja će željeti provesti potrebne ekonomske reforme, dodao je.

“Ako ukrajinske vlasti trebaju pomoć MMF-a, bilo da se radi o savjetima u smislu ekonomske politike, financijskoj potpori uz rasprave o ekonomskim reformama, jasno da smo spremni”, rekla je Christine Lagarde, glavna direktorima MMF-a.

Ukrajina nije spomenuta u završnom dokumentu skupa G20, ali više zemalja “složilo se da se govori o potpori” Ukrajini “na njihovim nacionalnim konferencijama na kraju G20” i to “na identičan način”, rekao je francuski ministar ekonomije i financija Pierre Moscovici.

facebook komentari