Pratite nas

Naši u svijetu

Urugvajski José Mujica – najuzorniji predsjednik na svijetu

Objavljeno

na

Urugvajski predsjednik José Mujica: On daruje svoju plaću, stotinama siročadi dozvoljava živjeti u njegovoj kući i vozi stari auto „bubu“ – najskromniji predsjednik na svijetu.

Najuzorniji predsjednik

jose mujica2Nazivaju ga najsiromašnijim predsjednikom na svijetu. Pri tome Urugvajski predsjednik José Mujica, zvan “El Pepe”, zarađuje preračunato 12.500 $ iznimno dobro, ne samo za odnose u Urugvaju. Samo, on uopće ne zadržava novac: 90 posto svoje plaće, daruje dobrotvornim organizacijama, za sebe zadržava samo 800 eura.

“Taj iznos je u redu.”, objasnio je Mujica. “Većina stanovnika Urugvaja zarađuje još manje, tako da bi to trebalo biti dovoljno i za mene.” Stav koji našim političarima vjerojatno nije osobito uvidan.

Čak je i njegov nastup neobičan. Dok predsjednici ostalih zemalja​u dizajnerskim odijelima stoje u središtu pozornosti i daju se okolo voziti u luksuznim limuzinana, Mujica vodi život bez osobitosti. On vozi staru volkswagenovu “bubu“, prima šefove država u sandalama i odbija se preseliti u predsjedničku palaču, već sa suprugom i tronožnom kujom Manuelom, živi na malom, starom seoskom dobru. Tamo prima novinare najvećih novina u svijetu, pokatkad i u gumenim čizmama.
“Ja se ne moram oblačiti kao predsjednik. Ja jesam, tko jesam.” – kaže suho.

Ne osjeća se siromašnim, već nedostatak vlasništva osjeća kao slobodu. “Ja nisam siromašan. Siromašniji je onaj, koji jedino radi, da vodi skup život i stalno stremi postići još više.”
Kritičari mu predbacuju samopredstavljanje – on sam kaže, da želi prethoditi dobrim primjerom i sam biti primjer življenja svojih vrijednosti.

Uruguayski predsjednik je nekadašnji borac otpora

Mujica ne razmišlja kao Robin Hood tek od njegovog izbora za predsjednika. To mu je već bilo donijelo 14 godina zatvora, od kojih je 7 proveo u samici. Jose Mujica je bivši gerilski borac i suosnivač slavne skupine revolucionara Tupamaros, koji su bili poznati po krađi kamiona punih robe, koju su razdijelili u sirotinjskim četvrtima.
“El Pepe” je dva puta pobjegao iz zatvora, prije nego što je na nekoliko godina stavljen u samicu i bio mučen.
“Godine u samoći su bile te, koje su vjerojatno najviše utjecale na mene”, rekao je Mujica. U samici nije sedam godina smio govoritis nikim, niti pročitati jednu jedinu knjigu. “Sve sam stalno morao ponovo osmišljavati, da ne poludim.” U to vrijeme je odlučio, odreći se kako materijalnoga, tako i oružane borbe.

Otpušten iz zatvora, ostao je vjeran svojim idealima, ušao u politiku i ubrzo postao simbol.
Poslije izbora je učinio zadivljujuće stvari, čak i posve neočekivane – kao što je potpuna legalizacija marihuane – u prvoj zemlji na svijetu.

Naprijed s dobrim promjerom

Njegovo odbijanje da se preseli u razmetljivu predsjedničku palaču, svakako je izraz njegovih ideala, ali i uspješan reklamni potez. Mujica želi bogatim ljudima i globalnoj političkoj i gospodarskoj eliti primjerom pokazati, da bogatstvo obavezuje. Zato također daruje skoro svoju cijelu plaću.

Prije nekoliko dana je Mujica luksuzni ljetnikovac koji pripada uredu predsjednika, otvorio za 100 sirijskih siročadi. Simbolična gesta koja bi trebala “motivirati sve zemlje svijeta, da preuzmu odgovornost za ovu katastrofu”, kako je objasnila njegova supruga. Posebno genijalni reklamni potez u višestrukom smislu, jer bi kako je normalno – sve potrebe djece, kao osobne goste predsjednika – morala podmiriti državna blagajna. Gotovo ironičan indirektni udarac državnim prijemima zapadnih zemalja, koji koštaju na tisuće dolara.

Ovaj korak je prije svega poruka svijetu. Više od 2 milijuna Sirijaca su trenutno u bijegu i Njemačka je jedina velika industrijska nacija koja se do sada otvorila za te ljude – Libanon je prihvatio 1.000.000 izbjeglica, Jordan 600.000, Turska 700.000, Njemačka 5000, Brazil 2000. S.D. samo 31.

Funkcija uzora

Jose Mujicas nas podsjeća na uzor državnog vođe, koji sam oživotvoruje i utjelovljuje svoje ideale. Dok u ovoj zemlji (Njemačka) političari proglašavaju da se mora “stegnuti remen”, a sebi sami povećavaju prihode, Mujica pokazuje da se s odgovornošću također može drugačije odnositi i nudi nadahnjujući politički uzor, koji se u Europi uzalud traži.
Njegove akcije mogu dijelom biti usmjereni reklamni potezi – što mu se u više navrata predbacilo – usprkos toga je još uvijek vjerodostojniji od skoro svih svojih kolega.

Izvornik:
sein.de

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Milas poručio iseljenicima u Australiji: U domovini ste uvijek dobrodošli ona vas uvijek čeka i priželjkuje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea

Tijekom posjeta Melbourneu, hrvatsko izaslanstvo na čelu sa Zvonkom Milasom, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ivanom Penavom, gradonačelnikom grada Vukovara, obišlo je Victorian School of Languages i Holy Family School, gdje ih je dočekao ravnatelj Peter Bruno, njegov zamjenik Anthony Laffy i voditeljica vjeronauka Stephani Berginc.

“Zbog programa hrvatskog jezika mnoge obitelji koje, iako su prilično udaljene od ove škole, već desetljećima upisuju djecu upravo ovdje. Podrška Ureda u radu nam je vrlo korisna i osigurava kontinuitet ovog kvalitetnog programa”, rekli su predstavnici ustanove u kojoj se od 1978. godine u redovnoj nastavi hrvatski uči kao strani jezik.

Nakon toga izaslanstvo iz domovine posjetilo je Hrvatski centar u Geelongu, čiji Lado ove godine slavi 45. godišnjicu postojanja.

U prostorijama Australsko-hrvatskih društvenih usluga izvršna direktorica Franci Buljat predstavila je rad te neprofitne udruge koja brine o starijim i nemoćnim osobama. Također, organizirano je i učenje hrvatskog jezika za odrasle, budući da štićenici udruge u starijoj dobi često govore isključivo hrvatskim jezikom.

U večernjim satima održan je susret s hrvatskim iseljenicima. Tom prigodom državni tajnik Milas snažno je naglasio važnost očuvanja hrvatskog jezika među mladim naraštajima te su predstavljeni iskoraci na tom području. Nakon toga uslijedila je predstava “Vukovarska večer”.

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea te se na godišnjoj zabavi u organizaciji Folklorne skupine “Mladi Hrvati” iz Clifton Hilla susrelo s hrvatskim iseljenicima u Hrvatskom katoličkom centru Sunshine. “Zahvaljujem se na predanom trudu uloženom u svaki nastup kojim njegujete svoju hrvatsku kulturnu baštinu, toliko daleko od svoje domovine.

Hvala i vašim roditeljima koji nikada nisu dopustili da naš duh zamre u bilo kojem hrvatskom domu. Hvala i našim misionarima te svim vašim učiteljima koji trajno prenose ljubav prema Hrvatskoj na naše mlade ovdje u Australiji”, naglasio je državni tajnik Milas, dodavši: “Dragi mladi, nastavite njegovati svoj hrvatski identitet i znajte da se svaki vaš uspjeh slavi i u domovini.

Hrvatski duh ne poznaje udaljenosti, pogotovo danas kada nas dijeli samo jedan e-mail. Znajte da ste u domovini uvijek dobrodošli, da vas ona uvijek čeka i priželjkuje i da ste vi njezini najbolji ambasadori koji je čine ponosnom. Znajte da je kultura koju njegujete jako stara, bogata i cijenjena europska kultura. Znajte da su vaši korijeni u Hrvatskoj, a vi ste naše zelene grane raširene po cijelom svijetu”.

facebook komentari

Nastavi čitati