Connect with us

Naši u svijetu

Ukrajina umjesto dobrih vijesti

Published

on

U Washingtonu se održava proljetno zasjedanje MMF-a i istovremeno sastanci skupina G7 i G20. Zapravo su trebale biti objavljene dobre vijesti o oporavku gospodarstva, ali tu je Ukrajina koja je pred gospodarskim slomom.

Kada je riječ o Europi, Međunarodni monetarni fond sada ima drugih problema pored dužničke krize. Čak i Grčka je uspjela plasirati svoje državne obveznice uz razmjerno povoljne kamate od oko 5%, makar je njezin ukupan dug još uvijek oko 180% njezinog godišnjeg BDP-a. Štoviše, kada je riječ o Europskoj uniji, čini se kako je stanje “previše stabilno”. Minimalni porast cijene nafte, najčešćeg generatora općeg poskupljenja, je EU doveo do stope inflacije od samo 0,5%, pa tako MMF od Europske unije očekuje hitne mjere kako bi potakla cirkulaciju kapitala i oživjela gospodarstvo.

Ali sve su to teme koje će tek djelomično biti tema čitavog niza međunarodnih susreta u Washingtonu. Jer ovih dana se redom održava i redovito proljetno zasjedanje MMF-a i njegove sestrinske organizacije Svjetske banke koja okuplja ministre financija, odnosno direktore središnjih banaka 188 zemalja članica. Kad su se već okupili, to je prilika za susret i ministara financija zemalja skupine G7 i G20, a sve njih trenutno mnogo više zabrinjava stanje u Ukrajini i napetosti s Rusijom.

Tenkovi na granici…

MMF i Svjetska banka moraju naći način i financijski pomoći Ukrajini

Jer stanje prijeti eskalacijom i to na svim razinama. Upravo uoči ovih susreta u Washingtonu je NATO objavio satelitske slike masovnog gomilanja ruskih vojnika uz granicu prema Ukrajini. Riječ je o oko 35 tisuća vojnika raspoređenih na više od 100 položaja, opremljenih oklopnim vozilima i topništvom, a uz granicu su postavljena značajna pojačanja vojnih zrakoplova i helikoptera.

S druge strane granice je i noćas došlo do incidenta kad su u jednom pograničnom selu s ukrajinske strane tamošnji seljani “spontano” prepriječili put jedinici ukrajinske vojske. U obrazloženju koje neobično podsjeća na “događanje naroda” i “jogurt-revoluciju” u bivšoj Jugoslaviji, seljani tvrde kako su ukrajinski vojnici “uznemirili starce i djecu” i da su im zato postavili prepreke na jedinoj cesti koja vodi prema granici.

Moskva pak tvrdi kako su satelitske slike zapravo falsifikati i kako nisu snimljene koncem ožujka i početkom travnja kako tvrdi NATO, nego još prošlog ljeta kad su tamo održane vojne vježbe. Ali dok je i to razlog za ozbiljnu zabrinutost međunarodne zajednice, u Washingtonu su suočeni i s problemom kako Ukrajinu spasiti od financijskog i gospodarskog kolapsa.

…i financijski slom

MMF užurbano pokušava sklopiti paket s vladom u Kijevu kojom bi ta zemlja dobila financijsku pomoć. Predsjednica MMF-a Christine Lagarde je još ovog četvrtka (10.4.) izjavila kako “pregovori još nisu zaključeni” i kako se radi o pomoći koja bi se kretala između 15 i 18 milijardi dolara. Obzirom da čak niti u doba, na zapadu donekle idealizirane ukrajinske predsjednice Julije Timošenko ta zemlja nije znala izaći na kraj s nepotizmom i korupcijom, Ukrajini je postavljen katalog od 13 točaka koje treba ispuniti kako bi dobila financijsku pomoć.

Najveći problem za Ukrajinu su energenti, nafta i plin, koji uglavnom stiže iz Rusije i čija je cijena za Ukrajince naglo porasla. Tu je ukrajinski ministar financija obećao kako će onda i građanima biti povećan račun za plin, ali kako već iz političkih razloga to nije moguće učiniti preko noći. Tu su još i dugovi koje Ukrajina ima prema Rusiji, ali predsjednica MMF-a Lagarde je naglasila kako je novac koji se želi posuditi Ukrajini namijenjen “samo za opravdana potraživanja” koja ima Kijev, a tu onda očito ne spadaju i dugovi prema Moskvi.

Gospodarstvo Ukrajine je pred slomom, a na žalost još nije pokazalo da uopće zna izaći na kraj s tradicionalnim problemima kao što su korupcija i nepotizam.

Novac govori sve jezike

Ipak, makar se redaju tenkovi na granici između Ukrajine i Rusije, u Washingtonu ministri financija mnogih zemalja smatraju kako čitava eskalacija već košta previše i Ukrajinu i Rusiju. Predsjednik Svjetske banke Young Kim je upozorio kako je ta organizacija već morala spustiti prognozu gospodarskog rasta Rusije na samo 1,8%, ali ako se ova kriza nastavi, čak i to će biti previše optimistično. Kim smatra kako je to “veoma ozbiljna situacija” u kojoj se nalazi Kremlj.

Rusija je doduše suspendirana u članstvu skupine najrazvijenijih zemalja koji sad opet nose naziv G7, ali ona je i dalje članica skupine G20, a naravno da je i članica Svjetske banke i MMF-a. Zato je u Washingtonu i ruski ministar financija Anton Siluanov s kojim se već susreo američki ministar Jack Lew. I njemački ministar financija Schäuble je najavio kako se želi “u četiri oka” sastati i s ruskim i s ukrajinskim kolegom kako bi razgovarao o mogućnostima popuštanja napetosti između te dvije zemlje.

DW.DE

facebook komentari

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Published

on

By

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Continue Reading

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Published

on

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Continue Reading