Urušava se jedinstveni platni promet u BiH

0

Registar Centralne banke BiH strukturom podataka koje posjeduje, trenutno, ne zadovoljava zahtjeve identificiranja i evidentiranja vrste računa poslovnih subjekata propisane Zakonom o unutarnjem platnom prometu RS-a, kaže se u odgovoru Ministarstva financija RS-a na pitanje Udruženja banaka BiH o ulozi Jedinstvenog registra transakcijskih računa Centralne banke BiH sa aspekta glavne baze podataka i implementaciju uvođenja glavnog računa klijenta.

Nakon što je sredinom prošle godine usvojen Zakon o unutarnjem platnom prometu u RS-u na čiji tekst su u postupku donošenje iz Udruženja banaka BiH uložili amandmane na koje nisu dobili odgovor, bankari su početkom ove godine uputili Ministarstvu financija RS brojna pitanja o primjeni tog kao i Zakona o jedinstvenom registru računa poslovnih subjekata RS-a.

Iz Ministarstva financija RS-a odgovoreno je nedavno na pitanja bankara.

bankarJedinstveni registar računa koje vodi Agencija za posredničke, informatičke i financijske usluge RS-a (APIF RS) po Zakonu predstavlja jedinstvenu javnu elektronsku bazu podataka o računima poslovnih subjekata u RS-u (u devizama i KM), sa oznakama o vrsti računa, glavnom računu, blokadi i deblokadi i sl. Informaciono povezivanje ovog registra sa drugim registrima iste namjene u BiH dozvoljeno je Zakonom. Očekujemo da će usvajanjem novih propisa o platnom prometu u FBiH biti uspostavljen i registar u FBiH, nakon čega bi trebalo uslijediti informacijsko povezivanje ovih registara. Registar Centralne banke BiH strukturom podataka koje posjeduje, trenutno, ne zadovoljava zahtjeve identificiranje i evidentiranja vrste računa poslovnih subjekata, propisane Zakonom o unutarnjem platnom prometu RS-a – navode iz Ministarstva financija RS-a.

Ovakav odgovor, po ocjeni bankara, znači da svi oni koji imaju sjedište u RS-u moraju biti registrirani u entitetskom Registru što znači da Registar kod CBBiH „de jure“ ne postoji jer ne sadrži novoregistrirane poslovne subjekte u RS-u.

Bankari upozoravaju da dio odgovora gdje se iznosi očekivanje da i FBiH uvede sličan registar koji bi tada trebali informacijsko uvezati nameće pitanje kako će poslovni subjekti sa teritorije Brčko Distrikta poslovati obzirom da ih Zakon ne „poznaje“, te kako će poslovni subjekti iz FBiH poslovati u RS i obratno?

Bankari su i prije donošenja Zakona upozorili na negativne implikacije njegove primjene koje znače ograničavanje jedinstvenog ekonomskog prostora i prava poslovnih subjekata da po svojoj volji otvaraju transakcijske račune na cijeloj teritoriji BiH, kao što su upozorili na činjenicu da to znači napuštenost i zapuštenost unutarnjeg platnog prometa za koji je zakonski nadležna Centralna banka.

Guverner Centralne banke Kemal Kozarić je nedavno izjavio da su sadašnji platni sustav u vlasništvu CBBiH, ali bankari postavljaju pitanje kako će ti sustavi da funkcioniraju bez jedinstvene baze transakcijskih računa.

Bankari i predstavnici međunarodne zajednice jedinstvenog su stava da se radi o procesu koji je korak unazad i vraćanje stanja na nivo prije reforme 2001. godine kada je u BiH funkcionirao srbijanski dinar (područje RS), hrvatska kuna (područje Herceg – Bosne ) a u ostatku je funkcionirala konvertibilna marka.

U skladu sa Zakonom o Centralnoj banci BiH od 2001. godine uspostavljen je jedinstveni platni promet koji uvažava jedinstvenost tržišnog prostora u BiH a ukinuti su zavodi/službe za platni promet putem kojih je, smatraju bankari, vršena politička kontrola tokova novca poslovnih subjekata i građana. Reforma unutarnjeg platnog prometa je po općoj ocjeni jedna od najuspješnijih reformi u BiH.

Bankari su mišljenja da se usvajanjem Zakona o unutarnjem platnom prometu u RS i Zakona o jedinstvenom registru računa poslovnih subjekata RS-a te pripremom da se i u Federaciji usvoji zakona o unutarnjem platnom prometu dovodi u pitanje uspješno provedena reforma jedinstvenog platnog prometa u BiH.

Udruženja banaka BiH čini 29 članica-banaka iz oba bh entiteta.

Fena/bljesak.info

facebook komentari