Pratite nas

Politika

UKRAJINA: Predsjednik parlamenta proglašen privremenim predsjednikom

Objavljeno

na

Nakon  dramatične subote u kojoj je ukrajinski parlament izglasao opoziv predsjednika Viktora Janukoviča, a bivša premijerka Julija Timošenko puštena na slobodu, postavlja se pitanje tko zapravo vlada Ukrajinom, piše u nedjelju Reuters.

11, 50 Ukrajinski parlament proglasio je predsjednika parlamenta Oleksandera Turčinova, inače desnu ruku jučer puštene Julije Timošenki, vršiteljem dužnosti predsjednika države.

11,30 – Kako javlja RT, na Trgu neovisnosti u Kijevu brojni ljudi ostavljaju svijeće i cvijeće u spomen na 80 ljudi koji su poginuli u nasilju tijekom prosvjeda. Tisuće prosvjednika i dalje su na ulicama Kijeva, a parlamentarni zastupnici su se sastali radi rasprave. Atmosfera je mirna.

Tko vlada Ukrajinom?

Po parlamentu, to sigurno nije Janukovič. Ubrzo nakon što je imenovao predsjednika bliskog Timošenko, parlament je smijenio Janukoviča i pozvao na prijevremene predsjedničke izbore 25. svibnja. “Predsjednik Janukovič udaljen je s vlasti i više ne obnaša svoje funkcije”, kaže se u rezoluciji koju je usvojio parlament.

Međutim, Janukovič je poručio u intervjuu koji je navodno snimljen u Harkovu kako nema namjeru odstupiti ni napustiti zemlju te da se radi o državnom udaru, a da je on i dalje legitimni predsjednik. U noći na nedjelju nije jasno gdje se nalazi, a u subotu je navodno pokušao krišom odletjeti u Rusiju, ali je u tom spriječen.

“Sve odluke koje sada donose (u parlamentu) su ilegalne”, rekao je u intervjuu. “Neću potpisati ništa s gangsterima koji teroriziraju zemlju.. Nemam namjeru odstupiti”, rekao je. Međutim, događaji koji su se filmskom brzinom odvijali tijekom dana nisu mu išli u korist.

MUP i zastupnici Janukovičeve stranke prešli na stranu prosvjednika

Zastupnici njegove Stranke regija nisu mu dali potporu u parlamentu, ministarstvo unutarnjih poslova koje kontrolira policiju stalo je na stranu prosvjednika, a vojska je jasno poručila da se neće miješati u politiku.

Tko ispunjava vakuum, nije u potpunosti jasno, djelomično zbog toga što je parlament u petak usvojio odluku da se Ukrajina vraća na ustav iz 2004. kojim su ukinute neke predsjedničke ovlasti. Janukovič nije potpisao tu mjeru. Po tom ustavu “broj dva” u državi je predsjednik parlamenta Oleksander Turčinov.

Po ustavu iz 1996., koji je 2010. ponovno proglasio Janukovič kako bi ojačao svoje ovlasti, drugi čovjek u zemlji je premijer. To bi značilo da je vlast na aktualnom premijeru Sergeju Arbuzovu. Međutim, po sporazumu od petka, već u roku od deset dana trebala bi biti formirana vlada nacionalnog jedinstva.

Vlada se u subotu držala po strani, osim što je objavila priopćenje u kojem kaže da radi normalno i da će osigurati “odgovoran prijenos vlasti”. U svakom slučaju, novo razdoblje otvara se u nedjelju za Ukrajinu, ali nadu u izlazak iz krize smanjuje strah međunarodne zajednice zbog dodatne podjele te zemlje od 46 milijuna stanovnika između istoka i zapada.

Krvavo izborena sloboda koja je još uvijek neizvjesna

Poljski premijer Donald Tusk ocijenio je u subotu navečer da postoje snage koje prijete teritorijalnom integritetu Ukrajine. Visoka predstavnica EU-a Catherine Ashton pozvala je ukrajinske političare da djeluju odgovorno kako bi sačuvali teritorijalni integritet i jedinstvo zemlje. Šef francuske diplomacije Laurent Fabius, pozdravljajući oslobađanje Julije Timošenko, ocijenio je da Francuska, zajedno s europskim partnerima, poziva na očuvanje jedinstva i integriteta zemlje kao i na suzdržavanje od nasilja.

Julija Timošenko koja je nakon puštanja na slobodu stigla na Majdan pozvala je prosvjednike da ostanu na Trgu neovisnosti jer “moraju završiti posao”. Odluke parlamenta u Kijevu doveli su u pitanje izaslanici na kongresu proruskih regija u Harkovu, koji su kazali u subotu da one nemaju “legitimitet i legalitet”.

Rusija pak optužuje oporbu da nije ispunila ni jedan uvjet iz sporazuma od petka potpisanog između predsjednika i oporbe, uz predstavnike EU-a, te osuđuje “naoružane ekstremiste i pljačkaše”. Sjedinjene Države pozdravile su oslobađanje Julije Timošenko i podsjetile da je sada na Ukrajincima da odluče o svojoj budućnosti. U nasilju koje je ovaj tjedan kulminiralo nakon tromjesečne krize poginulo je 80 ljudi.

O Ukrajini na sastanku G20

Ukrajina se u nedjelju nametnula kao tema na sastanku G20 u Sydneyju gdje su Međunarodni monetarni fond i nekoliko zemalja među kojima SAD ponudili svoju pomoć. Američki ministar financija Jack Lex rekao je da je razgovarao sa svojim ruskim kolegom Antonom Siluanovim, na marginama G20. “Sjedinjene Države i druge zemlje spremne su pomoći Ukrajini u naporima prema povratku demokracije, stabilnosti i rasta”, rekao je američki dužnosnik na konferenciji za novinare.

Nadamo se da će kraj nasilja u Ukrajini dovesti do formiranja višestranačke i tehnokratske vlade, koja će željeti provesti potrebne ekonomske reforme, dodao je.

“Ako ukrajinske vlasti trebaju pomoć MMF-a, bilo da se radi o savjetima u smislu ekonomske politike, financijskoj potpori uz rasprave o ekonomskim reformama, jasno da smo spremni”, rekla je Christine Lagarde, glavna direktorima MMF-a.

Ukrajina nije spomenuta u završnom dokumentu skupa G20, ali više zemalja “složilo se da se govori o potpori” Ukrajini “na njihovim nacionalnim konferencijama na kraju G20” i to “na identičan način”, rekao je francuski ministar ekonomije i financija Pierre Moscovici.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Marija Pejčinović Burić: Arbitraža je slijed ucjene u pregovorima RH o ulasku u EU

Objavljeno

na

Objavio

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je jučer u New Yorku kako je granična arbitraža sa Slovenijom bila posljedica ucjene, a da nakon što ju je Slovenija kompromitirala Hrvatska u okviru međunarodnog pravosuđa bi trebala tražiti rješenja pred stalnim međunarodnim sudovima.

Upitana kako će nakon što se Hrvatska opekla na arbitraži sa Slovenijom rješavati granična pitanja s ostalim susjedima, Pejčinović Burić je rekla novinarima da je hrvatsko načelno stajalište u tom pogledu međunarodni sud.

“Pitanje arbitraže je došlo kao slijed jedne ucjene koju je Hrvatska imala tijekom pregovora o ulasku u Europsku uniju, a ovo iskustvo koje smo imali, kompromitiranja arbitraže, nikako ne pomaže našim budućim razgovorima o takvom mogućem rješenju tako da mislim da za nas nakon ovakvog lošeg iskustva kada govorimo o međunarodnom pravu, onda mislimo na stalne međunarodne sudove”, istaknula je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova.

Govoreći o otkazivanju posjeta slovenskog premijera Mire Cerara Zagrebu nakon govora premijera Andreja Plenkovića u UN-u u kojem je rekao da je Hrvatska istupila iz arbitraže jer ju je Slovenija kompromitirala ne poštujući međunarodno pravo, rekla je kako je Hrvatskoj žao što je do toga došlo jer i program i posjet su pomno pripremani, te kako su na stolu trebala biti sva otvorena pitanja, ne samo ono granično.

“Nažalost, otkazivanje tako pripremljenog sastanka ne pomaže rješenju, ali mi vjerujemo da je dijalog jedini mogući način da se dođe do rješenja i nadam se da ćemo se opet vratiti dijalogu”, rekla je Pejčinović Burić.

Pejčinović Burić završila je u petak višednevni boravak u New Yorku gdje je sudjelovala na zasjedanju Opće skupštine UN-a. Obilježili su ga mnogobrojni bilateralni susreti, među kojima i s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom s kojim je razgovarala o mađarskoj blokadi hrvatskog ulaska u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD).

Kako je rekla, iznenađena je mađarskom reakcijom jer postoji zajedničko stajalište i odluka Europske unije iz 2007. da će sve članice podupirati one koji još nisu u OECD-u, te pritom izrazila nadu da će ipak promijeniti mišljenje.

“Ja sam ga na to podsjetila, oni to znaju i nadamo se da će Mađarska u budućnosti promijeniti svoj stav. Mi o tome želimo razgovarati na načelnoj osnovi i s Europskom unijom, prvenstveno (visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku) Federicom Mogherini jer mislimo da je to pitanje načela obzirom da postoji zajednički stav koje će se ako se ovako nastavi od strane Slovenije i Mađarske kompromitirati. Mislim da to nije dobar pristup, bio bi to ako se tako nastavi još jedan pokazatelj da neke članice EU se ne drže međunarodnih dogovora, a takav je taj dogovor iz 2007.”, rekla je Pejčinović Burić.

Tijekom boravka u New Yorku, hrvatska je ministrica sudjelovala i na sastanku posvećenom reformama UN-a, na trilaterali Hrvatska-Turska-BiH, te na sastanku zemalja Američko-jadranske povelje.

Pogačnik: Arbitraža je ništavna, Slovenija prekšila kogentna pravila međunarodnog prava

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak raspravlja o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih platformi i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara kubnih plina.

U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadranskog mora izgrađeno 128 istražnih i 51 eksploatacijska bušotina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor će, prema tjednom planu rada, raspraviti i konačan prijedlog izmjena Kaznenog zakona, a trebao bi i glasovati o raspravljenim aktima.

Na početku današnje sjednice zastupnik Klisović je u ime SDP-a zatražio stanku zbog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Marija Puh je u ime HNS-a zatražila stanku zbog crne statistike koja se tiče nasilja nad ženama.

Željko Glasnović tražio je stanku zbog stanja u pravosuđu.

“Kaos vlada u pravosuđu. Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi. Što se događa ženama? Ima jedan vic: Nedavno u Zagrebu održana je konferencija ‘Pošteni suci u Hrvatskoj’. Obojica su se pojavila. Tako vam je to, a kada ljudi vide ovakvo pravosuđe, nitko ne želi investirati.

Došao mi je čovjek koji je 1991. godine ostao bez imovine koju su mu oteli. Pita što učiniti jer je on nemoćan? Ovo je ovdje divlji zapad, a glumimo demokraciju ovdje u Saboru. Mišić je govorio jučer o socijalističkoj birokraciji i upravo to imamo. Bio sam nedavno u Pisarovini. Tamo se pljačka, imate nelegalna odlagališta, krade se drvo… Kada govorimo o nasilju od ženama, ovi redizajnirani komunisti su se o tome raspričali…Mi u Hrvatskoj imamo selektivni moral. To je čista dimna zavjesa.

Profesionalizirati treba policiju i druge službe. Pa tko će za pet tisuća kuna ići u kuću gdje je nasilje u obitelji i staviti život na kocku? Ne plaćaju se alimentacije, neki imaju deset ljubavnica, nekoliko djece, a ne žele plaćati. Seks i lova, to je skliska banana, to znaju neki ovdje u Saboru.

U Kanadi rade sudovi i noću, sve se melje, a ovdje je totalni kaos. Kod nas ništa. Hvalio mi se sudac iz bivšeg sustava, jedan crveni kmer, da uopće nije riješio niti jedan slučaj. Ja bih njega streljao, ali ne mogu”.

“Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa”, rekao  je Željko Glasnović.

Željko Glasnović: Vodi se specijalni rat protiv Hrvata izvan domovine (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati