Ukrajinski scenarij na Zapadnom Balkanu

    0

    Ako ne žele Rusiju na zapadnom Balkanu, EU i NATO moraju podržati korjenite reforme u BiH, tvrde analitičari. U suprotnom, moguće je jačanje ruskog gospodarskog i vojnog utjecaja u regiji.

    Kriza u Ukrajini i novi odnosi između NATO-a (North Atlantic Treaty Organisation – Sjevernoatlantski savez) i Rusije mogli bi utjecati i na društveno-političke, posebno sigurnosne prilike u BiH.

    Analitičari ocjenjuju da bi NATO uskoro mogao uvidjeti kako praznine, koje je u širenju prema istoku ostavio iza sebe, mogu biti vrlo problematične.

    Profesor obrane i sigurnosti Nedžad Ahatović kaže da bi svaka neuralgična točka na Balkanu, koja nije dovršena u teritorijalnoj strukturi NATO-a, vrlo brzo mogla prerasti u krizno žarište. „To bi, zbog strateškog razvlačenja ukupnih vojnih učinaka Saveza, u perspektivi, moglo biti vrlo opasno. Praznine koje je NATO ostavio iza sebe mogla bi popuniti Rusija. Obrisi ruske gospodarske prisutnosti u Jugoistočnoj Europi, posebno u Srbiji, a preko Republike Srpske (RS) i u BiH, već su vidljivi, a ruski predsjednik Vladimir Putin ne krije interese u ovoj regiji“, kaže Ahatović.

    Nedžad Ahatović Nedžad Ahatović

    Ahatović podsjeća na stavove srpskih lidera u Srbiji i RS-u prema kojima je Rusija dobrodošla na tim prostorima. „Politika srpskih lidera u BiH i Srbiji jasna je još od devedesetih godina i ona ima svoj kontinuitet. Ta je politika zacrtana u ‘Načertaniju’ (program srpske nacionalne politike Ilije Garašanina iz 1844. godine). Bojim se da bi, nakon posljednjih događanja u Ukrajini i zaoštravanja odnosa između NATO-a i Rusije, Ruska Federacija, ne samo diplomatski, bila spremna podržati odvajanje RS-a iz BiH. Takav scenarij bio bi porazan za Europsku uniju i NATO. To bi, ujedno, bila najveća prijetnja miru i stabilnosti Zapadnog Balkana“, kaže Ahatović.

    Moguće jačanje ruskog utjecaja na zapadnom Balkanu

    Ahatović vjeruje kako je redefiniranje geostrateškog položaja NATO-a u Jugoistočnoj Europi „prijeko potrebno“. „Ako se to ne dogodi, treba očekivati jačanje ruskog utjecaja u ovom dijelu svijeta. Zato mislim da bi strateški interes Zapada na jugoistoku Europe trebao biti ubrzani ulazak BiH u NATO. To bi podrazmijevalo i brze, korjenite reforme unutar BiH koje bi, po principu obrambenih reformi iz 2004. godine, snažno podržao i Zapad“, ističe Ahatović za Deutsche Welle.

    Ruska banka Sberbank je sve aktivnija na tržištu u BiH Ruska banka Sberbank je sve aktivnija na tržištu u BiH

    Vojno-politički analitičar Đuro Kozar, međutim, nije uvjeren da bi NATO zbog ukrajinske krize mogao ubrzati svoje širenje na Balkanu, jer uvjete za primanje ispunjava samo Crna Gora. „Kako onda na ovim prostorima realizirati koncept pametne obrane NATO-a u borbi protiv vojnih i terorističkih izazova kad je Srbija vojno neutralna, a BiH na pola puta? Doduše, BiH daje doprinos partnerstvu sa Savezom, ali nije ispunila uvjet da perspektivnu vojnu i državnu imovinu uknjiži kao imovinu BiH. I tko zna kada će, kada vlast u RS to odbija, a nitko je zbog toga ne sankcionira“, kaže Kozar.

    „Dotle Rusi sve više kapitaliziraju podršku koji imaju u RS, a na ruku im ide i odbijanje Beograda za sudjelovanje u sankcijama protiv Moskve. Budući da predsjednik RS Milorad Dodik uspješno opstruira državnu politiku BiH, NATO ima veliki problem na Balkanu koji mora riješiti.

    U proteklih par godina ruski Gazprom je uspostavio lanac benzinskih crpki širom BiH U proteklih par godina ruski Gazprom je uspostavio lanac benzinskih crpki širom BiH

    Mislim da će to biti teško, možda i nemoguće, bez aktivnije uloge Amerikinaca u BiH. Puno se vremena izgubilo u toleriranju destrukcija u BiH i sada to dolazi na naplatu. Držim da će borba za bolju geostratešku poziciju na Balkanu određenih političkih i vojnih struja biti sve intenzivnija“, kaže Kozar za Deutsche Welle.

    Zapadni Balkan pred ozbiljnim izazovima

    Da je zapadni Balkan pred „ozbiljnim izazovima“ uviđaju i političari u RS. „Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić upozorio je da bi se RS, odnosno BiH i Srbija mogle naći pred vrlo ozbiljnim političkim i gospodarskim izazovima, jer se pred njih stavlja pitanje koju stranu izabrati kada je riječ o ukrajinskoj krizi“, pišu banjalučke „Nezavisne novine“, prenoseći stavove predsjednika Skupštine RS i bliskog Dodikovog saradnika Igora Radojičića.

    Njemačka i EU su na nedavno održanoj konferenciji u Berlinu najavili jači, za sada samo gospodarski angažman u BiH Njemačka i EU su na nedavno održanoj konferenciji u Berlinu najavili jači, za sada samo gospodarski angažman u BiH

    „Zapadne zemlje na Balkan sada gledaju drukčije zbog krize i sudara velikih interesa, odnosno kao na neko potencijalno novo žarište na kojem bi se ponovno sukobili interesi. U tom kontekstu treba promatrati i inicijative, kao što je konferencija u Berlinu, gdje se javlja novi angažman zemalja Zapada kako bi se na Balkanu pojačao utjecaj, odnosno neki plan aktivnosti EU i Zapada, a u kontekstu prevencije utjecaja s druge strane“, rekao je Radojičić.

    U fokusu NATO-a trenutno je kriza u Ukrajini. Na upravo završenom summitu u Walesu u Newportu, ruska intervencija u Ukrajini nazvana je „agresijom“, a aktualni odnosi Zapada i Rusije u pojedinim su medijima okarakterizirani kao „novi početak hladnog rata“. U BiH, moćne zapadne snage, danas snage EUFOR-a (Snage Europske unije), s početnih 60.000 svedene su na simboličan broj, dok se uloga NATO zapovjedništva u Sarajevu, nakon obrambenih reformi, sada svodi tek na poruku da „NATO ima trajnu posvećenost BiH“.  (dw.de)

     

     

    facebook komentari