Umjesto „brzog formiranja vlasti“ sve izvijesnija repriza postizborne krize u BiH

0

Iako su analitičari, prvih dana nakon objave izbornih rezultata špekulirali kako će novu koaliciju u Federaciji BiH predvoditi SDA s bošnjačke i HDZ BiH s hrvatske strane, te da bi im partneri, neophodni za osiguranje nadpolovične ili dvotrećinske većine u Federalnom parlamentu mogli biti Radončićev SBB ili Komšićev DF, ili, pak, obje stranke, vrlo je moguće da postizborni proces krene u posve neočekivanom smjeru.

Takav obrat mogao se isčitati iz upozorenja novoizabranog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića kako bi pokušaj zaobilaženja SDA bila „opasna politička avantura i prekrajanje narodne volje“.

Istina je, da je SDA relativni izborni pobjednik u bošnjačkom biračkom korpusu, no 28 zastupnika ove stranke, manje je od polovice (oko 69) bošnjačkih zastupnika u Parlamentu F BiH. Stoga nije isključena mogućnost da se druge bošnjačke parlamentarne stranke ujedine u utrci da osiguraju bošnjačku većinu u Federalnom parlamentu- i kao koalicija s bošnjačkim legitimitetom ponude partnerstvo apsolutnom pobjedniku među hrvatskim biračima- HDZ BiH.

Takav plan nagovjestio je prije nekoliko dana Radončićev SBB ističući kako „građani nisu glasali za SDA, koja je osvojila 28 zastupnika u Federalnom parlamentu, već za DF i SBB -stranke koje zajedno imaju 31 zastupnika ( 17 SBB i 14 DF).

Između Radončića i Izetbegovića u izbornoj kampanji pale su teške riječi, uključujući i međusobne optužbe za ubojstva i jasno je da kako Izetbegović želi zaobići Radončića u formiranju vlasti, jednako jaku želju ima i lider SBB-a da SDA gurne u opornu

Glavni urednik Radončićevog Dnevnog avaza Faruk Vele piše kako bi „u postizbornim kombinacijama SDA najradije pravila koaliciju s trećom strankom po snazi, DF-om Željka Komšića, ali Komšić, kako sada stvari stoje, piše vele „povlači ručnu“ bojeći se da bi njegovi glasači, građani ljevičarskih uvjerenja, bili protiv “samoubilačkog pakta” s desno orijentiranom strankom koja 25 godina „odlučuje o našim životima i ima zasluge za sve što je užasno u ovoj zemlji“.

Poruke s terena

Da Komšić realno razumije poruke s terena, potvrđuje i njegova jučerašnja izjava za “Slobodnu Bosnu” da je “SDP na kraju umro u zagrljaju SDA”.

Lider HDZ BiH Dragan Čović nakon onog što mu je Lagumdžija priredio kroz projekt Platforme ne želi ni razmišljati o SDP-u kao članu nove vladajuće koalicije, a Lagumdžijin SDP- iako i nakon izbornog debakla ima 13 zastupnika u Federalnom parlamentu, čini se, ne želi za partnera- ni SDA, jer bi koaliranje s “partijom u rasulu” i izbornim gubitnikom bio čin ravan političkom samoubojstvu.

Komentar glavnog urednika Radončićevog Dnevnog avaza upućuje na zaključak kako će lider SBB-a najprije pokušati pridobiti Komšića za saveznika, a potom krenuti u lov na manje stranke koje imaju 1 ili dva zastupnika u Federalnom parlamentu poput S BiH, BPS-a, A- SDA i Laburista, čime bi mogli prijeći magičnu brojku od 34 zastupnika, koja predstavlja nadpolovičnu većinu zastupnika s bošnjačkim legitimitetom u Parlamentu F BiH, neophodnom da im se ne može osporiti „prekrajanje narodne volje“.

Za nadpolovičnu većinu u Zastupničkom domu Parlamenta F BiH nedostajat će im, međutim, 14 zastupnika, taman toliko koliko u zastupničkim klupama ima HDZ BiH.

Iako bi takva koalicija imala i bošnjački i hrvatski legitimitet, tako tanka parlamentarna većina ne bi mogla jamčiti stabilnu vlast, a ne bi imala ni neophodan parlamentarni dvotrećinski kapacitet za eventualne ustavne promijene nužne za provedbu presude “Sejdić- Finci”, glavnu zapreku na europskom putu BiH .

Tanka većina

Istina, ona bi se mogla podebljati s pet zastupnika HDZ 1990., no nakon Raguževog pokušaja da bošnjačkim glasovima zasjedne u stolicu hrvatskog člana Predsjedništva BiH, lider HDZ BiH Dragan Čović, sudeći po njegovim izjavama, izgubio je povjerenje u šefa „Devedesetke“, kao što nije oduševljen ni idejom da u vladajućeoj koaliciji bude DF, čiji je lider Željko Komšić u dva mandata bio sredstvom majorizacije Hrvata.

Osim toga upitno je bi li koalicija SBB, DF pojačana s nekoliko manjih bošnjačkih stranaka mogla sastaviti parlamentarnu većinu u kantonima s bošnjačkom većinom i bi li imala dovoljan broj zastupnika za dvotrećinsku većinu neophodnu za formiranje vlasti s HDZ BiH u mješovitim županijama Srednjebosanskoj i Hercegovačko-neretvanskoj, te Hercegbosanskoj.

Na otvorenu najavu SBB-a da će pokušati formirati vlast zaobilazeći SDA, kao relativnog izbornog pobjednika među Bošnjacima, lider Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović nesumljivo će odgovoriti protuakcijom- vjerojatno pridobjanjem manjih bošnjačkih stranaka, kako bi osujetio Radončićeve planove.

Čovićev odgovor?

Kako će na ova postizborna pregrupiranja na bošnjačkoj političkoj sceni odgovoriti čelnik HDZ BiH Dragan Čović?

Njemu će bez sumnje biti važni dobri odnosi s Izetbegovićem, s kojim će sjediti u Predsjedništvu BiH. Iako je SDA sudjelovala u projektu majorizacije Hrvata, kako i lider DF-a Željko Komšić, na nedavno održanoj konferenciji za novinare Čović je ponovio kako će njegovoj stranci partner u formiranju vlasti biti legitimni predstavnici Bošnjaka, odnosno Srba.

– Mi ćemo poštovati izbornu volju druga dva naroda, kao što cijelo vrijeme tražimo poštivanje izborne volje Hrvata.

Zato bi njegov odgovor na poziv jednog ili drugog bloka, bude li politički dosljedan mogao biti- dogovorite se, oni koji budu imali većinu bošnjačkih zastupnika u Federalnom parlamentu , bit će naši partneri.

Unatoč najavama i pozivima međunarodne zajednice, uključujući i onaj s konferencije u Berlinu, da je prioritet, brzo formiranje vlasti nakon izbora, čini se, kako bi ponovo mogli svjedočiti postizbornoj krizi u Federaciji BiH, pa time i u BiH. S tom razlikom, što ovog puta ni jedna od pobjedničkih bošnjačkih stranaka ne pokazuju namjeru da prave vlast bez apsolutnog pobjednika među Hrvatima- koalicije koju predvodi HDZ BiH.

Piše: Milan Šutalo, HMS.ba

facebook komentari