Pratite nas

Unitaristi gube bitku u Europi s decentralizmom

Objavljeno

na

Stručni tim Instituta za društveno politička istraživanja (IDPI) iz Mostara objavio je analizu na primjeru iskustava Švicarske i Belgije te ponudio vrlo pragmatične savjete kako istodobno izgraditi zajednički, ali i njegovati pojedinačne identitete naroda u BiH koji čine i sastavnice belgijske federacija ili pak švicarske konfederacije

[dropcap]U[/dropcap]nutarnje podjele u BiH reflektiraju se i na njezin vanjskopolitički pristup, a aktualni slučajevi diplomatskog gafa u Chicagu ili pak neujednačenog obilježavanja formalno nepostojećih državnih blagdana sugeriraju na potrebu promjenu prakse i korištenja iskustava iz zemalja koje imaju sličnu složenu unutarnju državnu strukturu i više nacionalnih identiteta. U Belgiji ili Švicarskoj ne postoje problemi da kantoni ili federalne jedinice sklapaju čak i sporazume s drugim zemljama, dakako u skladu s Ustavom, a jednako tako su i predstavljeni u zajedničkim institucijama čak i u središtima administracije Europske unije. U biti se i vanjskopolitički prijepori u BiH svode na pitanje unutarnjih procesa i problema koji se vode kroz centralizaciju, odnosno decentralizaciju BiH.

Pluralističke postavke

Stručni tim Instituta za društveno politička istraživanja (IDPI) iz Mostara objavio je analizu na primjeru iskustava Švicarske i Belgije te ponudio vrlo pragmatične savjete kako istodobno izgraditi zajednički, ali i njegovati pojedinačne identitete naroda u BiH koji čine i sastavnice belgijske federacija ili pak švicarske konfederacije. “Primjeri i prakse pojedinih europskih država daju za pravo konstataciji da se i unutar složenih ustavno-političkih struktura može organizirati zajedničko djelovanje zasnovano na temeljnim pluralističkim postavkama”, naglašavaju autori iz IDPI-ja. Najočitiji prijepor u vanjsko-političkome pristupu nastupio je nedavno kada je zbog odsustva zakona o državnim blagdanima došlo do incidenta, zbog čega pokrenuta inicijativa za smjenu glavnog konzula BiH u Chicagu, što je još jedan u nizu događaja koji je iznova podijelio Predsjedništvo i demonstrirao nužnost sustavnog adresiranja pitanja koja povremeno dovode do takvih situacija.

U Belgiji koja se sastoji od tri zajednice (francuske, flamanske i njemačke) i tri regije (Valonska, Flamanska i Bruxelles – prijestolnica) su nadležnosti zajednica i regija prilično široke. U nadležnosti zajednica su kulturna pitanja, obrazovanje, jezik, informiranje. Pri tome sukladno ustavu regijama i zajednicama se ostavlja mogućnost sklapanja međunarodnih sporazuma u oblastima u kojima imaju ustavnu nadležnost. Regije i zajednice, premda nemaju diplomatsko-konzularne ovlasti, nisu spriječene imenovati svoje vanjske predstavnike, kao što su gospodarski predstavnici i gospodarski atašei, a čiji se angažman zasniva na sporazumu o suradnji. Dobar primjer kohabitacije regionalnih i državnih interesa u vidu usklađenoga vanjskopolitičkog nastupa je Stalna misija Kraljevine Belgije pri Europskoj uniji u Bruxellesu, gdje pod okriljem veleposlanika Belgije djeluju i predstavnici regija/zajednica.

Blagdani

I nacionalni blagdani Belgije se slave zajedno s blagdanima regija, odnosno zajednica u diplomatskim predstavništvima. Po ustavu članice Konfederacije Švicarske imaju pravo sklapati sporazume sa stranim vlastima dok god se sporazumi tiču oblasti koje su u njihovoj nadležnosti i dok god ne sadrže ništa protivno interesima Konfederacije i kantona. Ovi primjeri daju jasne pouke za BiH. Ključnim i za rješavanje vanjskopolitičkoga pristupa u IDPI-ju drže razrješenje dvojbe između dva procesa. – Premda je od nastanka prvih federalnih država naglasak bio na centralizaciji, s kraja prošlog stoljeća evidentan je zaokret, pa i u oblastima koje su tradicionalno pripadale kompetencijama centra, bilo da su u pitanju unitarne ili federalne države. U 21. stoljeću pojačava se tenzija između centra i periferije, po svemu sudeći u korist periferije. Unutar europskoga kulturno-političkog kruga taj sraz se kontrolira racionalnim pristupom rješavanja otvorenih pitanja u okvirima federalističke win-win paradigme, kojim se pruža perspektiva svim zainteresiranim stranama. To je zasigurno poruka koja se mora ozbiljnije shvatiti i u Bosni i Hercegovini ako se želi raskrčiti prostor za njen europski put”, zaključuju u IDPI-ju.

Zoran Krešić/VL

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar sazvao novi sastanak državnog vrha nakon Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski političari i mediji u petak se većinom solidariziraju s odlukom premijera Mire Cerara da otkaže sastanak u Zagrebu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem zbog njegova odbacivanja arbitraže pred međunarodnim auditorijem, a neki navode da je Plenkovićev govor u UN-u u kojemu je arbitražni sporazum nazvao ništetnim bio šok za slovensku stranu.

S Cerarom se solidarizirao se i predsjednik države Borut Pahor koji je u petak, uoči otvaranja predizborne kampanje za svoj drugi mandat pred izbore 22. listopada, kazao da je otkazivanje sastanka izazvala “tvrdoglavost” hrvatske politike koja inzistira na kontaminiranosti arbitražnog postupka.

“Tvrdoglavo inzistiranje na nepoštovanju obveza iz arbitražnog sporazuma je neprihvatljivo, no uvjeren sam da će dijalog na koncu omogućiti  mirnu provedbu arbitraže”, kazao je Pahor koji je kao predsjednik vlade 2009. u ime Slovenije potpisao dogovor o arbitraži, čime je Ljubljana uvjetovala ulazak Hrvatske u EU.

“Mi sada na svojoj strani imamo međunarodno pravo i međunarodnu zajednicu, zato moramo nastojati da tu potporu ne izgubimo”, ustvrdio je Pahor u Bovecu na zapadu države.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom jer ju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Ljubljansko “Delo” piše da je Plenkovićev govor u UN-u svojom “nediplomatskom” otvorenošću izazvao pravi “šok”, kao i odluka Cerara da posjet zbog toga otkaže.

“Prema našim informacija, Cerar se s Plenkovićem za posjet Zagrebu bio odlučio iako dnevni red sastanka nije bio usklađen niti dogovoren”, navodi “Delo” koji prijašnji dogovor o sastanku tumači kao Cerarovu nepotrebnu koncesiju hrvatskom premijeru.

Cerar je naime otkazivanje susreta protumačio Plenkovićevim “kršenjem” dogovora po kojemu se u Zagrebu trebalo razgovarati o primjeni arbitražnog sporazuma.

U razgovoru za slovenske medije, Cerar je naknadno, nakon otkazivanja sastanka, kazao da je sada preduvjet za nastavak dijaloga da Hrvatska prizna arbitražni sporazum kao važeći međunarodni ugovor, te da se na idućem sastanku, ako i kada do njega dođe, razgovara o suradnji dviju država na njegovoj provedbi.

Da je takav susret u bliskoj budućnosti malo vjerojatan, govore oštre izjave Cerarova suradnika, predsjednika parlamenta Milana Brgleza, koji je kazao da je Plenkovićevo ponašanje u UN-u bilo ismijavanje međunarodnog prava, zloupotreba govora u svjetskoj organizaciji, da Cerar i nije imao druge mogućnosti nego da sastanak otkaže i da  je jasno kako u atmosferi tako nastalog nepovjerenja s Hrvatskom o provedbi nije moguće govoriti, prenose slovenski mediji.

“Sada je loptica u sporu prebačena na hrvatski dio igrališta”, kazao je Brglez, član Stranke modernog centra (SMC) koju vodi premijer Cerar.

Mediji najavljuju da će se u nastaloj situaciji Cerar ponovno odlučiti da odnose s Hrvatskom i arbitražni spor stavi na dnevni red sastanka političkog vrha, neformalnog susreta na kojemu se obično traži politička homogenizacija oko najvažnijih nacionalnih pitanja, te da će istog dana na istu temu biti sazvan i parlamentarni odbor za vanjske poslove.

Predsjednik tog odbora, Jožef Horvat, zastupnik oporbenih kršćanskih demokrata iz Nove Slovenije (NSI), kakzao je u petak da ga je nastup hrvatskog premijera za govornicom UN-a jako zabrinuo.

Plenkovićeve poruke Sloveniji su po njegovim riječima kontradiktorne jer on s jedne strane ističe privrženost Hrvatske vladavini prava, a s druge strane ne priznaje arbitražnu presudu govoreći da je arbitražni postupak kontaminiran i tako se “sam postavlja u ulogu suca”, kazao je Horvat.

Stier: Potez Cerara pokazuje da Slovenija nije spremna za dijalog

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Austrija uskoro zabranjuje pokrivala za glavu

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. listopada u Austriji na snagu stupa zakon kojim se zabranjuje nošenje pokrivala za lice u javnosti, a vlasti su odlučili o tome dodatno informirati svoje građane ali i strane državljane.

U poruci objavljenoj na stranicama policije piše kako zakon zabranjuje prekrivanje lica na način da ono više nije prepoznatljivo. Zabrana se odnosi na javna mjesta kao i na javne zgrade.

Onaj tko prekrši zakon bit će kažnjen sa 150 eura, a pokrivalo će se morati ukloniti na zahtjev, a onima koji odbiju otkriti lice prijeti privođenje.

Na svakom letku nalaze se poruke na njemačkom, engleskom, arapskom i turskom jeziku.

facebook komentari

Nastavi čitati